Jesu li zatvorske kazne koje hrvatski sudovi izriču okrivljenima za dilanje droga preblage? Zašto je toliko puno uvjetnih osuda? Što pokazuje statistika, a što kaže struka?
Ta su se pitanja postavila nakon što je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović prije nepuna dva mjeseca, odgovarajući na zastupničko pitanje HDZ-ova Gorana Kaniškog na saborskom aktualnom prijepodnevu vezano uz problematiku porasta zlouporaba droga i porasta broja razbijenih zločinačkih udruženja za čak 35 posto, među ostalim, upozorio na "kaznenu politiku".
– Kad pitate je li hrvatska policija kapacitirana, jest, međutim dodat ću vam još nekoliko podataka koji govore o rastućem trendu, a to je da za 2024. godinu imamo negdje šest posto više kaznenih djela, negdje osam posto više prekršaja, 7,6 posto više zapljena i 162 kaznena djela počinjena kroz zločinačka udruženja...
Kažem, policija se u ovom trenutku vrlo dobro nosi i jedan je od najpriznatijih regionalnih aktera, koji preuzima i koordinaciju većeg broja međunarodnih akcija na ovom području Europe, no moramo se zapravo svi skupa i zapitati, i svatko tko sudjeluje u ovom poslu mora dati svoj doprinos...
Prije svega kad govorimo o kaznenoj politici, ja to moram spomenuti, imamo zadnje podatke Državnog zavoda za statistiku iz 2023. godine, prema kojima, kad govorimo o kaznenim djelima vezanim uz neovlaštenu proizvodnju i promet droga, svega 11,5 posto osuđenih dobiva kaznu zatvora. Znači više od 70 posto dobili su uvjetnu kaznu i nekih 17 posto djelomično uvjetnu kaznu – kazao je tada ministar Božinović.
Rad za opće dobro
Podaci DORH-a za 2023. godinu, objavljeni krajem siječnja ove godine u Izvješću o provedbi nacionalne strategije djelovanja na području ovisnosti za razdoblje do 2030. godine, pokazuju, što se tiče kaznenih djela vezanih uz zlouporabu droga, da je tijekom 2023. godine presuđen ukupno 1051 počinitelj, od čega je 868 odraslih osoba, 125 mlađih punoljetnika i 58 maloljetnika. Od toga je osuđujućih presuda više od 90 posto, a po podacima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, u prekršajnu evidenciju za prekršaje iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga upisano je 5099 počinitelja.
No podaci o sankcijama izrečenim u osuđujućim presudama sudova pokazuju da je tijekom 2023. godine, u odnosu na 794 presuđena odrasla počinitelja, izrečeno 295 zatvorskih kazni (37,15 %). Od toga su u odnosu na 65 počinitelja (22,03 %) zatvorske kazne zamijenjene radom za opće dobro.
– To nadalje znači da je u odnosu na 230 osuđenih odraslih počinitelja izrečena bezuvjetna zatvorska kazna koja nije zamijenjena radom za opće dobro (20,97 %). Uvjetna osuda najzastupljenija je sankcija u odnosu na presuđene odrasle počinitelje kaznenih djela, a izrečena je u odnosu na 484 počinitelja (60,96 %), dok je najmanje zastupljena novčana kazna izrečena u odnosu na 15 odraslih počinitelja (1,88 %).
Uz navedeno, odraslim počiniteljima kaznenih djela zlouporabe droga izrečene su sigurnosne mjere, i to sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti prema 56 počinitelja te sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u odnosu na četiri počinitelja... Nastavljena je visoka uspješnost u postupcima pred sudovima s više od 90 % osuđujućih presuda, a Državno odvjetništvo, ulaganjem žalbi na sankcije u velikom broju osuđujućih presuda, nastoji utjecati na pooštravanje kaznene politike sudova, posebice u odnosu na ozbiljne oblike kaznenih djela zlouporabe droga, smatrajući da je nužno strože kažnjavanje počinitelja tih kaznenih djela i kroz takve strože sankcije utjecati na puno ostvarenje svrhe kažnjavanja, kako u pogledu specijalne, tako i generalne prevencije – navode podaci DORH-a.
No jedno su suhoparni statistički podaci, a drugo "stvarni život".
Da se kaznena politika za dilere koji dobiju bezuvjetne zatvorske kazne ipak pooštrava (slično kao i u postupcima vezano uz krijumčarenje ljudi, u kojima su prije nekoliko godina krijumčari mahom bili kažnjavani uvjetno ili na novčane kazne da bi to sad u velikoj većini zamijenile bezuvjetne zatvorske kazne – op.a.), pokazuje i "friška" presuda splitskog Općinskog suda po kojoj je jednom slovenskom državljaninu za dva kilograma kokaina nepravomoćno "odrezano" pet godina robije, a oduzet mu je i BMW tip "3 karavan“ slovenskih registracijskih oznaka. Ako presuda postane pravomoćna, to će vozilo postati državno vlasništvo.
Viša instanca, blaža kazna?
Radi se o Semiru Muzaferoviću (37); njega su mediji susjedne BiH imenovali članom kriminalne grupe Dina Muzaferovića, zvanog Cezar, kojeg su Europol i DEA označili važnim igračem tzv. balkanskog narkokartela. Cezar je uhićen u prosincu prošle godine u Sloveniji u sklopu istrage za ubojstvo Satka Kekića, koji je navodno trebao svjedočiti protiv njega u nekim postupcima, a čije je beživotno izrešetano tijelo pronađeno pokraj jednoga motela u slovenskom mjestu Poti za Brdom.
Semira su, pak, početkom siječnja ove godine, oko 15.50, na autocesti A1 u smjeru Ploča, na izlaznoj naplatnoj postaji Prgomet, zaustavili policajci koji su ispod stražnjeg sjedala BMW-a pronašli skrivena dva paketa s ukupno dva kilograma kokaina. Nađena su i dva mobitela, od čega jedan kriptiran, a on je, naravno, tvrdio da nema pojma odakle droga u autu te da je mobitel kriptiran jer je preko njega trgovao kriptovalutama. Vozilo je posudio od prijatelja kako bi išao na pogreb u BiH.
Nerijetko se događa da općinski sudovi i "odrape" višegodišnju kaznu dileru, a da onda to viši sud "ublaži". Takav je bio slučaj 56-godišnjeg Ivice Petričevića, zvanog Braco, rodom iz Hrasnice u BiH, inače rođaka prije deset godina ubijenog Vinka Žuljevića Klice, umirovljenog časnik HVO-a, kojeg se povezivalo s vrhom zagrebačkog mafijaškog podzemlja devedesetih.
Na splitskom je sudu Braco dobio sedam godina jer je od 2. rujna 2021. do 14. svibnja 2022. godine u tri navrata prodao gotovo kilogram kokaina te ukupno gotovo 55 kilograma marihuane, a uz to je i 20. prosinca 2022. godine u svom Audiju prokrijumčario u Hrvatsku, preko graničnog prijelaza Strmica, 160 kilograma rezanog duhana. Prema procjeni, kokain je bio vrijedan oko 100 tisuća eura, dok se vrijednost prodane marihuane procjenjivala na gotovo 600 tisuća eura.
Ipak, po žalbi je Županijski sud u Velikoj Gorici smanjio kaznu za godinu i pol dana, odnosno na pet i pol godina robije.
‘Grijesi prošlosti‘
– U 80 posto slučajeva s kojima se mi susrećemo radi se o dosad neosuđivanim okrivljenicima s uglavnom malim količinama droge, a od toga u 99 posto situacija imamo priznanje pa je logično da se kazne uvjetnom kaznom. Naravno, svaki je slučaj individualan i treba mnoge okolnosti uzeti u obzir, a naše odluke uvijek se propitkuju na višim sudovima koji donose konačan sud – pojašnjavaju sutkinja Jasenka Pavlović, glasnogovornica Kaznenog odjela splitskog Općinskog suda, i sudac Marjan Saša, predsjednik Kaznenog odjela.
– Ako netko tko je pravomoćno osuđen za drogu opet dođe kao recidivist s, recimo, 20 ili 30 grama, logično je da mora biti kažnjen zatvorskom kaznom. Ako je u pitanju veća količina droge i prethodna osuđivanost, onda priznanje nema neku veliku težinu za odluku o sankciji. Mi smo, pak, donedavno imali problem da smo sudili za djela otprije pet, šest pa i 10 godina, a gdje su, recimo, okrivljenici u međuvremenu potpuno promijenili svoj život, našli posao, osnovali obitelj, nisu se nikad više pojavljivali u tom periodu kao počinitelji i onda ih moramo osuditi na bezuvjetnu kaznu za "grijehe iz prošlosti". No sad se to mijenja, naš je Odjel jako dobro ekipiran i takve će se situacije sve rjeđe događati – kazao nam je sudac Saša.
A što o ovoj problematici kažu u nadležnome Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije? Ističu prvo da "kao tijelo izvršne vlasti" ne mogu i ne smiju ulaziti u ocjenu pojedinih postupanja.
– Međutim, dodajemo kako Kazneni zakon propisuje kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama u članku 190., kazneno djelo za organizatora i vođu zločinačkog udruženja u članku 328. te počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja u članku 329.
Ovisno o počinjenom kaznenom djelu propisane su kazne zatvora od šest mjeseci do dvadeset godina odnosno kaznu dugotrajnog zatvora. Nadalje, KZ uređujući odmjeravanje kazne propisuje da sud, pri izboru vrste i mjere kazne, a polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, ocjenjuje sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža...
Dodajemo kako Pravosudna akademija provodi programe stalnog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, savjetnika, drugih službenika iz područja pravosuđa te drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te su u 2024. godini provedene tri radionice na temu "Odmjeravanje i obrazlaganje kaznenopravnih sankcija", u kojima je sudjelovalo 28 polaznika.
Također, Ministarstvo u okviru svoje nadležnosti određene Uredbom o unutarnjem ustrojstvu analizira učinke primjene Kaznenog zakona, uključujući i propisane kazne za kaznena djela, među ostalim i kroz odnos zakonom propisane i primijenjene kaznenopravne represije, kao i kroz generalno preventivne učinke propisanih kazni i specijalno preventivne učinke primijenjenih kaznenopravnih sankcija – odgovorili su iz Ministarstva.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....