Kažu da su Turci najveći potrošači jabuka, godišnje pojedu čak 35,7 kilograma po glavi stanovnika. Jabuke su jako zdrave. Samo dvije jabuke dnevno dovoljne su za smanjenje rizika od dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i reguliranje tlaka. Svakodnevno konzumiranje jabuka smanjuje mogućnost moždanog udara za čak 50 posto, a jabuka pozitivno utječe na zdravlje mozga. U njoj se krije i serotonin, zbog čega je za podizanje raspoloženja bolja i od kockice čokolade. Njihova niska kalorična vrijednost čini ih odličnom užinom za sve koji žele održati ili smanjiti tjelesnu težinu. Jabuke su bogate antioksidansima, imaju antivirusna, antikancerogena i antidepresivna svojstva, pune su vitamina C i jačaju imunitet. Jabuka se smatraju najzdravijim voćem na svijetu, pa ne čudi da ponosno nosi naziv - kraljica voća.
Najviše se prskaju
Sve zvuči idealno, gotovo nadnaravno, samo kada bi se jabuke uzgajale ekološki i kada se ne bi prskale pesticidima.
Ali realnost je puno drukčija. Jabuke su voće koje se često prska kako bi se zaštitile od raznih štetočina i bolesti. Neki kažu da se najviše prskaju, čak više od breskvi, krušaka ili šljiva. U voćarstvu se koriste različiti pesticidi i fungicidi kako bi se očuvala kvaliteta ploda i povećao prinos. Najčešće se prskaju protiv bolesti kao što su pepelnica, trulež plodova i razne vrste insekata. Zbog toga je važno pridržavati se propisa o upotrebi pesticida i poštovati karence (vrijeme koje treba proći između prskanja i berbe) kako bi se osigurala sigurnost potrošača.
Iako ekološki pristupi i organska proizvodnja jabuka postaju sve popularniji, često se događa da se u jabukama pronađi ostaci pesticida opasnih za ljudsko zdravlje, od kojih su neki zbog svoje toksičnosti potpuno zabranjeni u Europskoj uniji, poput dimetoata poznatijeg pod robnom markom Rogor 40, Chromgor, Calinogor, koji ima dugu karencu (vrijeme od primjene na biljkama pa do berbe) od 120 dana.
- U Europi, pa tako i u Hrvatskoj, primjetan je trend pada potrošnje jabuka, što je logično ako se uzme u obzir veliki broj novih voćnih vrsta na policama trgovina. Naime, razno bobičasto i drugo egzotično voće danas je više nego ikada dostupno na tržištu tijekom cijele godine. Potrošnja jabuke u Hrvatskoj je po glavi stanovnika na nešto višoj razini od svjetskog prosjeka, ali je znatno niža od razvijenih zemalja s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih, smatraju u Hrvatskoj voćarskoj zajednici.
Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u RH je ukupno registrirano 18.000 proizvođača jabuka koji proizvode na površini od oko 6000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem. Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupnog proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je više od 15 godina (dok je tehnološki vijek modernih voćnjaka oko 25 godina). U Hrvatskoj se najviše traže jabuke golden delicious, gala i idared, a u posljednjih nekoliko godina sve su popularnije sorte fuji, grany smith i pink lady.
Uvoz - najveći problem
Nažalost, iz godine u godinu sve je manje proizvođača jabuka pa se Hrvatska okreće uvozu i upravo tu leži zamka potrošnje nekvalitetnih jabuka, opterećenih nedopuštenim pesticidima. Najviše jabuka na hrvatsko tržište dolazi iz Poljske (riječ je o starim jabukama koje i po godinu dana stoje u skladištima).
Kažu da su jabuke najopterećenije pesticidima i da se najviše prskaju. Pa kako onda ispravno pojesti jabuku?
- Uglavnom svaka biljka koja se pretvara u monokulturu, plantažu, u prinos po hektaru sadrži pesticide. Nisu tu jabuke iznimka. Za voće, tako i jabuke, vrijedi jednostavno pravilo: bolje je jesti organsko nego konvencionalno i bolje je jesti konvencionalno, nego nikakvo. Korist od konzumacije jabuke je veća od štete zbog tragova pesticida, smatra kemičar dr. Valerije Vrček, redoviti profesor i predstojnik Zavoda za organsku kemiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu.
Može li se jabuka oprati pod vodom, u sodi bikarboni ili octu pa da se uklone ostaci pesticida koji su opasni za ljudsko zdravlje?
- Ako pri tome mislite eliminirati pesticide nataložene na kori - da, jabuka se može oprati i to običnom vodom. Ako mislite na pesticide ispod kore, e tu nema pomoći. U prvom slučaju ne morate čak ni prati jabuku - ogulite je. U drugom slučaju, jedete jabuku prema pravilu koje smo naveli, korist od konzumacije jabuke je veća od štete zbog tragova pesticida.
Neki pesticidi, glifosat, na primjer, ulaze u sve dijelove biljaka, u list, u plod, u stabljiku, biljka je impregnirana glifosatom i ne postoji metoda kemijskog čišćenja. Glifosat je prehrambeni aditiv voća i povrća iako nema nikakvu nutritivnu vrijednost, ali ima mjerljiv rizik za zdravlje - rezolutan je dr. Vrček.
Puno je problema oko jabuka, a kontrole su sporadične, gotovo nikakve. Ponekad se u javnosti plasira informacija da su otkriveni pesticidi na jabukama (nedavno je to bio opasni dimetoat), ali tu sve završava. Dok se uzmu uzorci i provedu analize, jabuke iz toga kontinenta su uglavnom pojedene.
- Jedino u što možete biti sigurni je da su kontrole nasumične, stihijske, povremene i nedovoljne. Zar mislite da tone jabuka i drugog jestivog bilja po trgovačkim centrima prolaze kroz nekakve skenere kvalitete i čistoće? Tko bi to platio? Mjerodavne institucije nemaju vremena, opreme ni ljude za masovne detektivske protokole.
Tako potrošači nikada ne mogu biti sigurni što su zapravo kupili i pojeli, bilo da kupuju u velikim trgovačkim centrima ili na tržnicama. Možda bi bilo najbolje kupovati izravno od proizvođača na kućnom pragu, ali to je za mnoge nemoguća misija.
Četiri institucije
- Nema šopinga bez rizika. Plodovi se ubiru zeleni, tijekom transporta se tresu, to je takozvana "shaken food" hrana, u skladištima se zalijevaju kemikalijama za zaštitu od žohara ili prirodnog truljenja, a komotni potrošač je pristao na ta pravila igre. Neka mala rješenja ipak postoje - dok je u trgovačkim centrima voće i povrće bez identiteta, česta je slika kako kupci prevrću plodove, tražeći valjda najzdraviji komad jabuke ili salate, na našim je tržnicama još uvijek moguće pronaći vlasnika hrane, čovjeka koji je posadio ono što vam prodaje za jelo. Lijepo je znati, možda i posjetiti, polje na kojem raste dio vašeg ručka. Znam dobro da takvi stolovi na tržnicama postoje, poznajem ljude i trebalo bi takvu tržnicu sačuvati i zaštititi. Na primjer, protjerivanjem onih koji ne prodaju svoje proizvode. Pesticidi u jabukama tek su dio priče o našem odnosu prema hrani i o nekulturi prehrane - zaključio je dr. Vrček.
U Hrvatskoj i EU nadzor nad ostacima pesticida na jabukama, ali i drugom voću i povrću provode čak četiri institucije: Ministarstvo poljoprivrede – kroz redovne inspekcije i analize uzoraka, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) – provodi analize ostataka pesticida, Sanitarna inspekcija – kontrolira proizvode na tržnicama i u trgovinama, EFSA (Europska agencija za sigurnost hrane) – provodi godišnja testiranja hrane u EU-u i objavljuje svoja izvješća. Europski programi praćenja obuhvaćaju analizu više od 75.000 uzoraka hrane na više od 600 različitih pesticida svake godine. U 2022. ukupno je prikupljeno više od 110.000 uzoraka hrane.
Za Nataliju Svrtan iz udruge "Zemljane staze" nema nikakve dileme, najsigurniji način je konzumirati jabuke proizvedene bez upotrebe sintetičkih pesticida. Ostaci pesticida na površini voća mogu se ukloniti guljenjem, ali time se uklanjaju i korisne hranjive tvari poput vlakana, vitamina i antioksidansa.
Sintetički pesticidi
- Iako regulative postoje, sustav je nedovoljno funkcionalan. Puno hrane prođe "ispod radara", a tu je i problem upotrebe pesticida za koje toksičnost nije ustanovljena ili priznata. Primjer glifosata je eklatantan primjer nedostatnosti tijela EU-a u zaštiti zdravlja građana EU-a, i okoliša od štetnog utjecaja pesticida, zbog čega su suočeni s tužbom od nekoliko europskih nevladinih organizacija.
Tu je i slučaj PFAS pesticida, koji predstavljaju ogroman rizik za pitku vodu, ali Hrvatska ne kontrolira njihovu prisutnost u okolišu. Nadalje, kombinacija različitih pesticida (tzv. koktel efekt) može imati nepoznate zdravstvene posljedice. Otprilike znamo kakvi su neželjeni utjecaji pojedinačnih aktivnih tvari, ali nemamo pojma kako oni djeluju na naše zdravlje u sinergiji (a često se koristi više različitih aktivnih tvari), naglašava Natalija Svrtan.
- Za veću sigurnost potrošačima jedino preostaje kupnja ili proizvodnja voća bez upotrebe sintetičkih pesticida.
Ako jabuke kupujete u trgovačkim centrima i ako nisu označene certifikatom koji garantira proizvodnju bez sintetičkih pesticida, vrlo vjerojatno sadrže ostatke pesticida.
Sorte jabuka koje nisu prilagođene zemljopisnim i vremenskim uvjetima podneblja prskaju se prema kalendaru više od 20 puta različitim sredstvima jer su osjetljive na bolesti i štetnike. Zato je preporuka pri osnivanju voćnjaka odabir autohtonih sorti prilagođenih podneblju i otpornih na štetnike. Već taj prvi korak značajno smanjuje potrebu za upotrebom pesticida, upozorava Svrtan.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....