Glavobolja je nešto s čime se većina nas susreće u svakodnevnom životu - bilo da je uzrokovana stresom, umorom ili promjenama vremena. Često posegnemo za tabletom protiv bolova i nastavimo s obvezama, ne razmišljajući previše o tome. Iako su u mnogim slučajevima glavobolje bezazlene i prolazne, važno je prepoznati situacije kada one mogu upućivati na ozbiljnije zdravstvene probleme.
Kako bismo bolje razumjeli kada glavobolja postaje opasna i što bismo trebali učiniti, razgovarali smo s analitičkom psihoterapeutkinjom i liječnicom obiteljske medicine Tihanom Barišić Marunčić iz Omiša i sa specijalisticom neurologije dr. sc. Vanom Koštom iz Jedinice intenzivne skrbi Zavoda za kliničku neurologiju KBC-a Split.
KADA GLAVOBOLJA PRELAZI U NEŠTO OZBILJNIJE?
- Glavobolja je jedan od najčešćih zdravstvenih problema i razloga dolaska pacijenata u ordinaciju. Isto tako je i jedan od možda najozbiljnijih simptoma neke bolesti. Kada govorimo o glavobolji, onda uvijek moramo razmišljati o nekoliko stvari. Prvo - kada se je javila? Nakon naporna rada, iz "čista mira", nakon konzumiranja nekog lijeka, nakon ozljede... Drugo - koliko dugo traje, gdje je lokalizirana i koliko je jaka? Zašto je ovo važno? Zato što glavobolja koja već dulje vremena traje i znamo da pacijent pati od glavobolje i prolazi uz obični analgetik, većinom ne sugerira da se radi o nekoj težoj bolesti. Međutim, ako je glavobolja nastala naglo, iz takozvanog čistog mira, ako je intenzivna i ne popušta nakon uzimanja analgetika, onda je to jedan vrlo jasan znak za uzbunu i za daljnju obradu.
Isto tako, ako je praćena neurološkim simptomima poput slabosti, gubitka vida, konfuzije ili problema s govorom, također je znak ozbiljnijeg problema. Bitna je i vrsta glavobolje, koja je određena njezinom lokacijom. Glavobolje mogu biti lokalizirane u potiljnom dijelu glave, gdje obično mislimo da se radi o visokom tlaku, a ako su lokalizirane kao obruč oko glave, onda su to tenzijske glavobolje uzrokovane nervozom, napetošću, stresom, a u frontalnom dijelu glave uzrok može biti sinusitis... Znači, lokalizacija glavobolje nam može puno reći o dijagnozi.
Koji su to "crveni alarmi" kod glavobolje koji vas potaknu na ozbiljniju medicinsku obradu?
- Ako mi pacijent kaže da nikad u životu nije osjetio takvu glavobolju, da je to najgora do sada, zatim glavobolja koja traje duže vremena i ne reagira na analgetike, ima prateće simptome poput kočenja vrata, promjena krvnog tlaka, gubitka vida, bljeskanje u očima, problem govora, povraćanje, gubitak ravnoteže, padanje ruke, noge, sve su to znakovi koji su mi "alarmi" i zahtijevaju slanje pacijenta na daljnju obradu kod neurologa, odnosno na CT snimanje glave ili magnetsku rezonancu mozga.
No, kako bismo dobili dublji uvid i detaljniju analizu uzroka glavobolja i simptoma koji zahtjevaju veću pažnju, razgovarali smo s dr. Koštom.
KADA JE POTREBNO POTRAŽITI SPECIJALISTIČKU POMOĆ?
- Postoje dvije velike skupine glavobolja - primarne i sekundarne. U primarne spadaju migrena, tenzijska glavobolja, puno rjeđa klaster glavobolja i još petnaestak vrlo rijetkih vrsta glavobolja. Kod primarnih glavobolja ne postoji neki jasan uzrok njihova nastanka, pri tome mislim na nekakvu strukturnu promjenu npr. tumor, krvarenje, promjenu na krvnoj žili i sl. Što god od dijagnostičkih pretraga napravimo, bit će uredno ili će ukazati na neke minimalne, nespecifične promjene. Obično se radi o glavoboljama koje se javljaju u mlađoj životnoj dobi i tijekom života se ponavljaju po vrlo sličnom ili istom obrascu. One nisu životno ugrožavajuće, ali ih je važno dodatno obraditi ako se nešto promjeni -učestalost, intenzitet, lokalizacija i sl.
- Sekundarne glavobolje se one koje nastaju kao posljedica nekog drugog zbivanja u glavi ili organizmu. Uzroci su različiti, najčešće se javljaju u sklopu infekcija (zato je uvijek dobro izmjeriti temperaturu), ponekad zbog porasta arterijskog tlaka, uzimanja ili prestanka uzimanja nekog lijeka ili neke supstancije, udarca u glavu i sl. I ove glavobolje su vrlo često bezazlene, ali ono zbog čega sekundarne glavobolje shvaćamo vrlo ozbiljno je to što su neke od njih životno ugrožavajuće. Npr. subarahnoidalno krvarenje (SAH), disekcija krvne žile ili bakterijski meningitis. Mi neurolozi koristimo se engleskim akronimom SNOOP 10 kojim isključujemo takozvane crvene zastavice.
Pojednostavljeno, jedna od najvažnijih stavki je početak glavobolje - svaka intenzivna glavobolja koja nastane iznenada i dosegne svoj maksimum unutar jedne minute (kaže se glavobolja poput udara groma), a traje barem pet minuta i dulje mora biti hitno pregledana od strane neurologa. Za takve glavobolje smatramo da su uzrokovane SAH-om, dok ne dokažemo suprotno. SAH najčešće nastaje zbog puknuća aneurizme (bobičastog proširenja krvne žile mozga) i vrlo je ozbiljno, za život opasno stanje. Također treba biti oprezan kod glavobolja koje idu s povraćanjem, ako netko od ranije ima migrenu, onda nas to previše ne brine, ali ako se javi prvi put, može biti simptom porasta intrakranijskog tlaka uzrokovanog tumorom, krvarenjem, infekcijom i sl. Isto tako ako se uz glavobolju javlja bilo kakav neurološki ispad, npr. promjene u ponašanju, stanju svijesti, slabost polovice tijela, smetnje govora i sl., takve osobe mora pregledati neurolog.
Vrlo oprezan treba biti i kod glavobolje koja nastaje tijekom fizičke ili spolne aktivnosti, u trudnoći ili puerperiju i koje se javljaju ovisno o položaju tijela, kao i glavobolje kod osoba starijih od 50 godina ili kod osoba s malignom bolesti u anamnezi. Ove skupine ne zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, ali zahtijevaju žurniji neurološki pregled i dodatnu obradu. Na sreću, više od 90 posto glavobolja su u potpunosti bezazlene.
GLAVOBOLJA KOJA UKAZUJE NA TUMOR ILI MOŽDANI UDAR
U daljnjem razgovoru dr. Košta nam je pojasnila kako su glavobolje kod tumora obično postupno progresivne, znači pogoršavaju se iz dana u dan, obično nema dana kada nema tegoba i vrlo često se s vremenom javi i/ili povraćanje i neki neurološki ispad. SAH je jedna vrsta moždanog udara, ali obično se misli na moždani udar zbog začepljenja ili puknuća krvne žile (bez postojanja aneurizme). Moždani udar, pogotovo ishemijski (zbog začepljenja žile) ne boli, tj. vrlo rijetko ide uz glavobolju, tipično se prezentira s naglo nastalim neurološkim ispadom, najčešće se "iskrivi" lice, otkaže jedna strana tijela i nastupe smetnje govora. Kod hemoragijskog (zbog puknuća žile) moždanog udara glavobolja je značajno češća, a uz nju uvijek ide i neurološki ispad.
FAKTORI RIZIKA ZA GLAVOBOLJE
U našem daljnjem razgovoru doktorica Barišić nam je otkrila da su najčešći faktori rizika za "nealarmantne" glavobolje one koje su uzrokovane stresom. U stresu se krvne žile pod utjecajem adrenalina stežu, a kad stres popusti, žile se opuste i nastaju te takozvane tenzijske glavobolje. Drugi faktori rizika su promjene vremena, pa imamo sve više ljudi koji su takozvani meteoropati i kod kojih promjena barometarskog tlaka djeluje na pojavu glavobolje. Neispavanost, nesanica, uzimanje raznoraznih dodataka, alkohola, pritisak na vratnu kralježnicu zbog fizičkog napora, sjedilačkog načina života ili ozljede mogu biti okidači za pojavu glavobolje, prema riječima naše sugovornice.
OZBILJAN PRIMJER IZ PRAKSE
Dr. Koštu smo upitali koje su to najčešće vrste glavobolja iz kojih se otkrije ozbiljnije stanje pacijenta i je li se u svojoj praksi susrela s takvim slučajem.
- Najčešće su glavobolje koje se javljaju u sklopu infekcije, one se obično lako dijagnosticiraju jer postoje i drugi pridruženi simptomi npr. grlobolja, kašalj, bolovi u mišićima i zglobovima i najčešće povišena temperatura. Ponekad zbrku može stvoriti uzimanje lijekova protiv boli, jer oni uglavnom i spuštaju temperaturu pa klinička slika može zavarati. Najčešća primarna glavobolja je tenzijska, glavobolja poput obruča ili kacige, osjećaj kao da nešto steže glavu. Ona uglavnom nije onesposobljavajuća i vrlo često prođe bez terapije ili nakon uzimanja lijekova protiv bolova, koji se mogu kupiti u ljekarni, tako da pacijenti rijetko traže liječničku pomoć.
Tijekom COVID pandemije imali smo jedan slučaj koji pamtim, mlada osoba je nekoliko dana zaredom dolazila u hitni infektološki prijem, zbog malo povišene temperature koju je povezivala s nekim crijevnim tegobama nakon konzumacije "neke sumnjive piletine" tjedan dana ranije. U više navrata su ponavljani laboratorijski nalazi, koji su bili uredni. Pri pregledu u našoj hitnoj ambulanti zamijetili smo da je osoba smetena i da teško izvodi naloge, posumnjali smo da se radi o infektivnoj upali mozga i moždanih ovojnica, ali smo ipak zatražili snimanje mozga i otkriven je veliki tumor.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....