Kaići u raljama hrvatskog zakonodavstva: kad ćemo se pravno uskladiti s ostatkom Europe?

Iznajmljivanje manjih brodica s relativno slabim izvanbrodskim motorom usluga je koju ljudi na otocima i u priobalju svojim gostima nude već duže od četrdeset godina. Brodicu uglavnom unajmi obitelj ili neko manje društvo koji njome otplove do obližnjeg otočića, uvale ili plaže i tamo provedu cijeli dan.

Koliko je ta izvanpansionska ponuda popularna, možda najbolje ilustrira podatak koji smo našli u dopisu što nam ga je poslalo Udruženja obrtnika otoka Hvara. Samo na području grada Hvara je u sezoni stacionirano i u pogonu više od 400 takvih brodica, a od ostvarenog prihoda živi pedesetak obitelji. Možda ne u ovolikom broju, ali slično je gotovo duž cijelog Jadrana, naročito u mjestima s razvijenijom obalom.

Kontra Europi

Prema navodima obrtnika s Hvara, ista ponuda može se naći u svim priobalnim državama, međutim, kod nas postoji i jedan dodatni problem. Naime, dok u cijeloj Europi, osim Portugala, za takva plovila nije potrebna nikakva dozvola, kod nas je potrebna barem ona voditelja brodice A kategorije. Primjera radi, u Španjolskoj za upravljanje motornom brodicom do 15 KS nije potrebna nikakva dozvola, u Grčkoj do 20, a u Italiji čak do 50 KS. Nijemci su nedavno taj prag podigli s 5 na 15 KS, a u Nizozemskoj je to ograničeno brzinom. Za upravljanje brodicom do 20 km/h nije potrebno imati nikakvu dozvolu. Portugal je iznimka, jer zbog slabo razvijene obale i nema ovakvih plovila.

Samo na području grada Hvara ljeti se iznajmljuje oko 400 brodica, od čega živi pedesetak obitelji

Joško Ponoš/Cropix

Budući da ovakve brodice unajmljuju uglavnom strani gosti, Europljani, sada imamo situaciju da za ono što u svojoj zemlji i diljem Europe mogu raditi slobodno, kod nas moraju polagati ispit. Malo je vjerojatno da će neki gost radi jednodnevnog izleta u obližnju uvalu na polaganje ispita izgubiti još jedan dan svog odmora.

Ovdje se nameće i nekoliko pitanja. Da li se istim takvim plovilom sa stranom registracijom, a za čije upravljanje u domicilnoj državi nije potrebna dozvola, kod nas može ploviti bez dozvole? Ako da, mogu li se takva plovila sa stranom registracijom kod nas iznajmiti gostima koji nemaju dozvolu za upravljanje? Ako i to da, zašto su vlasnici naših takvih plovila kod nas diskriminirani?

Na sva ova pitanja pokušali smo dobiti odgovor u resornom ministarstvu, Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, međutim, na direktne telefone, koje su nam dali na centrali, cijeli tjedan nitko nije podigao slušalicu. Slično iskustvo imaju i obrtnici s Hvara, koji na poslanih tridesetak e-mailova nikada nisu dobili odgovore.

Prema prezentiranim brojevima, očito je da za ovom gospodarskom djelatnošću postoji veliki interes. Na ruku im ide i činjenica da njihove brodice nikada nisu sudjelovale ili izazvale neku ozbiljniju pomorsku nesreću. Njihovi stvarni problemi uglavnom su oštećenja brodice uzrokovana slabim privezivanjem, sidrenjem, nasukavanjem ili udaranjem propelerom u stijenu, a s tim se posljedicama lako nose. Najčešće je tako oštećena brodica već idući dan spremna za plovidbu.

Luka Gerlanc/Cropix

Propali pokušaj

Svih ovih godina problem s dozvolama je nekako prolazio ispod radara, međutim, otkad su kontrole na moru učestalije, obrtnici s registriranom djelatnošću gostima bez dozvole plovila više ne iznajmljuju. Naravno, to je dodatno otvorilo prostor za one koji to ionako rade ilegalno. Na inicijativu hvarskog udruženja obrtnika zatražena je izmjena Pravilnika o najmanjem broju članova posade za sigurnost plovidbe koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti.

To se zamalo i dogodilo i prijedlog te izmjene bio je na javnom savjetovanju u ožujku 2022. godine. Dopunom članka uvršteno je da se brodice do 5 metra dužine i snage motora do 5 kW mogu iznajmljivati osobama starijim od 18 godina bez dozvole, uz obavezno upoznavanje krajnjeg korisnika s osnovnim pravilima plovidbe i načinom upravljanja brodicom, stavljanjem prsluka za spašavanje i ostalim elementima prilikom primopredaje.

Međutim, u isti prijedlog i pod istim uvjetima uvrštene su i brodice na vodomlazni pogon koje su opremljene elektronskim sustavom koji omogućava ograničenje maksimalne brzine plovidbe. Naravno, ova dva tipa plovila nemaju nikakvih sličnosti i ovakav paket izmjena nikako i nije imao perspektivu. Zaredao je cijeli niz primjedbi. Uglavnom su uslijedile pohvale, jer je problem prepoznat i o njegovu se rješavanju ipak razmišlja.

Osnovna primjedba za brodice do 5 m i snage motora do 5 kW odnosila se na diskriminaciju u odnosu na one koji upravljaju istim brodicama, a koje nisu iznajmljene. Po pitanju brodica na vodomlazni pogon, jet skija, glavna je zamjerka bila što njihova elektronska zaštita pruža zaštitu ograničavajući brzinu u zaštićenom pojasu i kod međusobnog mimoilaženja, ali ne i kod približavanja drugim sudionicima pomorskog prometa, a što može biti opasno i pogibeljno. Vjerojatno je to i razlog zašto je ova izmjena ostala samo na prijedlogu.

Guranje jet-skijeva u paket s brodicama zaustavilo je liberalizaciju pravilnika

Ipak, sljedeća sezona nam je već na pragu i bilo bi dobro u skoro vrijeme iznaći neko pozitivno rješenje. Ovako su na gubitku samo legalno registrirani iznajmljivači koji taj posao rade već dugi niz godina.

Limitirane dozvole?

Jedna od ideja je uvesti dozvolu za dnevnu plovidbu u ograničenom području, a koja bi vrijedila samo u tom području i za određeni vremenski period, tjedan, mjesec ili sezonu. Za izdavanje te dozvole bili bi osposobljeni i ovlašteni sami iznajmljivači, a koji bi ujedno snosili i svu odgovornost. Kako je zakonodavac i ranije predvidio, imali bi obavezu prije predaje plovila gostu održati kratki tečaj, upoznati ga s osnovama plovidbe, načinom upravljanja, osnovnim pravilima o izbjegavanju sudara i svim karakteristikama vezanim za to područje.

Nakon tog tečaja gost bi mogao dobiti privremenu dozvolu za korištenje brodice, i to samo u tom području. Dakle, ovdje imamo neku već razvijenu gospodarsku djelatnost, za kojom svakako postoji povećan interes i od koje živi veliki broj obitelji, a koja dosadašnjim dugogodišnjim radom nije uzrokovala nikakvu značajniju štetu, već samo dobit. S druge strane, problem je prepoznat i kod zakonodavca, pa ne vidim razlog zašto se ne bi iznašlo i rješenje, svakako barem prije iduće sezone, jer ako ima volje, ima i načina.