Napad Rusije na Ukrajinu i posredna prijetnja nuklearnim oružjem natjerali su zapadne političke kreatore da počnu razmišljati o nečemu dosad nezamislivom: kako bi Zapad trebao odgovoriti na eksploziju nuklearne bombe na ukrajinskom bojištu?
Zadani odgovor američke politike, kažu neki arhitekti nuklearnog poretka nakon hladnog rata, jesu disciplina i suzdržanost. To bi moglo podrazumijevati pojačavanje sankcija i izolaciju za ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekla je Rose Gottemoeller, zamjenica glavnog tajnika NATO-a od 2016. do 2019. godine – za AP.
Ali, nitko ne može računati na staloženost u takvom trenutku jer stvarni život rijetko ide po planu. Svjetski lideri bili bi ljuti, uvrijeđeni, uplašeni. To je plodno tlo za pogreške u komunikaciji i veliku zbrku. Hakeri bi mogli pridonijeti tom kaosu. Uslijedili bi zahtjevi za oštru odmazdu...
Kad su vojni i civilni dužnosnici i stručnjaci u prošlosti doslovce igrali ratne igre, simulirajući situaciju nuklearne napetosti između Rusije i SAD-a, "stolne" vježbe ponekad su završavale s nuklearnim projektilima koji lete preko kontinenata i oceana, pogađajući prijestolnice Europe i Sjeverne Amerike, "ubijajući" milijune u roku od nekoliko sati, rekla je Olga Oliker, programska direktorica za Europu i središnju Aziju u Međunarodnoj skupini za krize.
"I, znate, uskoro bismo mogli imati globalni termonuklearni rat", rekala je Oliker.
Nedovoljno ekstremna okolnost
A to je scenarij koji se dužnosnici nadaju izbjeći, čak i ako Rusija bude gađala Ukrajinu nuklearnom bombom. Gottemoeller, glavna američka pregovaračica oko nuklearnog oružja s Rusijom iz Obamine administracije, rekala je da se smjernice koje je predsjednik Joe Biden dosad dao u svojoj nuklearnoj politici drže onih iz prošlih administracija o korištenju atomskog oružja samo u "ekstremnim okolnostima".
"Čak jedan demonstracijski 'napad' ruske nuklearne sile ili čak – koliko god to bilo užasno – nuklearni napad na Ukrajinu, mislim da nas ne bi doveli do potrebe za nuklearnim odgovorom SAD-a", rekla je Gottemoeller, sada predavačica na Sveučilištu Stanford.
Za bivšeg senatora Sama Nunna, demokrata iz Georgije koji je tijekom gotovo četvrt stoljeća u Kongresu pomogao u oblikovanju globalne nuklearne politike, opcija zapadne uporabe nuklearnog oružja mora ostati na stolu:
"To je ono na čemu se doktrina izvjesnog međusobnog uništenja zasniva već dugo vremena", rekao je Nunn, sada strateški savjetnik sigurnosne organizacije Nuclear Threat Initiative, čiji je suosnivač.
"Ako bi predsjednik Putin upotrijebio nuklearno oružje, ili ga bilo koja druga država prva koristi – ne kao odgovor na nuklearni napad, ne kao odgovor na egzistencijalnu prijetnju vlastitoj zemlji – taj bi lider trebao znati da time stavlja svijet u visok rizik od nuklearnog rata odnosno međusobnog unišetnja”, rekao je Nunn.
Za američke dužnosnike i svjetske čelnike rasprave o tome kako odgovoriti na ograničeni nuklearni napad više nisu teoretske. U prvim satima i danima ruske invazije, Putin je spominjao ruski nuklearni arsenal. Upozorio je zapadne zemlje da se klone sukoba, rekavši da svoje nuklearne snage stavlja u pojačanu pripravnost. Svaka zemlja koja se uključi protiv ruske invazije suočila bi se s posljedicama "kakve nikada niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti", izjavio je Putin.
Kako odgovoriti na bilo kakvu upotrebu kemijskog, biološkog ili nuklearnog oružja od strane Rusije bilo je jedno od pitanja o kojima su raspravljali Biden i drugi zapadni čelnici kada su se sastali u Europi krajem ožujka. Tri članice NATO-a – SAD, Velika Britanija i Francuska – imaju nuklearno oružje.
Raširena je zabrinutost da bi Rusija, korištenjem taktičkog nuklearnog oružja (ograničene jačine, na manjem području, najčešće bojnom polju), mogla razbiti gotovo osam desetljeća dugo suzdržavanje od uporabe nuklearnog oružja na teritoriju druge zemlje.
Naime, čak se i relativno malo taktičko nuklearno oružje približava snazi atomske bombe koju su Sjedinjene Države bacile na Hirošimu u Japanu u Drugom svjetskom ratu. Gottemoeller i Nunn hvale Bidenovu suzdržanost pred Putinovim implicitnim nuklearnim upozorenjima na početku rata. Biden nije poduzeo nikakav javno poznati potez za podizanje statusa nuklearne uzbune u SAD-u. SAD je također prošlog mjeseca odgodio rutinsko testiranje Minutemana III kako bi izbjegao eskalaciju napetosti.
Ali, kratkoročno i dugoročno, čini se da je svijet sada više izložen riziku od nuklearnog sukoba kao rezultata Putinove neuspješne invazije i nuklearnih prijetnji, prema mišljenju stručnjaka i pregovarača o kontroli naoružanja.
Slabosti koje je Rusija u Ukrajini otkrila u svojim konvencionalnim vojnim snagama mogle bi dovesti Putina do toga da se u budućnosti osjeća još više prisiljenim da prijeti nuklearnom silom kao svojim najboljim oružjem protiv daleko jačih Sjedinjenih Država i NATO-a.
I dok Gottemoeller tvrdi kako je predaja ukrajinskog nuklearnog arsenala 1994. otvorila vrata za tri desetljeća integracije i rasta, rekla je da bi sad neke vlade iz invazije nuklearne Rusije na nenuklearnu Ukrajinu mogle zaključiti da im trebaju nuklearne bombe kao zalog za opstanak.
Jeffrey Lewis, stručnjak za kontrolu naoružanja i profesor na Institutu Middlebury, rekao je da nuklearna opasnost raste: “I možemo reći što bi uzrokovalo daljnji porast tog rizika. Izravni sukob snaga s bazom u zemljama NATO-a s Rusijom zasigurno je jedan od puteva do nuklearnog rata”, rekao je Lewis.
Opasnost nije velika kao za Kubanske krize
"Detonirati nuklearnu bombu u zemlji nad kojom bi Putin želio dominirati ne bi bilo racionalno", rekao je Nunn. No, rekao je da racionalna nije ni Putinova najava podizanja nuklearne pripravnosti. Kao mladi pomoćnik u Američkom kongresu tijekom kubanske raketne krize, Nunn je bio svjedok kako su američki časnici i piloti u Europi čekali naredbu za lansiranje nuklearnog oružja na Sovjetski Savez.
Opasnost danas još nije tako velika kao u kubanskoj raketnoj krizi 1962., kada je sovjetsko raspoređivanje nuklearnih projektila na Kubi povećalo prijetnju nuklearnog rata sa SAD-om, rekao je. No, rast rizika od nuklearnog sukoba sada je dovoljno velik da prekid vatre u Ukrajini učini ključnim, rekao je Nunn.
Suvremena opasnost od kibernetičkih napada dodatno povećava rizik od pogrešnog pokretanja nuklearnog arsenala. I nije poznato koliko su američki, a posebno ruski sustavi ranjivi na takve pokušaje hakiranja, rekao je. Putin je "bio vrlo nepromišljen u svom zveckanju nuklearnim oružjem", rekao je Nunn. "I mislim da je to sve učinilo opasnijim, uključujući i mogućnost grešku."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....