potop uzdanice

Kako je zemlja bez mornarice uspjela nanijeti smrtonosne udarce ruskoj Crnomorskoj floti? Odgovor se krije u imenu rimskog boga, ali i u nekoliko efektnih smicalica

moskva i neptun 

 Screenshot twitter

Zemlja čiju su ratnu mornaricu Rusi gotovo u potpunosti uništili 2014. godine, tijekom aneksije poluotoka Krima, uspjela je usprkos fatalnome manjku borbenih plovila suzbiti rusku dominaciju u Crnom moru. Riječ je o podvigu koji nadilazi sve stručne analize i sva vojna očekivanja.

Potapanjem zapovjednoga broda čitave Crnomorske flote, krstarice Moskva, ali i ranijim teškim oštećenjem desantnoga broda Saratov (pogođen je u Azovskome moru ukrajinskim raketnim projektilom 24. ožujka) nanesen je bolan udarac Moskvi i crnomorskoj ruskoj borbenoj moći. Rusi se nakon ovih gubitaka moraju držati podalje od ukrajinskoga kopna, što svakako utječe na sposobnosti njihove mornarice da nastavi pružati protuzračnu podršku svojim kopnenim trupama u priobalnim regijama.

Raketna krstarica Moskva, klase Slava, bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i ujedno jedno od najteže branjenih. Krstarica je bila opremljena troslojnim sustavom protuzračne obrane: uz one srednjeg i kratkog dometa, obrana 'Moskve' je uključivala i šest sustava radarski kontroliranih protuzrakoplovnih topova velike brzine, koji su ispaljivali oko 5000 metaka u minuti i defakto stvarali gusti olovni ogrtač oko cijeloga plovila.

Ukrajinci su, čini se, našli prilično lukav sistem kako zaobići ovaj skoro pa neprobojni štit: privukli su njegovu pažnju i 'zaposlili' ga fingiranjem lažnih napada turskim letjelicama tipa Bayraktar, te je on prekasno reagirao na fatalni udar dvije protubrodske rakete tipa Neptun.

image
Adalberto Roque/AFP
image

Ukrajinski raketni sustav Neptun

Maxym Marusenko/AFP

Sustav krstarećih raketa Neptun bazično je razvijen još u sovjetsko doba, no znatno su ga dometom i elektronikom unaprijedili ukrajinski vojni inženjeri nakon ruske aneksije Krima 2014. Oružje koje se može montirati na brodove, kopnene te zračne lansere službeno je uvedeno u ukrajinske oružane snage tek lani. Sustav može raditi i do 25 kilometara u unutrašnjosti od obalne crte. Jedna divizija Neptuna obično se sastoji od šest lansera sposobnih ispaliti salvu od 24 protubrodske rakete.

S dometom od 300 kilometara i brzinom od 900 km na sat, rakete teške 870 kg i s bojevom glavom od 150 kg sposobne su uništiti ciljeve i od 5000 tona, koristeći radarsko navođenje za ciljanje neprijateljskih brodova.

Kad je u ožujku 2021. Ukrajina dobila prve jedinice ovoga raketnoga sustava, zapovjednik ukrajinske mornarice kontraadmiral Oleksij Nezpapa je izjavio: “Ovo će biti glavni ukrajinski raketni štit u Azovskom i Crnom moru.”

Sustav Neptun dizajnirao je proizvođač LUCH Design Bureau sa sjedištem u Kijevu, od kojeg je ukrajinsko Ministarstvo obrane naručilo svoju prvu seriju projektila. Ukrajina je još 2020. potpisala memorandum s Indonezijom o nabavi Neptuna, pa bi ova zemlja mogla postati prvi strani kupac raketnoga sustava. Nakon učinkovitosti koju je na ruskoj floti demonstrirao u Crnom moru, nema sumnje da će stranih naručitelja 'Neptuna' u budućnosti biti još puno.

image

Moskva tijekom vojne vježbe kraj Sevastopolja 18. veljače 2022.

AFP
image

Moskva tijekom vojne vježbe kraj Sevastopolja 18. veljače 2022.

AFP
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
09. studeni 2026 09:04