Kako se Milanović može osvetiti Banožiću? ‘Bit će ozbiljnih zastoja u sustavu obrane ako se predsjednik odluči za blokadu‘

Predsjednik Republike bio je prilično jasan. Ako brigadir Elvis Burčul do konca ove godine ne ostane zapovjednik Počasne bojne na Pantovčaku, Zoran Milanović spreman je blokirati sve. I izbor veleposlanika, koji je ionako već godinu dana u pat-poziciji, kao i promaknuća u vojsci.

Ustav Republike Hrvatske propisuje da predsjednik Republike, uz supotpis predsjednika Vlade, imenuje i smjenjuje veleposlanike te supotpisuje imenovanje čelnika sigurnosnih službi.

Te – u skladu sa zakonom, i bez ičijeg supotpisa – imenuje i razrješuje vojne zapovjednike. Od brigadira naviše.

– Ako predsjednik Republike doista odluči blokirati imenovanja i promaknuća u vojsci, to za sustav doista može biti veliki problem – tvrdi u izjavi za Slobodnu Dalmaciju vojni analitičar s portala Obris.org Igor Tabak.

Pri tome, ističe on, problem neće biti vezan uz imenovanje načelnika Glavnog stožera, budući da je Robert Hranj na pola mandata. Ali bi velike teškoće mogle nastati na svim ostalim razinama.

– Kompletna promaknuća i puno redovitih kadrovskih promjena u puno su labavijem ritmu, i eventualna blokada može biti velika prepreka normalnom funkcioniranju Oružanih snaga na srednji i duži rok. Različiti dijelovi sustava imaju svaki svoj ritam promjena. To je napravljeno da bi se osiguralo namjerno funkcioniranje cjeline. A to sada može biti dovedeno u pitanje – smatra Tabak. Tu su i druga područja pogodna za blokadu. Suglasnost predsjednika se traži i za međunarodne misije, za slanje pripadnika Oružanih snaga u inozemstvo, kao i za donošenje strateških dokumenata. Ministar obrane Mario Banožić u više je navrata najavljivao donošenje dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga.

– To je dokument u kojemu Ured predsjednika itekako sudjeluje. U sustavu obrane predsjednik kao vrhovni zapovjednik i dalje ima vrlo opsežne funkcije. One možda nisu svakodnevno vidljive, ali su tu. On je sukreator vanjske politike, ali u području obrane i sigurnosti ima puno izravnije ovlasti – ističe Tabak.

On podsjeća da je sukoba između predsjednika Republike i premijera bilo i ranije. Kao primjerice onaj između – tada premijera – Milanovića i predsjednika Republike Ive Josipovića upravo oko Zakona o obrani na koji se danas poziva Banožić.

– Taj sukob prelio se tada i na djelovanje Sabora, odnosno saborskog Odbora za obranu, što je proceduralno bilo dosta neugodno. No to je u stvarnosti bilo puno manjeg opsega od onog što predsjednik Milanović trenutno spominje kada govori o "općem auzmešu", odnosno ponovnom miješanju karata – ocjenjuje Tabak. Napominjući da tu ima dosta prostora za ozbiljne zastoje u sustavu obrane.

Ako se Milanović doista odluči za blokadu. I ako Vlada ne popusti pod njegovim pritiskom.