Kažu, nema gostiju, a zračne luke bilježe rekordni broj dolazaka putnika iz bijelog svijeta?! Vele, ajme ti ga nama nema naših gostiju, a na Lučkom nikad više automobila?! Gdje su onda nestali ti pusti turisti? Produžili prema Crnoj Gori i Grčkoj? Ajde, da ih je tamo završio jedan broj, ali i "đetići" kukaju; za sada su u minusu od jedanaest posto.
Bit će prije da su gosti čiji smo dolazak evidentirali, a u eVisitoru ih se ne bilježi, dobrim dijelom odsjeli u kućama u vlasništvu stranaca. Tu ih, brat bratu, 90 posto ljetuje na crno, a vode se kao “rodbina, prijatelji, kumovi…”
Naime, tek se simboličan broj stranih državljana koji imaju kuće u Hrvatskoj registrirao za pružanje usluga smještaja u domaćinstvu, pa i u tom grmu leži zec kad su turističke brojke u pitanju.
Kvaka je u sljedećem: fizičke osobe, odnosno nerezidenti iz Europske unije, žele li pružati uslugu smještaja u vlastitim smještajnim objektima u Hrvatskoj, i kada takvu uslugu zaračunavaju fizičkim osobama, trebaju izdati račun i obračunati PDV po stopi od 13 posto. Tih trinaest posto je razlog zašto dio hrvatskih gostiju nestaje u Bermudskom trokutu, pa ih na aerodromima i naplatnim postajama imamo, a na smještaju – ne. U tome je cijela filozofija.
Na kongresu iznajmljivača održanom u Splitu ove godine, čulo se kako inspektori teško ili nikako izlaze na kraj s ovim problemom.
Kao prvo, netko treba izraziti osnovanu sumnju da se strani državljanin koji ima kuću u Hrvatskoj bavi ilegalnim iznajmljivanjem i to prijaviti nadležnoj službi, a kad kontrola strancu dođe u goste, mora dokazati da se radi o turistima, a ne o rodbini i prijateljima, jer takvi fingiraju da su rod rođeni ili se cijeli život poznaju s vlasnikom kuće. I sad ti opovrgni da nije tako? Uhvati ih u laži.
Zloupotrebe
– Gledajte, to što govore inspektori je naša realnost. Oni to često ne mogu dokazati, a razloga je za to mnogo. Kao prvo, puno ih udajom ne mijenja prezime, djeca nerijetko nemaju isto prezime kao roditelji, a sad bi inspektor trebao znati je li u kući stranca u Hrvatskoj odsjeo gost ili se zaista radi o njegovoj tetki, strini, ujni... Jasno vam je da je to nemoguće i da se zato takve situacije zlorabe – kaže Opatijac Mirko Bulić, predsjednik Hrvatske zajednice udruga obiteljskog smještaja.
Bulić upozorava da su se okolnosti stubokom promijenile ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine.
– Državljani Europske unije su praktički izjednačeni s hrvatskim državljanima u njihovim pravima, no neki jednostavno ne žele ispunjavati obveze koje su im određene našim zakonima i propisima. Što se stranaca vlasnika kuća, apartmana, stanova i poslovnih prostora tiče, tu ima svega.
Neki uredno odnesu dokumente svojih gostiju u lokalnu turističku zajednicu ili ih prijave online, kažu da se radi o njihovoj rodbini ili prijateljima i tu svaka priča završava, jer tko će provjeravati je li to baš tako?
Drugi ne prijave nikoga; zapravo prime goste na sandučić u kojem se nalazi ključ. Hoće li se takvi evidentitati kao gosti ili neće, često je prepušteno njima samima. Tu se radi o klasičnom rentijerstvu jer se goste prima "na daljinu". Oni rezerviraju smještaj preko tražilica i uopće ne vide domaćina – objašnjava Bulić.
Svrbi ih PDV
No takvim manipulatorima poreznici bi mogli stati na rep. Otkad se Porezna uprava povezala s Booking.comom, Arbnbom..., razmjenjuju se podaci o domaćinima, tako da svatko od pružatelja smještaja u domaćinstvu može provjeriti po više osnova: je li registriran za tu djelatnost, o kojem se broju ležajeva zaista radi i odgovara li to onome što stoji u dozvoli, i na koncu – koje prihode i u kojem razdoblju ostvaruje i je li sukladno tome dužan plaćati PDV.
– Mislim da je problem nastao onog trenutka kad se donijelo odluku o plaćanju paušala. Više nije važno je li netko kod iznajmljivača boravio jednu noć ili petnaest, jer je visina paušala ista. Zato se jedan dio iznajmljivača uljuljao pa ne prijavljuje goste redovito. Mislim da se to treba promijeniti kako bi u konačnici iznajmljivači plaćali porez sukladno prometu kojeg imaju, a ne kvartalno turističku članarinu i boravišnu pristojbu. To bi donijelo reda – veli iskusni privatni iznajmljivač Bulić.
No, neće se ovaj problem tek tako riješiti. Potrebna je akcija širokih razmjera poput one u Istri koja je obuhvatila nelegalnu gradnju na poluotoku. Dobar dio divljih graditelja bili su stranci.
Računa se da preko sto tisuća Slovenaca ima nekretnine u Hrvatskoj. Koliko točno stranaca ima nekretnine u Hrvatskoj nitko ne zna, jer se mnoge ne vode na fizičke osobe, već na tvrtke, a registrirane su na adresama odvjetničkih ureda diljem zemlje. I u objektima građenima bez dozvola ili mimo njih, boravi cijela sila turista koja se izmjenjuje cijelo ljeto.
Što se tiče najatraktivnijih lokacija koje mame strance, to su Dubrovnik, Split, Opatija i Rovinj. Možda bi baš s ovih adresa inspektori trebali krenuti u akciju?
Ilegalni turisti
Nekad se radi i o cijelim zgradama koje su u funkciji iznajmljivanja. Rentijerstvo je ovdje uhvatilo maha. Na taj fenomen je svojedobno upozorio i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković. Radi se o špekulanitima koji izigravaju zakone ili pronalaze prostor za bogaćenje u sivoj zoni.
– Stranci se, kao i mi domaći, moraju pridržavati zakona i propisa. Ako je meni kao hrvatskom državljaninu najviše na petnaest dana omogućeno ugostiti članove obitelji, ista pravila vrijede i za strance koji su ovdje kupili kuće, a takvih ima ne samo u Istri i na Kvarneru, već i u Zadru, po otocima...
Neki su otišli tako daleko, da mijenjaju ključeve apartmana na prvoj benzinskoj crpki na ulazu u Hrvatsku. Stari gosti ih predaju novima i tako u krug. Nećemo mi to zaustaviti povremenim kontrolama od petnaestog lipnja do petnaestog rujna. Na tome treba raditi sustavno i kroz cijelu godinu. Nije to problem koji će se riješiti preko noći, niti je preko noći nastao – upozorava Bulić koji gramzive rentijere, vlasnike više zgrada i kuća koji u njima ne borave, vidi kao najveće uzročnike nereda kad su u pitanju privatni iznajmljivači.
– Spas je u održivom turizmu. Mi moramo kontrolirati turističke kapacitete i znati točno što koja sredina može u tom smislu podnijeti, a ne da nam se ljeti na sve strane množe ilegalni gosti – zaključuje Bulić.
Komentari
0