"Ako budem izabran za predsjednika Ukrajine, uhitit ću Zelenskog i cijelu njegovu bandu", rekao je u petak ukrajinski političar Aleksej Arestovič, koji se u medijima spominje kao jedan od kandidata na idućim predsjedničkim izborima u Ukrajini.
"Dat ću nalog da ga privedu. I nikakva strana sila neće spasiti njega i njegovu bandu. Sve ćemo ih uhvatiti, bez obzira gdje se kriju, izvući ćemo ih ispod zemlje, privesti i izreći presudu uživo. Ne, neće mu ni vlas s glave pasti. Dobit će, vjerujem, doživotni zatvor”, rekao je Arestovič u intervjuu s ukrajinskim novinarom Oleksandrom Šelestom.
Pritom je optužio Zelenskog da je ubijao "na desetke tisuća” Ukrajinaca samo radi zadržavanja svoje "obožavane” moći, koju je u konačnici koristio da "ubija i pljačka”.
Na prvi pogled, iz ovih bi riječi netko neupućen mogao zaključiti da je Arestovič nekakav proruski kandidat za ukrajinskog predsjednika, kao naručen od ruskog predsjednika Vladimira Putina, za kojeg se navodi da inzistira na održavanju novih izbora u Ukrajini kako bi na vlast u Kijevu mogao instalirati predsjednika po ukusu Moskve.
Međutim, Arestovič ne samo što nije proruski kandidat, nego se u Rusiji nalazi na popisu terorista i ekstremista. Štoviše, od 2020. pa sve do početka 2023. Arestovič je bio savjetnik predsjednika Zelenskog, zadužen za strateške komunikacije. Kao vrhunski propagandist, upravo je on uvelike zaslužan što je Ukrajina izvojevala barem jednu pobjedu u ratu s Rusijom – onu medijsku.
‘Pobjeda nad Rusijom je iluzija‘
Suradnja Zelenskog i Arestoviča okončana je u siječnju 2023. nakon ruskog napada na Dnjepropetrovsk koji je izazvao desetke civilnih žrtava. Arestovič je tada javno priznao da do urušavanja stambene zgrade i stradanja civila nije došlo zbog ruskih projektila, nego zbog rada ukrajinske protuzračne obrane. Time je negirao ukrajinski propagandni narativ da Rusi namjerno gađaju civile.
Suočen s optužbama za "veleizdaju”, Arestovič je dao ostavku, nakon čega je u javnim istupima postajao sve kritičniji prema svom bivšem šefu, te se konačno preselio u SAD (gdje i danas živi), tvrdeći da ga Zelenski želi zatvoriti zbog politički motiviranih optužbi.
U kolovozu 2023. Arestovič je dao intervju ruskoj oporbenoj novinarki Juliji Latinjinoj – protivnici Putinova režima koja se još 2017. odselila iz Rusije, gdje je proglašena "stranim agentom” – u kojem je ustvrdio da je Ukrajina strateški pogriješila kad je od početka rata sistematski dehumanizirala Ruse. Kako je rekao, ta je strategija "očigledno imala negativan efekt”, jer je "ruskim trupama samo dala više razloga za borbu”.
"Glavna stvar koju smo uradili je da smo sebi dozvolili da dehumaniziramo Ruse. To je naša glavna greška. Dozvolili smo da se to izlije na internet, što je mobiliziranim Rusima dalo odličnu motivaciju za borbu”, rekao je tada Arestovič.
Bivši savjetnik Zelenskog tom je prilikom naglasio da se demoniziranje Rusa odvijalo kroz propagandnu matricu u kojoj su "kolektivni Ukrajinci” o građanima Rusije "stvorili sliku orka”. Tako je od prvih dana rata ukrajinska propaganda prikazivala ruske trupe "kao primitivne divljake koji nikada nisu vidjeli osnovne kućne aparate, toalete ili čak asfaltirane puteve”.
‘Rusi su Azijati‘
Kako je istaknuo Arestovič, u demoniziranju Rusa korišteni su i lažni narativi o masovnom ruskom "pljačkanju, mučenju i silovanju Ukrajinaca”, u čemu su sudjelovali i najviši ukrajinski dužnosnici, poput bivše povjerenice za ljudska prava Ljudmile Denisove, koja je na kraju smijenjena nakon što se većina njezinih tvrdnji o ruskim silovanjima "ispostavila kao lažna”.
Nadalje, Arestovič je naveo i primjer tajnika ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Aleksej Danilova, koji je na državnoj televiziji izjavio da Rusi ne pripadaju europskoj civilizaciji, te da ključna razlika između Ukrajinaca i Rusa leži u "ljudskosti”:
"Dobar sam s Azijatima, ali Rusi su Azijati. Imaju potpuno drugačiju kulturu, viziju. Naša ključna razlika od njih je ljudskost”, rekao je Danilov.
Prema Arestoviču, čitava ta strategija pokazala se promašenom, jer je homogenizirala mobilizirane ruske vojnike i dala im "svrhu borbe” protiv Ukrajinaca. Ironija je u tome što je upravo on bio jedan od glavnih autora te strategije.
U studenome 2023., kada je postalo jasno da gromko najavljivana ukrajinska protuofenziva nije uspjela probiti ruske linije u Donbasu, Arestovič je na Telegramu objavio da se Ukrajina mora "suočiti sa stvarnošću” i priznati da ne može pobijediti Rusiju na bojnom polju. Poručio je tada da vjerovanje u "brzu i lijepu pobjedu” Ukrajine nad Rusijom nije ništa drugo do "iluzija”.
I opet, ironija je u tome što je upravo Arestovič bio taj koji je tijekom čitave prve godine rata uvjeravao i ukrajinsku i europsku javnost u tu "brzu i lijepu” ukrajinsku ratnu pobjedu. On je taj koji je stvorio iluziju.
"Neprijatelj je jači u ekonomskom, vojnom, mobilizacijskom i organizacijskom smislu. U trenutnim okolnostima, vojna pobjeda nad Rusijom ne izgleda moguća”, zaključio je Arestovič tog studenoga 2023. godine.
‘Projekt Ukrajine je propao‘
U to vrijeme, krajem 2023., Arestovič je prvi put javno pozvao na promjenu rukovodstva u Kijevu, navodeći da je vlada na čelu sa Zelenskim "dozvolila da korupcija i nesposobnost procvjetaju”, te da nije uspjela poraziti Rusiju. Potom je, lani u svibnju, talijanska Agenzia Nova prenijela njegove riječi da je projekt ukrajinske republike "propao”:
"Nama upravljaju moralno monstruozni, nesposobni, krvoločni ljudi, nesposobni donositi odluke, nesposobni pružiti pozitivnu motivaciju, sposobni samo još više pogoršati situaciju svojom nesposobnošću. (...) Ako potraje još malo, umrijet će još stotine tisuća ljudi i bit će daljnjih razaranja. Pokazalo se da je to propao projekt”, rekao je tada Arestovič.
Konačno, prošlog mjeseca Arestovič je poručio da je Ukrajina "izgubila rat zbog naše vlastite gluposti, ponosa i tvrdoglavosti”, upozorivši da bi se poricanjem stvarnosti Kijev u konačnici mogao isključiti iz mogućnosti da ima pravo glasa o ishodu sukoba.
"Stvorili smo društvo međusobne mržnje i netolerancije, u kojem je svaki pojedinac u pravu, a svi kolektivno krivi”, zaključio je Arestovič.
Inače, u lanjskim anketama koje su ispitivale popularnost mogućih predsjedničkih kandidata za novog predsjednika Ukrajine, Arestovič je dobijao između pet i deset posto glasova, dok je na prvom mjestu bio ukrajinski general Valerij Zalužni, koji je trenutno ukrajinski ambasador u Londonu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....