Infarkt miokarda, odnosno srčani udar hitno je medicinsko stanje uzrokovano prekidom dotoka krvi u srčani mišić, a time i jedan od najstrašnijih trenutaka koje čovjek može doživjeti. Bol u prsima, hitna pomoć, bolnica i neizvjesnost često ostavljaju dojam da život više nikada neće biti isti. No, moderna kardiologija posljednjih je desetljeća napravila ogroman iskorak pa danas mnogi pacijenti nakon doživljenog infarkta nastavljaju živjeti aktivno i kvalitetno.
Ipak, prvi i osnovni korak prema oporavku zapravo je onaj koji prethodi bolnici – dolazak liječniku na vrijeme. Prema riječima doktora Igora Šeste, kardiologa i specijaliste invazivne kardiologije, najvažnije je shvatiti da borba protiv infarkta ne počinje izlaskom iz bolnice, već puno ranije.
– Prva i najosnovnija stvar je doći u bolnicu na vrijeme kad imate infarkt da biste ga mogli preživjeti. Kad se žila zatvori, imate nekih šest sati da se ona ponovno otvori kako bi se izbjeglo trajno oštećenje srca. Zato se kod infarkta pali štoperica. Ako se pojavi iznenadna bol u prsima, koja ne prolazi ni nakon desetak minuta, odmah treba zvati hitnu pomoć. Tu nema čekanja da prođe samo od sebe – upozorava dr. Šesto.
No liječnik ističe kako je još važnije reagirati i prije nego što nastupi srčani udar.
– Cilj je zapravo ne doživjeti infarkt. Pacijent mora doći liječniku kada počnu tegobe koje još nisu kritične. Pritisak i bol u prsima koji su povezani s naporom, a popuštaju kada se čovjek odmori, ozbiljna su crvena zastava za koronarnu bolest. To su simptomi koje ljudi nerijetko ignoriraju, a upravo tada treba potražiti pomoć – kaže naš sugovornik.
Nakon što prođe najteži dio i pacijent napusti bolnicu, mnogi očekuju mjesece strogih ograničenja i odricanja...
Međutim, suvremeno liječenje omogućava relativno brz povratak svakodnevnim aktivnostima.
– Čovjek je nakon infarkta relativno kratko vrijeme fizički ograničen. Ako je infarkt prošao dobro, relativno brzo se može vratiti svojim normalnim aktivnostima. Ako je srčano oštećenje veće, onda postoje određena ograničenja, ali u svakom slučaju bolje je biti aktivan nego neaktivan. Mi zapravo potičemo pacijente na kretanje, no najbitnije je u tome biti umjeren i racionalan. Biti fizički aktivan da, ali ne treba sada s 50 godina ići u školu trčanja. Treba biti pametan, biti aktivan, ali ne nerazumno aktivan – objašnjava dr. Šesto.
Mnogi pacijenti nakon infarkta razviju strah od fizičkog napora, no upravo je to jedna od najvećih pogrešaka.
– Čovjek treba biti racionalan, ne treba puno toga izbjegavati. "Red flag" je definitivno pušenje, zatim neka ekstremna fizička aktivnost poput slobodnog penjanja, ali s druge strane fizička neaktivnost je još gora. Sjedenje je gore od pušenja. Pogotovo stariji ljudi nakon infarkta vrlo brzo fizički "padnu" ako samo leže i izbjegavaju kretanje. Organizam se jako brzo navikne na neaktivnost, a to nikome ne koristi – upozorava.
Najbolja je mediteranska prehrana
Kada je riječ o prehrani, dr. Šesto ne zagovara rigorozne dijete ni potpuno odricanje od hrane koju ljudi vole.
– Mediteranska prehrana je najbolja. Treba konzumirati ono što jedu ljudi na moru. Što se alkohola tiče, on nije u potpunosti zabranjen. Može se malo povremeno popiti, ali naravno ne previše. I ovdje je najvažnija umjerenost i očuvanje kvalitete života kroz taj socijalni aspekt, dakle u redu je nazdraviti s društvom ili obitelji kada za to postoji povod – kaže.
Dodaje kako se često previše pažnje posvećuje alkoholu, dok se zanemaruje ono što je za srce mnogo opasnije.
– Ono što je problem za srce nije toliko alkohol koliko cigareta. Ono što apsolutno ne bi smjeli jest pušiti. Ni zdravi ljudi ne bi trebali pušiti, ne treba onda ni govoriti koliko je takva navika pogubna za ljude koji su preboljeli infarkt. Cigaretni dim jedan je od velikih faktora rizika za koronarnu bolest i kada je čovjek jednom dobije, onda je pušenje zaista suludo. Problem nastaje kod ljudi koji puše desetljećima i kod kojih prestanak nije jednostavan. Ako netko nikako ne može prestati, onda bi barem trebao smanjiti broj cigareta na najmanju moguću mjeru – poručuje dr. Šesto te posebno ističe važnost konzumiranja ribe u svakodnevnoj prehrani.
– Ako ne uzimate lijekove, onda biste definitivno trebali izbjegavati veće količine mesa jer je ono jedan od vodećih izvora kolesterola u prehrani. S druge strane, ako uzimate lijekove protiv masnoća, onda možete u razumnim količinama povremeno pojesti mesni obrok. Što se tiče srčanog zdravlja, ribe su zakon. Ono što ljudi ne znaju, a često je zastupljeno u mediteranskoj prehrani, jesu školjke, rakovi i lignje. One nisu naročito dobre jer sadrže dosta kolesterola. No ako se uzima terapija, ne mora ih se trajno izbaciti iz prehrane, nego ih se može umjereno konzumirati – objašnjava.
Upravo zato, dodaje dr. Šesto, terapija ima važnu ulogu u životu pacijenata nakon infarkta.
– Terapija je jako bitna jer pruža mogućnost da relativno normalno živite. Za svakoga je prehrana koja se bazira na ribi, maslinovu ulju, puno kuhane hrane i povrća zapravo recept za dug život.
Koliki je rizik od novog infarkta?
Jedna od najvećih pogrešaka koje pacijenti rade nakon infarkta jest samovoljno prekidanje terapije kada se ponovno počnu osjećati dobro.
– Ono što bi pacijenti trebali shvatiti najozbiljnije jest uzimanje terapije. Terapija je strašno bitna. Razni lijekovi služe za različite stvari, ali svi zajedno imaju jedan cilj – očuvati krvne žile i poboljšati dugoročnu prognozu. Upravo zbog toga lijekovi nisu nešto što se uzima samo nekoliko mjeseci, nego su važan dio liječenja – naglašava dr. Šesto.
Iako suvremena medicina postiže izvrsne rezultate, rizik od novog srčanog udara nikada ne nestaje u potpunosti.
– Rizik od ponavljanja infarkta postoji i nije mali. Bolest krvnih žila je poput povišenog krvnog tlaka. Jednom kada je dobijete, onda se s njom "boksate" cijeli život. Šansa da ćete ponovno trebati neki zahvat postoji, ali cilj liječenja nije da se više nikada ne vratite liječniku. Cilj je da živite što dulje i kvalitetnije – kaže dr. Šesto, te dodaje kako je napredak medicine posljednjih desetljeća potpuno promijenio prognozu pacijenata koji su preboljeli infarkt.
– Prije modernih načina liječenja koronarnih bolesti ljudi su nakon infarkta u prosjeku živjeli još pet godina. Danas se to razvuklo na desetljeća. Nakon infarkta može se živjeti još deset, dvadeset pa i trideset godina i doživjeti 80 godina, kolika je prosječna životna dob, ali pod uvjetom redovitih kontrola, posjeta liječniku i eventualno ponekog zahvata svakih nekoliko godina. U tom slučaju koronarno oboljenje ne mora utjecati na duljinu života – ističe.
Za kraj razgovora, dr. Igor Šesto, zagrebački kardiolog s ambulantom i u Šibeniku, inače snažno vezan i za otok Zlarin gdje je proveo dio djetinjstva, izdvaja dva pravila kojih bi se svaki pacijent trebao držati.
– Zlatni savjet za sprječavanje ponavljanja infarkta su, dakako, redovite kontrole i pravodobna reakcija na simptome. Ako osjetite bilo kakve tegobe u prsima, javite se liječniku na vrijeme. Nemojte čekati da prođe samo od sebe – zaključuje kardiolog i specijalist invazivne kardiologije.
Jer iako infarkt ostavlja trag, on danas više ne mora značiti kraj aktivnog i kvalitetnog života. Uz odgovarajuće liječenje, redovite kontrole, zdravije navike i malo discipline, mnogi pacijenti nakon srčanog udara nastavljaju živjeti desetljećima – radeći, putujući i uživajući u svakodnevici gotovo jednako kao i prije bolesti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....