Arterijska hipertenzija, poznata i kao visoki krvni tlak, predstavlja jedan od najozbiljnijih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj. Unatoč dostupnim metodama prevencije i liječenja, ova bolest i dalje je vodeći uzrok smrtnosti i brojnih kroničnih komplikacija. Statistike pokazuju da se Hrvatska nalazi pri samom vrhu europske ljestvice po broju oboljelih, a stručnjaci upozoravaju: hipertenzija često godinama ostaje neprepoznata, dok ne dođe do kobnih posljedica, piše Zagrebinfo.
O razlozima alarmantne situacije, simptomima koje ne treba ignorirati i svakodnevnim navikama koje mogu spasiti život, govorio je dr. Igor Šesto, specijalist kardiologije i voditelj Zavoda za kardiologiju Klinike Magdalena.
- Hrvatska se godinama nalazi među europskim zemljama s najvišom stopom oboljelih od hipertenzije, kaže dr. Šesto i objašnjava kako su uzroci višestruki. Na prvom mjestu su nezdrava prehrana bogata solju, suhomesnatim proizvodima i zasićenim mastima, niska razina tjelesne aktivnosti, kao i visoka konzumacija alkohola i pušenje.
- Velik problem je i manjak zdravstvene kulture. Ljudi rijetko odlaze na sistematske preglede, a krvni tlak ne mjere dok već ne nastanu ozbiljne komplikacije, upozorava Šesto. Dodaje kako stres i životni uvjeti, osobito vezani uz posao i financije, dodatno doprinose ovom negativnom trendu.
Tihi ubojica bez simptoma
Jedan od najvećih izazova u borbi protiv hipertenzije je njezina podmuklost – gotovo polovica oboljelih ne zna da ima visoki tlak. - S razlogom je zovu ‘tihi ubojica’. Nema jasnih simptoma, a posljedice mogu biti ozbiljne – srčani i moždani udar, zatajenje bubrega, oštećenje vida… Ljudi često godinama žive s povišenim tlakom bez ikakve svijesti o tome, upozorava dr. Šesto.
Među simptomima koji se ipak mogu pojaviti, a koje ljudi često zanemaruju, su jutarnja glavobolja, vrtoglavica, zamućen vid, osjećaj slabosti, krvarenje iz nosa i zujanje u ušima.
Male promjene, velika razlika
Dobra vijest je da se hipertenzija u velikoj mjeri može spriječiti jednostavnim promjenama u načinu života.
- Preporučujem svakome da krene od male promjene: smanjite unos soli, jedite više voća, povrća i integralnih žitarica, krećite se najmanje 30 minuta dnevno pet puta tjedno. Izbjegavajte pušenje i alkohol, i naučite se nositi sa stresom – kroz meditaciju, jogu, šetnje ili duboko disanje, savjetuje Šesto.
Dodaje kako je posebno važno redovito mjeriti krvni tlak – osobito nakon 40. godine života – jer je to jednostavan, brz i neinvazivan način prevencije teških komplikacija.
Nasljedni rizici i važnost ranog otkrivanja
Osobe koje u obitelji imaju povijest hipertenzije, bolesti srca ili moždanog udara, trebale bi biti još opreznije.
- U tom slučaju kontrola krvnog tlaka treba početi i prije 40. godine, barem jednom godišnje. Osim toga, preporučujem provjeru šećera, kolesterola, EKG, ultrazvuk srca, funkciju bubrega i pregled očne pozadine. Rano otkrivanje može spasiti život, zaključuje dr. Šesto.
Što svatko može učiniti već danas:
Mjeriti krvni tlak barem jednom godišnje, smanjiti unos soli i masnoća, više se kretati – 30 minuta dnevno, pet puta tjedno, zzbjegavati alkohol i cigarete, naučiti nositi se sa stresom i osigurati kvalitetan san.
U zemlji u kojoj su bolesti srca i krvnih žila vodeći uzrok smrti, svaka prevencija je ulaganje u dug i zdrav život. A sve počinje jednim mjerenjem krvnog tlaka, prenosi Zagrebinfo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....