Posljednje dvije godine hrvatsko gospodarstvo raste po znatno većim stopama od slovenskog, a rastom od 13,8 posto iz pretprošle godine i 6,3 posto iz prošle godine je među zemljama s najvećim rastom u EU-u. Lani su samo tri zemlje imale veći rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od hrvatskog rasta, najveći od 9,4 posto imala je Irska, a preklani su samo Irci imali bili bolji od Hrvatske s 15 posto rasta.
Hrvatskoj bi trebale godine takvog rasta da bi stigla Sloveniju jer nakon takvog rasta, Hrvatska još uvijek nije dosegnula razinu slovenskog prosječnog standarda iz 1995. godine od 77 posto europskog standarda, što su gotovo tri desetljeća ili više od 28 godina kaskanja za Slovenijom.
Ipak, postoji područje u kojem je Hrvatska savršeno sposobna dosegnuti i preskočiti Sloveniju pa čak nadmašiti i europske prosjeke. Lani je Hrvatska uspjela dosegnuti Sloveniju cijenama hrane koje su u obje zemlje iznad prosjeka Europske unije i iznose 101,1 posto od EU prosjeka. Hrvatska je europski prosjek cijenama komunikacija premašila i u odnosu na taj prosjek hrvatske su cijene na razini 109,9 posto od europskih, a Slovenija je jeftinija jer su joj cijene na razini 104 posto europskih. Eto, nije baš da Hrvatska u svemu zaostaje, problem je samo što bi za preživljavanje bilo bolje da je sposobnija podizati svoj razvoj, plaće i standard u skladu s rastom cijena.
Hrvatska je lani imala 73 posto BDP-a po stanovniku mjerenog standardom kupovne moći, a Slovenija je već u 1995. godini prema podacima Eurostata bila na 77 posto, a danas ima 92 posto europskog standarda. Hrvatska je prošle godine BDP-om po stanovniku od 17.400 eura bila na razini Slovenije iz 2007. godine, što je 16 godina zaostajanja. Sve je to premalo da bi Hrvatska stigla Sloveniju.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatsku je skupo stajalo šestogodišnje gospodarsko poniranje nakon izbijanja globalne financijske krize iz 2008. godine. Podaci HNB-a kažu da je prosječna stopa rasta realnog BDP-a od 2003. do 2021. u Hrvatskoj bila svega 1,8 posto, a u Sloveniji 2,3 posto. Hrvatska je kao i Slovenija značajnije više napredovala u razdoblju do velike financijske globalne krize, od 1995. do 2008. godine, nego nakon te krize, ako je suditi po standardu. Tako je Hrvatska od 1995. do kraja 2008. godine s 45 posto europskog prosječnog standarda kupovne moći skočila na 64 posto, a Slovenija sa 77 na 91 posto. Hrvatska se tek 2017. vratila na razinu standarda iz 2008. i od tada do danas uspjela je skočiti na 73 posto.
Sloveniji je trebalo mnogo više vremena i preklani je uhvatila 90 posto, a lani 92 posto prosječnog europskog standarda. Slovenija je značajno manje napredovala od 2008. do danas od Hrvatske jer je njezin standard u tom razdoblju porastao samo s 91 na 92 posto europskog standarda. To slovensko usporavanje Hrvatskoj nije bilo dovoljno da se makar približi slovenskoj razini standarda. Kad bi Slovenija i Hrvatska rasle tempom kakvim su rasle od 2008. do danas, Hrvatska bi joj se približila za dvadesetak godina, pod pretpostavkom da Slovenija u tom razdoblju poraste na 93 posto prosječnog europskog standarda kupovne moći.
Plaće, prosječne i minimalne, znatno su više rasle u Sloveniji nego u Hrvatskoj. Danas je u Hrvatskoj minimalna bruto plaća 700 eura, a u Sloveniji 1203 eura. Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenog Slovenca bez djece, prema podacima Eurostata, iznosila je 1217 eura, a u Hrvatskoj 866 eura, dok je neto plaća prosječno plaćenih roditelja s dvoje djece u Sloveniji 2614 eura, a u Hrvatskoj 1865 eura.
Lani je Hrvatska uspjela dosegnuti Sloveniju cijenama hrane koje su u obje zemlje iznad prosjeka Europske unije i iznose 101,1 posto EU prosjeka. Cijenama odjeće i obuće Hrvatska je na 96,2 posto europskih prosječnih cijena, a Slovenija na 96,6 posto... S manjim plaćama lani i ove godine u Hrvatskoj su se ljudi nosili s većim stopama inflacije. Samo je hrana u rujnu ove godine bila 10,7 posto skuplja na godišnjoj razini, a u Sloveniji devet posto, u rujnu je kruh u Hrvatskoj poskupio 13 posto, a u Sloveniji 9,4 posto.
Hrvatska je prije tranzicije, nakon Slovenije, bila najrazvijenija zemlja od skupine zemalja novih članica EU-a u kojoj su Bugarska, Poljska, Rumunjska, Češka, Slovačka, Litva, Latvija, Mađarska i Estonija. Jedino je Slovenija bila razvijenija od nas, i takvi smo ušli u tranziciju. Nekad bilo, a danas se spominjalo jer danas Hrvatska u toj skupini uglavnom drži pretposljednje mjesto i po mnogim parametrima gotovo svima gleda u leđa. Često je bolja samo od Bugarske, a po nekim parametrima od Rumunjske i Slovačke koja je počela usporavati posljednjih godina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....