Kome bi odgovarali novi izbori? Dalmatinski HDZ-ovac nam otkriva kako 'diše' stranka, analitičari iznose svoje kalkulacije
O tijeku pregovora HDZ-a i DP-a oko sastavljanja saborske većine plasiraju se potpuno kontradiktorne informacije. Jedan dan dogovor samo što nije postignut, a već idući doznajemo da je sve zapelo u slijepoj ulici i ishod je posve upitan.
Od kada je definitivno pokopana ideja o širokoj antihadezeovskoj koaliciji, pa makar i na nekoliko mjeseci dok se ne donese par zakona i ne smijeni Ivana Turudića, jasno je da su u igri samo dva scenarija: ili će se HDZ i DP dogovoriti, ili će se ići na izbore.
– Sve su opcije otvorene, razgovara se sa svim stranama, uz puno uvažavanja i bez ucjenjivanja. Kao što smo govorili, jesmo za opciju konstrukcije i dogovora, ali ako se ne dogovorimo, jesmo za dogovor s drugom stranom ili za opciju novih izbora. S mirom u srcu. Ne možemo odstupiti od svojih vrijednosti, ona su preduvjet. Ljudi su valuta preko koje ne idemo – komentirao je u šef DP-a Ivan Penava.
On, znači, ne isključuje mogućnost da hrvatski građani ponovno iziđu na izbore. Još ranije, dok su ih mamili Grbin, Petrov i ostali prvaci dosadašnje oporbe, kao mogući datum novih izbora spominjao se 15. rujna. To bi bilo sasvim dovoljno da se odrade sve formalne procedure i shvati da ni jedna strana nema 76 ruku, čime bi predsjedniku Zoranu Milanoviću dali za pravo da raspiše nove izbore. Za njega bi to, s obzirom na loš rezultat koji je imao kao SDP-ov kandidat za predsjednika Vlade, bio melem na ranu.
O ponavljanju izbora govori se s lijeva na desno. Jedini koji ih barem javno ne zazivaju su HDZ i njihov predsjednik Andrej Plenković.
– To bi za nas bila velika kocka – kaže nam jedan od utjecajnih stranačkih dužnosnika s juga države.
U HDZ-u su uvjerenja da SDP i Možemo ne bi ponovili grešku počinjenu uoči proteklih izbora i da bi sada dogovorili barem točkastu koaliciju diljem zemlje. U nju bi uz dosadašnje partnere, vjeruju, nastojali uključiti i neke jače regionalne igrače poput IDS-a u Istri, Matiju Posavca u Međimurju i Fokus u zagrebačkom prstenu. HDZ-u ne bi odgovaralo ni okupljanje na desnici koje bi eventualno uključivalo DP, Most i Suvereniste. Petrov i Grmoja svjesni su da su pogriješili kada su olako zatvorili vrata domovincima, a sada su ostali i bez supružnika Raspudić, koji su im donosili glasove u Zagrebu.
Koliko su ponovljeni izbori realni i kome bi odgovarali, a kome ne, razgovarali smo s dvojicom političkih analitičara i konzultanata, Marko Rakarom i Krešimirom Macanom.
– Moja je teorija da novi izbori ne bi odgovarali nikome, iako bi čak ljevica mogla napraviti nešto bolji rezultat bez obzira na to što postoji i dalje uvjerenje da manja izlaznost odgovara HDZ-u, ali mi ne znamo tko će sve izići. Ako govorimo u vojnoj terminologiji, a kampanja je neka vrsta bitke, karte su već otkrivene. Vi ste otkrili sve planove za rat i sada ćete ih ponoviti nakon mjesec dana?! Nećete, dakle nešto se mora promijeniti – rezonira Macan.
Njegova je kalkulacija sljedeća: SDP i Možemo bi vjerojatno dogovorili točkaste koalicije, pogotovo u 4., 5., 9. i 10. izbornoj jedinici, što bi značilo automatski manje mandatara HDZ-u. Ne misli poput nekih drugih da bi to bilo dodatnih 10 saborskih mjesta, već bi se kretalo oko brojke pet. I po sadašnjim rezultatima, točnije onima koje smo imali 17. travnja, lijeva koalicija bi u slučaju dogovora HDZ-u uzela tri ili četiri mjesta više.
Macan računa da bi i Most, iako očito u problemima, dogovorom s DP-om i Suverenistima vjerojatno dobio nešto više u Slavoniji, ali bi izgubio u Dalmaciji, pa bi se kretali u postojećim zajedničkim brojkama mandata. Za razliku od njih, Fokusu bi u dogovoru s SDP-om, pod uvjetom da ostanu na okupu, osigurao tri mandata, isto koliko IDS. Taj jedan više za IDS je jedan manje za HDZ, jer se radi o prolaznom mjestu koje je Oleg Butković u 8. izbornoj jedinici osvojio u zadnji čas s prednošću od samo 79 glasova.
Za Rakara je pitanje kolika bi bila izlaznost na novim izborima. On drži da bi to bilo negdje između travanjskih više od 60 posto i onih prije četiri godine, kada je na biračkim mjestima bilo nešto manje od 47 posto upisanih.
– Pitanje je bi li Milanović ponovio srijedu kao izborni dan. Vjerojatno bi fore radi, ali nije zajamčeno. Izlaznost bi strašno ovisila o stvarnom razlogu zašto se izbori ponavljaju u smislu okolnosti koje bi dovele do njih i na kome je krivica za propast dogovora – ističe Rakar i dodaje:
– Ako će ti pregovori sutra propasti, to neće biti zbog HDZ-a nego DP-a. Ne vidim scenarij u kojemu bi došlo do ponavlja izbora a da je HDZ taj koji bi snosio krivicu.
On zazivanje novih izbora od strane DP-a u dosadašnjem tijeku pregovora vidi kao njihovu polugu da isforsiraju svoju cijenu prema HDZ-u, dok oporba želi "potkuriti situaciju koliko se god to može".
– Da sam na njihovu mjestu, i ja bih isto dolijevao ulje na vatru koliko god se to može. Ali, objektivno, svi naši političari su kukavice i nemamo hrabrih među njima. Uvijek funkcioniraju u okviru onog što poznaju i razumiju. Provociranje novih izbora za bilo koga od njih je veliki rizik, jer može ispasti dobro, ali može ih i puno koštati – napominje Rakar.
Za razliku od Macana misli da bi HDZ na novim izborima vjerojatno ostvario bolji rezultat, i to iz jednostavnog razloga što solidan dio ljudi ne želi da ekstremna desnica uđe u vlast.
– Sav taj angažman DP-a bio bi motivirajući da više ljudi glasa za HDZ. To može biti igra na koju Plenković možda računa. Ako pak idemo u drugom smjeru, trenutak kada bi ti ponovljeni izbori bili održani je kolovoz ili rujan, jer fizički ne može prije. To bi značilo tehničku Vladu koju bi imenovao Milanović i na njih bi HDZ išao s pozicije gubitnika. U tom slučaju morala bi se znati i Plenkovićeva EU pozicija, ide li u Bruxelles ili ne. Moja je teza da bi on ipak prije svega želio posložiti svoju treću vladu i onda svojima u HDZ-u reći: Dečki, imate četiri godine mira da se konsolidirate bez mene. Do rujna bi morao biti poznat i njegov nasljednik, ali ja u HDZ-u ne vidim tko bi to mogao biti, jer su ili limitirani ili umočeni u korupciji. Veliki je to rizik za njih i zato mislim da od ponovljenih izbora neće biti ništa – uvjerenja je Rakar, kao ni da će Milanovićeva finta s premijerskim ambicijama drugi put proći kod birača.
Oba naša sugovornika ipak ne isključuju da bi se u iduća tri-četiri mjeseca neke stvari mogle promijeniti i da bi dosta bio važan kontekst u kojem bi se eventualni novi izbori odigrali.
– Kako danas stvari stoje, skloniji sam scenariju da će se HDZ i DP dogovoriti prije nego što će biti ponavljanja izbora. Kod njih imaš jasan rezultat, a sve drugo je kocka. Svaki izbori su drugačiji. Mi smo mislili da će prošli biti predvidljivi pa se uključio Milanović. Za dva-tri mjeseca tko zna što će biti. Mi svi pričamo kao da imamo kristalnu kuglu, a nemamo je. Jedino što imamo je konkretan rezultat, da HDZ i DP imaju mandate s kojima mogu sastaviti vladu – ističe Macan.
Što će onda biti s SDSS-om, pitali smo ga.
– Bit će tako da SDSS neće biti u Vladi. Pet ostalih manjinaca samo je stvar odluke i dogovora i što onda preostaje Pupovcu? Istina, Vučić je povukao potez imenovavši Hrvata Tomislava Žigmanova u svoju nikad veću vladu, iako nije prošao na izborima, što je poruka da isto očekuje i od Hrvatske. To može biti argument Plenkoviću u pregovorima s DP-om, ali ništa se neće dogoditi ako SDSS i ne bude u Vladi. HDZ i Plenković će im biti jamci da im neće biti ukinuto sve što su imali, kao ni da Vlada neće otići puno udesno – scenarij je koji Macan vidi puno realnijim od novih izbora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....