Komunikacijska stručnjakinja: Kao da nije dosta stresa, suočavamo se i s raspadom sustava

„Kao da građanima situacija u zemlji nije dovoljno stresna, kao da neizvjesna budućnost i strah, što od bolesti, što od gospodarskih posljedica, ne uzrokuju dovoljno tjeskobe, sada se još suočavamo i s „raspadom“ sustava onih koji bi tom situacijom trebali vladati – kaže nam komunikacijska stručnjakinja doc. dr. sc. Gabrijela Kišiček komentirajući najnovije trzavice u Vladinom znanstvenom timu koje u javnosti jučer i danas ne prestaju dizati tenzije.

Kao što je poznato prvotno je iz Vladina Znanstvenog savjeta jučer usmeno priopćeno petero vrhunskih znanstvenika – Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu - da nisu više poželjni za suradnju, a potom, kad se ta vijest u javnosti proširila poput eksplozije, u naknadnoj kontroli štete pepelom se posuo predstojnik Ureda premijera Andreja Plenkovića, Zvonimir Petešić-Frka preuzimajući na sebe odgovornost za navodni komunikacijski 'nesporazum'.

Komunikacijska stručnjakinja Kišiček podsjeća kako su medije ispunila „priopćenja“ i „otvorena pisma“ Vlade i stručnjaka, budućih, sadašnjih, bivših, potencijalnih znanstvenih savjetnika koji se ili međusobno optužuju ili jedni drugima potkopavaju kredibilitet i stvaraju kaos kojim se umanjuje povjerenje građana u stručnjake, znanstvenike i političare na funkcijama.

„Prvo pravilo komuniciranja u kriznim situacijama jest pokazati odlučnost i sposobnost da se s krizom znamo nositi. Zatim se okružiti ljudima koji imaju dovoljno znanja i stručnosti (ne političke podobnosti) da iznađu rješenja problema. Nedvojbeno jest da se oni koji surađuju neće uvijek slagati, možda će nekad imati i oprečne stavove pogotovo u ovoj situaciji kada je potrebno vješto balansirati između zdravstvene i gospodarske situacije. Nije tu ništa sporno. Sporno jest kad se neslaganje umjesto u argumentiranu raspravu na sastanku pretvori u prepucavanje putem medija u obliku priopćenja, otvorenih pisma ili najgore, Facebook statusa ili Tweetova – napominje naša sugovornica.

Na umu treba imati da ovo, kaže ona, nije predizborna kampanja i nema pobjednika i gubitnika, ovdje bi se trebalo raditi o koordiniranim naporima da se riješi pandemijska kriza.

A za to je, podsjeća Kišiček, potrebna politička zrelost, vještina komunikacije i suspregnut ego. A toga, čini se, u Hrvatskoj nedostaje.

„Predstavnici Vlade poručuju da je „narušeno povjerenje“ između članova Znanstvenog savjeta i Vlade te da „suradnja više nema smisla“, nakon toga ipak ističu kako znanstvenici nisu „izbačeni“ iz Savjeta, a sami članovi Savjeta su neupućeni u tijek događaja.

Istovremeno Ivan Đikić proziva neke od članova Savjeta za sukob interesa (kompetenciju im je propitivao u svojim prethodnim nastupima) i ukazuje kako oni u tom Savjetu niti nisu trebali biti. U svakom slučaju, dojam koji se ostavlja ovakvom komunikacijom zaista pridonosi narušavanju povjerenja, ali prije svega povjerenja građana u stručnjake i vodeće političare – objašnjava stručnjakinja.

Naš sugovornica ističe kako je jedina razlika u tome što građani nisu u mogućnosti svima njima zahvaliti na suradnji i reći kako ona više nema smisla, pa su prisiljeni slušati i gledati kako ozbiljni problemi padaju u drugi plan jer navodno ozbiljni ljudi svoje različitosti u stavovima ne mogu razriješiti argumentiranom raspravom u, za to primjerenom, mjestu i vremenu.