Dvije godine nakon prvog rješenja u slučaju "država protiv Norca", Ustavni sud RH promijenio je mišljenje.
U najnovijoj odluci, priklonio se državi koja od umirovljenog generala 55-godišnjeg Mirka Norca Keve traži povrat 156.029,63 kune odštete koja je isplaćena petorici potomaka ubijenih civila, žrtava ratnoga zločina.
Žrtve su po njegovoj zapovijedi dovedene i strijeljane 18. ožujka 1991. na Lipovoj glavici kod Perušića, a Hrvatska je taj iznos potomcima Ž. Đ., J. M., G. M., B. T. i M. T. platila na temelju presude Općinskog suda u Novom Zagrebu iz 2015. godine.
Tom je presudom za žrtve "gospićkog zločina", Norac kao zapovjednik 118. brigade osuđen na 12 godina zatvora, Tihomir Orešković kao tajnik Operativnog štaba u Gospiću na 15 godina i Stjepan Grandić kao zapovjednik II. bojne na 10 godina zatvora.
Država je od Norca tri godine kasnije u sudskom postupku isplatu zatražila kao regresno potraživanje, te je on kao tuženik pozvan da u roku od 30 dana od dana dostave tužbe podnese odgovor. Norac je, međutim, prigovorio da nije primio tužbu i da nije potpisao preuzimanje, pa je predložio tzv. povrat u prijašnje stanje i u istom podnesku podnio žalbu na prvostupanjsku presudu. Norčevi odvjetnici Vinko i Ivan Adžić tvrdili su, naime, da usporedbom njegova stvarnog, a inače karakterističnog potpisa, sa spornim na dostavnici, proizlazi da to nisu potpisi – iste osobe.
Za razliku od novog rješenja u kojem mu se žalba odbija, Ustavni sud RH usvojio je tada Norčevu ustavnu tužbu i poništio pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zadru iz 2020. godine kojom mu je bilo dosuđeno da državi mora nadoknaditi iznos od 156.029, 63 kune odštete.
Ustavni suci su tada zauzeli stav da je Norcu u ovom postupku povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje jer je Županijski sud u Zadru bio dužan temeljito ispitati njegov prigovor da nije primio tužbu, tj. da potpis na dostavnici suda nije njegov.
Troje ustavnih sudaca, Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec glasali su, međutim, suprotno većini i napisali iznimno oštro izdvojeno mišljenje u kojem su istaknuli kako je većina ustavnih sudaca "falsificirala činjenice" i "konstruirala razloge" kako bi usvojila Norčevu ustavnu tužbu. Presuda i rješenje Županijskog suda u Zadru ukinuti su i vraćeni Županijskom sudu u Zadru na ponovni postupak.
U tom je postupku 2022. godine na Norčev prijedlog provedeno grafološko vještačenje njegova potpisa na dostavnici. U nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka za traseologiju, isprave i rukopise Želimira Radmilovića, Norac je, međutim, naveden kao "vrlo vjerojatni skriptor spornog potpisa" na dostavnici koja je uložena u spis predmeta.
Podneskom od 11. ožujka 2022. Norac je prigovorio nalazu i mišljenju vještaka, zbog čega je dopunski saslušan na ročištu 31. svibnja 2022. gdje je iskazao da u potpunosti ostaje kod svog već danog nalaza i mišljenja.
Županijski sud u Zadru iznova je odbio Norčevu žalbu kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu prema kojoj je Mirko Norac Kevo nedvojbeno 27. kolovoza 2018. primio tužbu u ovoj pravnoj stvari i rješenje kojim se poziva od strane prvostupanjskog suda da dade svoj odgovor na tužbu.
U novoj ustavnoj tužbi Norac je ponovio prigovore isticane u prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i žalbi protiv prvostupanjske presude. Naveo je kako je nezadovoljan ishodom postupka, te je ponovio da se u konkretnom slučaju "ne radi o regresnom potraživanju, nego o potraživanju naknade štete", slijedom čega smatra da je trebalo dozvoliti povrat u prijašnje stanje.
– S obzirom na sve navedeno, ocjena je Ustavnog suda da je Županijski sud u Zadru u obrazloženju osporene presude, a koju je donio u ponovljenom postupku u cijelosti uz poštivanje iskazanih pravnih stajališta Ustavnog suda sadržanih u obrazloženju odluke broj: U-III-3190/2020 od 23. veljače 2021., iznio dostatne i relevantne razloge vezane uz primjenu mjerodavnog materijalnog prava.
Podnositelju takvim postupanjem nadležnog drugostupanjskog suda (sada više) nije povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje, osobito ne na način i iz razloga koje navodi u ustavnoj tužbi – navedeno je u obrazloženju Ustavnog suda RH koju su potpisali predsjednik vijeća dr. sc. Branko Brkić, v.r., te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Goran Selanec, članovi Vijeća.
Država je Norcu, isprva ponudila mirno rješenje spora u kojem je tražila da u državnu blagajnu uplati iznos isplaćen obiteljima žrtava, ali je on to odbio, pa je protiv njega pokrenut sudski spor kako bi se taj novac nadoknadio državi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....