U drugom smo dijelu razgovora s Koradom Korlevićem, koji smo vodili u zvjezdarnici Tičan u Višnjanu. Tema je čovjekova budućnost, koja će, kaže najpoznatiji futurolog u Hrvata, biti puno fascinantnija od prošlosti. Naravno, samo za one pojedince i zajednice koji budu mogli participirati u toj budućnosti.
Koja je uloga zvjezdarnice u Višnjanu?
– Mi smo neka vrsta kontrole leta. Ima nešto što se zove "International Asteroid Warning Network". Mi smo dio toga i naš posao je slati centrali u SAD-u podatke o objektima koji dolaze blizu Zemlje. Na petom smo mjestu u svijetu od 1993. godine do danas kada se uzme broj objekata koje smo obradili. To je, recimo, kao broj znanstvenih radova. Otkrića naše zvjezdarnice broje oko 1400 objekata.
Jedan asteroid smo nazvali po Splitu, iako je veći od grada Splita. Mi radimo potporu NASA-i da se ne izgube ti objekti. To su potencijalno opasni objekti, oni koji dolaze blizu, i kada pogledate statistike, mi smo u poslu koji radimo dobri. Ovo nije samostalni rad, ovo je zajednički svjetski projekti, ali glavninu odrađuju vojne zvjezdarnice u Americi, koje imaju milijarde novca na raspolaganju i s njima se ne možete natjecati. Upravo se radi najveći američki projekt na sjeveru Čilea, u Cerro Armazonesu.
Ti objekti, odnosno kometi i asteroidi, opasni su za nas?
– Mogu biti vrlo opasni. Svijet medija to ne prati ili prati jako slabo. Na popisu najvećih opasnosti za čovječanstvo udari kometa i asteroida su na šestom mjestu. Zbog toga su i dinosauri nestali. Dobar dio ih eksplodira u zraku. Prije nekoliko mjeseci iznad Filipina se dogodila pseudonuklearna eksplozija asteroida težine veće od jedne kilotone. U Nubijskoj pustinji u Africi asteroid nije eksplodirao u zraku, nego je udario u tlo. Onaj koji je trebao pasti na području Njemačke sam se raspao i kamenje je padalo na njive 60 kilometara od Berlina.
Igramo se Boga
Jedan od najpoznatijih udara asteroida dogodio se 1908. godine u Sibiru. Bili ste dio ekspedicije koja je tamo otišla 1989. godine. Što nam možete reći o tom iskustvu?
– Kao i uvijek u znanosti, na jedan kongres došao je sovjetski znanstvenik Genadij Andrejev. Pitao sam ga nešto, natezali smo se i otišli svatko na svoju stranu. Nakon šest mjeseci pozvao me da ponudim svoje ideje za idući kongres u Tomsku. I onda smo otišli na ekspediciju. Danas je šuma na mjestu gdje je bila eksplozija.
Kad je Leonid Kulik došao tamo, snimio je stabla koje je skršio udarni val, nešto manje od površine Istre. Otići u Tunguziju s Rusima bilo je neopisivo opasno. Kod Rusa je sve opasnost. Helikopter nas je spustio, rekli su nam: "Za petnaest dana smo natrag, kružimo nekoliko minuta. Ako vas ne vidimo, proglašavamo vas mrtvima." Bili smo bez radiostanice, bez ičega, ali vratili smo se živi.
Na listi opasnosti za svijet koju ste prethodno spomenuli navodi se i "biohacking"?
– Sintetska biologija, ili biohacking, možda je najopasnija. Upravo se igramo Boga, možemo stvarati i reprogramirati život; stiglo se do toga da možemo stvarati novi život. U Kini se došlo do toga da su dvjema curicama modificirali zametke u pravcu "homo superiora".
Postiglo se i to da dvije ženke mogu imati potomstvo, da dva mužjaka mogu imati djecu, sve je do softvera. Svinja može imati ljudske organe. Imamo i umjetnu maternicu u kojoj se razvija janje, uskoro i čovjek. Sve to može se zloupotrijebiti u svrhe o kojima možemo samo nagađati.
Sve nabrojeno izaziva ujedno i strepnju i divljenje. Ima li kraja napretku znanosti? Može li čovjek sanjati čak i o besmrtnosti?
– Može doći do kraha naše civilizacije, do velike katastrofe u kojoj će mnoga znanja biti izgubljena. Zato imamo projekt "backupa". Norveška je napravila "backup" u slučaju da se civilizacija raspadne. U posebnom skloništu na otoku Svalbardu su, pored skladišta sjemena, ostavili zapise o sadašnjoj civilizaciji. Digitalne zapise. To su stvarni problemi koji su se javljali i ranije u povijesti. Trebalo je mnogo vremena da ponovno otkrijemo kako se pravi cement.
Što se tiče besmrtnosti, prvo biće za koje je otkriveno da je besmrtno jest meduza koja živi u Jadranu. Besmrtnost trebate, naravno, shvatiti uvjetno. Besmrtna je ako ju ne pojede kornjača. Ali ako nema traume, živi zauvijek. Ono što čovjek može učiniti jest uzeti njezin softver i pokušati ga ugraditi u čovjekov. To i radi Aubrey de Grey u sklopu projekta "Meduzalem". No to Hrvate ne zanima. Hrvate zanima nešto drugo, na primjer: kad je sljedeće prvenstvo u nogometu.
Proizvodimo potrošače
Jeste li prekritični prema Hrvatima? Mislite da to zanima prosječnog Amerikanca ili Nijemca?
– To zanima prosječnog Singapurca ili Estonca. Ali mi smo imali trku prema dolje 30 godina. Mi smo bili kao Kina, mogli smo napraviti bilo što. Hrvatska i Slovenija su prednjačile u SFRJ. Mogli smo sve, ali ciljano smo napustili tehnološku civilizaciju i sada ne znamo ništa napraviti, u trenutku dok se drugdje na svijetu razvija elektronika za upravljanje živim bićima. Preko mobilnog telefona može se upravljati žoharom.
Što je uzrok toj regresiji?
– Postajali smo sve gluplji; nemamo razvoj prema boljem. Ljudska inteligencija pikirala je 1974. godine. Tada je srednja inteligencija Homo sapiensa bila najveća, a sada nam pada. Mi nismo pametniji od naših predaka. Inteligencija se razvija u kriznim situacijama. Djed današnjeg omladinca bio je bistriji i sposobniji od njega. Statistika kaže da je morao biti zmaj prema ovoj generaciji. Ne bi umro od gladi gdje god da ga baciš. Mi više ne proizvodimo inženjere i znanstvenike, jer to nije cilj školskog sustava. Cilj je proizvesti potrošače koji su nenasilni.
Nije li odsustvo nasilja poželjno?
– Ali onda uzgajaš ovce. To je super, imaš hrpu ovaca i pošalješ pse čuvare i onda budu jako dobre. Tu civilizaciju imamo opisanu u kršćanstvu. Biskup ima štap, a drugi su ovce.
Dijelite li strah onih koji u razvoju umjetne inteligencije vide potencijalnu opasnost za čovjeka?
– Ne postoji umjetna inteligencija trenutno. Ovo još nije umjetna inteligencija, nego samo ekspertni sustav. Kad ona dođe, bit će nešto drugo, to će biti samosvjesni internet. Ne znamo još kako će to točno izgledati. No umjetna inteligencija neće biti prema nama agresivna, nema razloga za to. Mi smo isto strojevi, moći će nas reprogramirati, ne treba nas ubiti. Preko sintetske biologije će nas reprogramirati.
U smjeru čega?
– Da ne budemo opasni, da budemo još više ovce. Ali nema još potreba za time, reklame rade dovoljno dobar posao. Napustili smo tehnološku civilizaciju i ušli u civilizaciju doživljajne ekonomije. Više od 50 posto sveg novca u svijetu danas nije u proizvodnji automobila, brodova, aviona..., nego u prodaji priče: turizam, glazba, sport... Više nema proizvodnje fizičkih dobara.
Stare vrijednosti više ne postoje. Veliki dio građana odbija razmišljati da treba razmišljati. U Splitu si prije 50 godina mogao sve napraviti unutar deset kilometara. Bilo da si htio ormar ili traktor, u Splitu si to mogao napraviti jer si imao obučene ljude i industriju. Danas nema šanse da to napraviš jer nema više ni te industrije ni tih ljudi.
Često spominjete transhumanizam?
– Što dolazi poslije Homo sapiensa? Dolazi do radikalnih promjena. One će se odviti u idućih 10 godina. Koronavirus bio je samo okidač, to je potpuno nebitna bolest. Ona je odnijela do 20 milijuna života, ali nas ima osam milijarda. To je gadna gripa, ali sve je promijenila jer je vlast iskoristila trenutak i napravila posao koji se ne bi mogao inače napraviti. Sad se civilizacija cijepa na kaste.
Turizam i dekadencija
Jeste li se cijepili protiv COVID-a?
– Jesam, i birao sam cjepivo koje nije genetska modifikacija, ali to je tabu-tema u Hrvatskoj. Što god kažeš, jedno je bila radikalna modifikacija kromosoma, a drugo je bilo aplikacija na ribosome. Znači, nit ljudi znaju, nit ih zanima, ali zapravo je to bilo reprogramiranje genoma da se može suprotstaviti virusu. To su bila cjepiva novog tipa.
Napravljeno je na takav način da smo svi ostali šokirani, preskočili smo dvadeset godina, samo s velikim rizikom, ne znamo što će se dogoditi na mjestu gdje je ubačen novi gen. Dakle, u tom području politika smatra da se može i treba riskirati, ali zabranjuje upotrebu droge psilocibina, koja bi bila korisna za liječenje posttraumatskih stresova.
Zašto ju je zabranila politika?
– Jer žele kontrolirati trgovinu drogama i jer žele kontrolirati ovce. Zašto je u Engleskoj viski bio dopušten, a zbog džina bi otišao u zatvor i bio izgnan u Australiju. Jedan je bio za bogataše, a drugi za sirotinju. Cijeli sustav države je takav da se nešto mora zabranjivati i dobivati ekstraprofit. Tko je trgovao džinom? Onaj tko je zarađivao veliki novac. Tko danas trguje drogom? Obavještajne službe i mafije. Svijet je bitno različito mjesto od onoga što se misli.
Kakva je onda sudbina male Hrvatske u takvom svijetu?
– Najbolje da odete u gruntovnicu u Poreč i pogledate koliko je stanovnika Ljubljane kupilo zemlju u Poreču, i onda da odete u gruntovnicu u Ljubljanu i pogledate koliko je ljudi iz Poreča kupilo zemlju u Ljubljani. Sami smo to odabrali. Imamo li sposobnosti braniti to što imamo? Imamo li znanja i sposobnosti da to čuvamo?
Uzmimo, na primjer, jednog seljaka iz Istre koji je dobio zemlju agrarnom reformom. On ima zemlju, kuću, štalu i jednom zaključi da ne treba raditi jer to može prodati ili iznajmljivati turistima. To se dogodi u trenutku kad nastupi dekadentna faza. Plemići četvrte generacije pojedu sve. Što će biti s Hrvatskom? Super, ostat će kao geografski pojam, samo u gruntovnici neće biti Hrvata jer su Hrvati odustali da je brane.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....