Kupovina automobila za većinu građana jedno je od najvećih financijskih ulaganja nakon stana ili kuće. U vremenima kada cijene novih vozila kontinuirano rastu, sve veći broj europskih građana okreće se tržištu rabljenih automobila u potrazi za povoljnijim rješenjem.
Međutim, uz priliku za značajnu uštedu često dolazi i određena doza neizvjesnosti. Kupci nerijetko moraju vjerovati informacijama koje dobivaju od prodavatelja, a među njima je upravo kilometraža jedan od najvažnijih pokazatelja stanja, vrijednosti i očekivanog vijeka trajanja vozila.
Iako moderna vozila sadrže sve više digitalnih sustava, tržište rabljenih automobila već se desetljećima suočava s problemom manipulacije brojačima kilometara. Riječ je o praksi kojom se stvarni broj prijeđenih kilometara umjetno smanjuje kako bi vozilo izgledalo manje korišteno nego što jest. Takvom manipulacijom povećava se tržišna vrijednost automobila, dok kupac često plaća znatno višu cijenu za vozilo koje je u stvarnosti mnogo istrošenije. Posljedice takvih prijevara ne osjećaju samo pojedinci koji su prevareni prilikom kupnje, već i cijelo tržište, koje postaje manje transparentno i manje pouzdano.
Zbog toga je odluka Odbora za promet i turizam Europskog parlamenta da podrži izmjene propisa o tehničkoj ispravnosti vozila izazvala veliko zanimanje među potrošačkim udrugama, stručnjacima za promet i trgovcima automobilima diljem Europe. Predložene izmjene predviđaju obvezno evidentiranje kilometraže tijekom životnog vijeka vozila te osiguravanje dostupnosti tih podataka potencijalnim kupcima. Cilj je jednostavan, spriječiti prijevare, povećati transparentnost i omogućiti građanima da pri kupnji raspolažu točnim informacijama.
Na razmjere problema godinama upozorava hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, koja ističe kako je prema istraživanjima kilometraža manipulirana kod gotovo polovice rabljenih vozila koja se prodaju prekogranično. Prema procjenama, pojedini kupci zbog toga mogu izgubiti i do 10 tisuća eura, dok ukupna šteta za građane Europske unije doseže oko devet milijardi eura godišnje.
‘Vraćanje‘ kilometraže
Manipulacija kilometražom nije nova pojava. Stručnjaci upozoravaju da se radi o prijevari koja postoji gotovo otkako postoji organizirano tržište rabljenih vozila. Nekada se brojilo kilometara mehanički vraćalo unatrag, dok se danas to uglavnom radi elektroničkim putem, uz pomoć specijaliziranih uređaja i softvera. Tehnologija je s jedne strane unaprijedila automobile, ali je s druge strane omogućila i sofisticiranije metode prijevare.
Najveći problem nastaje kod prekogranične trgovine vozilima. Kada automobil promijeni nekoliko vlasnika u različitim državama, kupcu postaje gotovo nemoguće provjeriti njegovu stvarnu povijest. Upravo zbog toga stručnjaci procjenjuju da je manipulacija kilometražom najčešća kod vozila koja se izvoze iz jedne države članice u drugu.
Posljedice su višestruke. Kupac ne samo da preplaćuje vozilo, nego često mora ranije ulagati u skupe popravke i zamjenu dijelova. Motor, mjenjač, ovjes i drugi ključni sklopovi mogu biti znatno istrošeniji nego što se pretpostavlja na temelju prikazane kilometraže. To povećava troškove održavanja, ali i sigurnosne rizike.
Uvoz rabljenih vozila raste
Tijekom 2025. godine u Hrvatsku je uvezeno više od 80 tisuća automobila, što predstavlja jednu od najvećih zabilježenih brojki. Velik dio tih vozila dolazi iz Njemačke, Austrije, Belgije, Francuske i drugih zapadnoeuropskih država. Upravo zato hrvatski kupci često ovise o podacima koje dobivaju iz inozemstva, a mogućnost provjere stvarne kilometraže dosad je bila ograničena.
Upravo zbog takvih problema pojedine europske države već godinama primjenjuju sustave praćenja kilometraže koji su se pokazali iznimno učinkovitima. Najpoznatiji primjer je sustav Car-Pass, koji se već godinama koristi u Belgiji, a kasnije su ga preuzele i druge zemlje poput Nizozemske i Luksemburga.
Osnovna ideja sustava vrlo je jednostavna. Svaki put kada vozilo dolazi na servis, tehnički pregled ili bilo koji oblik održavanja, evidentira se trenutačno stanje kilometraže. Ti se podaci pohranjuju u centralnu bazu i postaju dio službene povijesti vozila. Prilikom prodaje automobila kupac dobiva uvid u cijelu evidenciju te može lako uočiti eventualne nelogičnosti ili pokušaje manipulacije.
Veća zaštita potrošača
Potrošačke organizacije već godinama upozoravaju da kupci rabljenih vozila često nemaju dovoljno alata za zaštitu svojih prava. Kada se prijevara otkrije tek nakon kupnje, dokazivanje odgovornosti može biti dugotrajno i skupo.
Novi sustav trebao bi znatno olakšati položaj kupaca. Umjesto oslanjanja na izjave prodavatelja ili nepotpune servisne knjižice, građani bi imali pristup službeno evidentiranim podacima. Time bi se povećala pravna sigurnost i smanjio broj sporova između kupaca i prodavatelja.
Transparentnije tržište moglo bi imati pozitivan učinak i na poštene trgovce automobilima. Oni koji posluju odgovorno često se suočavaju s nelojalnom konkurencijom trgovaca koji manipulacijom kilometraže ostvaruju veću zaradu. Uvođenjem jedinstvenih pravila stvaraju se jednaki uvjeti za sve sudionike na tržištu.
Sigurnost na cestama
Iako se rasprava najčešće vodi oko financijske štete, stručnjaci ističu da je sigurnost prometa jednako važan razlog za uvođenje novih pravila.
Servisni intervali proizvođača vozila temelje se upravo na broju prijeđenih kilometara. Ako su podaci netočni, vlasnik može propustiti važne servisne zahvate ili zamjenu ključnih dijelova. To povećava mogućnost kvarova koji mogu ugroziti sigurnost vozača, putnika i drugih sudionika u prometu.
Zbog toga europske institucije manipulaciju kilometražom ne promatraju samo kao potrošačku prijevaru, nego i kao pitanje javne sigurnosti. To je dodatni argument za uspostavljanje sustava koji će osigurati pouzdano praćenje životnog vijeka svakog vozila.
Kako ističe Ivica Ivček, član Nadzornog odbora Hrvatske udruge auto struke (HUAS) i konzultant za procese popravka šteta na vozilima s više od 30 godina iskustva u autoindustriji, razmjere problema nisu jednaki u svim segmentima tržišta.
Prema njegovim riječima, manipulacija kilometražom najčešće se pojavljuje kod pravnih osoba i pojedinaca koji se bave preprodajom vozila, dok je kod privatnih uvoza situacija nešto povoljnija.
-Razmjeri problema manipulacije kilometražom se pojavljuju uglavnom kod pravnih osoba, ali i privatnih koje se bave preprodajom vozila. To bi se trebalo dodatno regulirati i sankcionirati po njemačkom modelu i praksi, ističe Ivček.
Dodaje kako direktni uvoz vozila od strane privatnih osoba, koje automobil pronalaze preko interneta u Njemačkoj, Austriji ili Belgiji, u pravilu predstavlja manji rizik jer takva vozila najčešće imaju stvarnu i dokumentiranu kilometražu.
-Problem nije velikih razmjera kod direktnog uvoza privatnih osoba koje su našle vozilo preko interneta u Njemačkoj, Austriji ili Belgiji. Takva vozila u većini slučajeva imaju stvarnu kilometražu. Problem je kod onih uvezenih vozila koja preprodavači uvoze i kod kojih pojedini sudionici na tržištu skidaju kilometražu, navodi Ivček.
Digitalni trag vozila
Najavljene izmjene europskih propisa trebale bi značajno otežati manipulaciju kilometražom, no stručnjaci upozoravaju da nijedan sustav neće u potpunosti ukloniti mogućnost prijevara.
Ivček smatra da će nove mjere Europske unije svakako smanjiti razmjere manipulacija, ali i da će dio tržišta i dalje pokušavati pronaći načine za zaobilaženje pravila.
-Svakako će te mjere Europske unije smanjiti razmjere skidanja kilometraže, ali uvijek će netko naći način da to radi dalje, pogotovo ako kupci neće imati naviku provjeravati podatke kroz sustave koji će biti dostupni, upozorava.
Jedno od ključnih pitanja koje se otvara u raspravi o provedbi novih pravila jest tehnička izvedivost sustava praćenja kilometraže na europskoj razini.
Prema riječima Ivčeka, takvi sustavi već postoje u velikoj mjeri, osobito unutar proizvođačkih mreža i ovlaštenih servisa. U većini slučajeva, svaki proizvođač automobila već ima digitalnu bazu podataka u koju se bilježe servisni podaci vozila.
-On već postoji kod većine brendova automobila. Kod ovlaštenih ili neovisnih servisa koji imaju pristup originalnoj dijagnostici proizvođača, preko broja šasije se pristupa dosjeu vozila te se vidi što je sve rađeno i kada, odnosno kod koje kilometraže, objašnjava Ivček.
Takav sustav omogućuje detaljan uvid u servisnu povijest vozila, uključujući popravke, redovite servise i tehničke intervencije, što uvelike smanjuje prostor za manipulaciju.
Tehnički pregled kao mehanizam kontrole
Važnu ulogu u praćenju stvarne kilometraže u Hrvatskoj imaju i stanice za tehnički pregled vozila. Prema postojećoj praksi, stanje brojača kilometara bilježi se prilikom svakog tehničkog pregleda i unosi u nacionalni sustav.
Ivček ističe da taj sustav već sada omogućuje određenu razinu kontrole i usporedbe podataka kroz godine.
-Oni također već rade na tome jer upisuju kilometražu kod dolaska na tehnički pregled u isti hrvatski sustav. Bez obzira gdje vozilo ponovno dođe na tehnički pregled, kontrolor i vlasnik mogu vidjeti stanje kilometara iz prethodne godine i usporediti ga s današnjim“, navodi.
Dok novi europski sustav ne postane u potpunosti operativan, stručnjaci savjetuju kupcima dodatni oprez i provjeru podataka iz više izvora.
Ivček preporučuje da se kupci ne oslanjaju isključivo na informacije prodavatelja, već da dodatne provjere obave kod ovlaštenih ili neovisnih servisera, kao i na tehničkim pregledima gdje je to moguće.
-Kroz ovo što smo ranije spomenuli, kupci mogu provjeriti stanje vozila kod servisera ovlaštenih ili neovisnih – te na tehničkom pregledu dobiti dodatne informacije o kilometraži“, ističe.
Utjecaj na cijene
Uvođenje strože kontrole kilometraže moglo bi imati i značajan utjecaj na tržišne cijene rabljenih automobila. Vozila s većom stvarnom kilometražom trebala bi izgubiti dio tržišne vrijednosti, dok bi se cijene realno korištenih i bolje očuvanih vozila jasnije diferencirale.
-Svakako će to utjecati na tržište. Primjerice, vozilo s 250.000 kilometara trebalo bi biti najmanje 30 do 40 posto jeftinije od vozila s 125.000 kilometara, navodi Ivček.
Takva transparentnost, smatraju stručnjaci, mogla bi dugoročno dovesti do poštenijeg formiranja cijena i smanjenja prostora za manipulacije.
Iako se često naglašava da manipulacija kilometražom utječe na sigurnost prometa, Ivček upozorava da ona nije najveći sigurnosni rizik na tržištu rabljenih vozila.
Prema njegovom mišljenju, znatno veći problem predstavljaju nekvalitetni popravci vozila nakon prometnih nesreća, osobito kada se koriste neodgovarajući zamjenski dijelovi ili nestručne metode popravka.
-Utječe, ali ne toliko kao nekvalitetan popravak šteta na vozilima. Kod manipulacije kilometražom može doći do povećane potrošnje, kvarova ležajeva kotača, lamele ili drugih mehaničkih dijelova, ali kotač neće otpasti niti će motor iznenada otkazati, objašnjava.
Iako manipulacija kilometražom može dovesti do povećanih troškova održavanja i neočekivanih kvarova, Ivček upozorava da najveći sigurnosni rizik ipak predstavljaju nekvalitetno popravljena vozila nakon prometnih nesreća.
- Veliki problem sigurnosti vozila u prometu su nekvalitetni popravci šteta na vozilima sa zamjenskim dijelovima i nestručnim popravcima jer tada se ne otvara zračni jastuk čiji je senzor podešen na određenu fleksibilnost i sigurnost više ne postoji, upozorava Ivček.
Reforma auto struke
Ivček se osvrnuo i na širi institucionalni okvir autoindustrije u Hrvatskoj, ističući da je još 2018. godine pokrenuta reforma auto struke u suradnji Hrvatske udruge auto struke (HUAS), Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Kao rezultat reforme izrađen je zajednički pravilnik, no njegova provedba, prema njegovim riječima, nije u potpunosti zaživjela zbog nedostatka potpore pojedinih institucija.
-HUAS je zajedno s HOK-om i HGK-om pokrenuo reformu auto struke 2018. godine i donio zajednički pravilnik, ali nažalost HANFA i neke državne institucije nisu dale potporu provedbi“, navodi.
Dodaje kako je Ministarstvo financija djelomično prihvatilo prijedloge te su u zakon o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti 2024. ugrađene određene odredbe prema prijedlogu HUAS-a.
Prema tim izmjenama, vlasnici vozila imaju pravo odabrati vlastitog majstora ili neovisnog vještaka, a osiguranje štete mora pokriti troškove popravka, što je praksa koja već postoji u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj.
-Takva praksa u Hrvatskoj još nije u potpunosti zaživjela jer HANFA i druge institucije nisu poduzele sve korake za njezinu punu implementaciju, iako bi to bilo u skladu s pravima vlasnika vozila i Zakonom o obveznim odnosima, zaključuje Ivček.
Transparentnije tržište
Najavljene izmjene europskih propisa o kilometraži predstavljaju važan korak prema transparentnijem i sigurnijem tržištu rabljenih vozila. Ipak, stručnjaci upozoravaju da će njihova učinkovitost ovisiti ne samo o zakonskom okviru, već i o spremnosti tržišta i kupaca da koriste dostupne alate za provjeru vozila.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....