JAČI OD VJETRA

Legendarna Hajdukova ljevica razvija milijunski biznis širom Dalmacije, u novom je projektu još jedan veliki igrač

 Nikola Vilić/Cropix

Vijest da se na Pelješcu otvara kamenolom sama po sebi ne bi bila zanimljiva da je takvom ne čine najmanje dvije zanimljivosti, a ima ih još.

Prva je da je na tom mjestu vađen kvalitetni kamen još za vrijeme Dubrovačke Republike, pa je od njega čak dijelom izgrađen i Knežev dvor u Dubrovniku. Nakon višestoljetnog mirovanja ponovno će "u pogon".

U odobrenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja kao tražitelj suglasnosti za eksploataciju istaknuta je tvrtka "Vici Ventus" sa sjedištem u Metkoviću, a kao njezini osnivači navedeni su Saša Vladić iz Splita, Mario Bogdanović s adresom u Dubrovniku i Ana Krtalić iz Mostara, te kao direktor Toni Vladić iz Splita.

Iz tih podataka proizlazi druga zanimljivost, a to je da je osnivač jedne od dviju tvrtki investitora u otvaranje kamenoloma - "Vici Ventus ili" u prijevodu s latinskog "Pobijedio sam vjetar" - Mario Bogdanović, otac Bojana Bogdanovića, svjetski poznatog košarkaša iz Mostara (BiH) i hrvatskog reprezentativca koji u Americi od ove sezone igra za Detroit Pistonse.

Prije sedam godina kupio je kuću u Dubrovniku i tu otvorio restoran "Forty Four" ("Četrdeset i četiri", što je broj s njegovih košarkaških dresova). U zemljišnim knjigama je kao novi vlasnik unesen Bojanov otac Mario Bogdanović, tada s mostarskom adresom, inače poznati odvjetnik i bivši košarkaš Lokomotive i Bosne.

Od tada su Bogdanovići kupili još nekretnina na dubrovačkom području. Otkud njegovo zanimanje za proizvodnju i trgovinu kamenom, pokušali smo saznati izravno od njega, ali broj mobitela koji je imao više se ne koristi.

Prema informacijama dostupnim na internetu, Saša Vladić je odvjetnik poput Bogdanovića seniora, dok se Toni Vladić, među ostalim, pojavljuje kao vlasnik tvrtke "Royal Concrete" čija je osoba ovlaštena za zastupanje pojavljuje Milan Rapaić, legendarni nekadašnji Hajdukov igrač, koji samostalno ili s Vladićima aktivno drži desetak tvrtki, specijaliziranih za obnovljive izvore energije (vjetar i sunce), te biznis s kamenom.

image

Milan Rapaić na poljudskoj tribini

Tom Dubravec/Cropix/Cropix

Tvrtka "Vici Ventus" ranije se zvala "Ston kamen", a u njoj se kao osnivač navodi Jure Krtalić o kojem je Slobodna Dalmacija 2010. pisala kao suvlasniku "Kamen-denta", mostarske tvrtke s dugogodišnjom tradicijom u vađenju i obradi kamena. U poslijeratnom vremenu sudjelovali su, kako se navodi na njihovoj internetskoj stranici, u izgradnji, obnovi i revitalizaciji mnogih objekata u BiH i Hrvatskoj, pa tako i u obnovi Starog mosta u Mostaru i Zračne luke Dubrovnik.

Broj tvrtke "Vici Ventus" koji smo pronašli na internetu se ne koristi, pa smo nastojali doći do nekog od osnivača tvrtke i tako "zavrtili" broj Saše Vladića, odvjetnika u Splitu. Na broj odvjetničkog ureda javila se njegova supruga Svjetlana. Nakon što smo obrazložili da nas zanima njegova tvrtka i kamenolom na Pelješcu, rekla nam je da njezin suprug ne bi davao nikakve izjave.

Pokušali smo stoga doći do Jure Krtalića jer se - kako su nam rekli - upravo njegova supruga Ana navodi među osnivačima metkovske kompanije. Nije nam se javljao na broj mobitela koji se može pronaći na internetu.

Tako smo ostali uskraćeni za potpunije detalje ove zanimljive vijesti da će se na mjestu koje je kao vrijedno prepoznala i Dubrovačka Republika ponovo vaditi kamen za koji tvrde da je kvalitetniji od bračkog. Lokacija planiranog kamenoloma je na sjeveroistočnom dijelu poluotoka Pelješca.

Druga tvrtka koja će eksploatirati kamen s područja Općine Janjina je "Kamen Pazin", koja se od 1954. godine bavi eksploatacijom, preradom i primjenom arhitektonsko-građevinskog kamena. Proizvode blokove vapnenca u sedam kamenoloma na području Istre i Dalmacije.

Nazvali smo broj tvrtke gdje nas je ljubazna gospođa, nakon što smo pojasnili da nas zanima kamenolom na Pelješcu, pokušala spojiti s pravnikom, ali ga u tom času nije bilo u uredu. Na ponovljeni poziv nije se više javljala.

- Ima i dvadeset godina da su dvije firme dobile prostor za istražne radove, a sad bi trebali dobiti i dozvole za eksploatacijsko polje. To će dobiti kad se završi izmjena našeg prostornog plana, jer je na županijskom planu to prihvaćeno, a mi moramo raditi usklađenje.

To je u tijeku, pa će oni moći realizirati što su naumili - rekao je Vlatko Mratović, načelnik Općine Janjina. Radi se o tvrtkama "Kamen Pazin" i "Vici Ventus" iz Metkovića, istaknuo je naš sugovornik, a svaka ima svoje istražno polje.

image

Vlatko Mratović, načelnik općine Janjina

Tonči Plazibat/cropix/

Eksploatacijsko polje kamenoloma nalazi se na nepristupačnom dijelu kopna između Sresera i Osobjave koji se ne vidi ni s glavne pelješke ceste ni s mora, dodao je načelnik.

- Tu je nekad i bio kamenolom za vrijeme Dubrovačke Republike, kolone s Kneževa dvora u Dubrovniku potječu s tog mjesta. Jedna kolona za Knežev dvor je bila pukla kad se radila pa je ostala tamo i dan danas. Kamen je izuzetne kvalitete, sve studije su pokazale da je kvalitetniji od bračkog - ustvrdio je Mratović.

image

Kolona koja je pukla kada se radila za Knežev dvor u Dubrovniku i danas stoji uz cestu u Osobjavi

Fb Grupa Janjina/

- Tvtrke su prisutne tu više od 20 godina s namjerom za to realizirati. Najprije su bili dobili koncesiju za istražne radove, pa se promijenio zakon koji je propisivao zabranu gospodarske djelatnosti unutar 500 metara od obalne crte i to ih je sve zakočilo.

Zakon je to bio predvidio za cijeli Jadran osim za Brač, ali se onda prije nekoliko godina mijenjao Zakon o prostornom uređenju koji je izuzeo i Pelješac i Korčulu vezano za kamenolome, pa su tek tada ponovno pokrenuli proceduru.

Da su riješili papire, sutra bi počeli. Ali kako to u nas ide u svemu, pa i s papirima, dosta je sporo. U tih dvadeset godina mnogi bi digli ruke i odustali - rekao je prvi čovjek Janjine i zaključio:

- To nisu neke ogromne količine kamena. Radi se isključivo o arhitetonsko-građevnom kamenu, nema prerade ni drobljenja kamena niti nus porizvoda. Nema ni miniranja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 22:27