- Upoznao sam stotine ljudi, javnih i nejavnih, koji su nas zadužili svojim postignućima, no ne sjećam se da sam ikad imao i osjetio takvu čast, poštovanje i privilegij kao kad sam upoznao Vjeru Andrijić koja ove godine slavi svoj stoti rođendan - tim je riječima započeo svoju Facebook objavu Šimun Cimerman, bivši vaterpolist i diplomirani politolog.
Vjera je rođena u ožujku 1924. godine, potječe iz stare splitske obitelji i vjerojatno je posljednji živući borac Prve dalmatinske udarne brigade. Preživjela je pakao Sutjeske i Neretve, u četiri godine prešla preko 15 tisuća kilometara od Albanije i Trsta, a ono što je doživjela i preživjela može biti podloga za vrhunski filmski scenarij.
Pošto je Cimerman već pripremao knjigu o bitki na Sutjesci, bio je inspiriran ovom fascinantnom životnom pričom i proveo je nekoliko sati pričajući s junakinjom Drugog svjetskog rata o nevjerojatnim dogodovštinama u vihoru rata.
- Zahvaljujući njezinu unuku Nikši Jaiću, mom vaterpolo suparniku, dobio sam priliku da se s bakom Vjerom ispričam gotovo dva sata - govori nam Cimerman i opisuje anegdotu koja se dogodila odmah na početku dogovaranja sastanka:
- U Vjerinoj sanitetskoj jedinici jedno vrijeme je bio doktor Zimmerman, za kojeg se poslije pokazalo da je njemački špijun, pa sam prvo morao dokazati da to nisam ja!
Učenica postala ratna heroina
Vjera je kao učenica s nepunih 18 godina s prijateljicom krenula u šetnju splitskom rivom i bez ikakve najave i u haljetku za lungo mare pobjegla u partizane. Kaže da kao gradsko dijete nikad prije nije bila u brdu, kamoli na planini koja će joj sljedeće četiri godine biti majka i maćeha. Po dolasku u partizane odmah se odlučila na borbeni, a ne pozadinski sektor, gdje je bila raspoređena u sanitet za ranjenike.
- Na Sutjesci je bila u sastavu 3. divizije pod komandom Save Kovačevića te je ta divizija bila potpuno opkoljena i uništena. S njom je bila i Centralna bolnica s preostale dvije tisuće ranjenika koji su kasnije bili zarobljeni i pobijeni - prepričava Cimerman sjećanja ratne veteranke.
Vjera je autoru knjige kazala kako joj je najteže pao upravo taj rastanak s ranjenim suborcima koje su morali ostaviti iza sebe jer ih nije imao tko nositi. Preklinjali su da ih se ubije, što nisu mogli učiniti te su im davali svoje bombe i pištolje da si sami skrate muke.
- Rekla mi je da joj je najbolji trenutak bio kad je nakon pune dvije godine bauljanja po gudurama Bosne i Crne Gore bila postrojena u Prvu dalmatinsku brigadu. Bilo ih je tek 350 u stroju od početnih 1500 prije Neretve i Sutjeske, a ispred njih se pojavio vrhovni komandant Tito i rekao: "Dalmatinci, vi ste svoju zadaću ispunili. Vraćate se u svoju Dalmaciju. Želim vam da se napijete vina i najedete ribe!"
Od planinarskog vodiča do knjige
A kako je uopće došlo do toga da pokretač i zaštitno lice Treking lige koja okuplja mnogobrojne zaljubljenike u pustolovne utrke počne pisati knjigu o borbama partizana u najvećem ratu 20. stoljeća?
- Ideja je nastala potpuno obrnutim smjerom od očekivanoga i nisam krenuo iz povijesnog, već iz avanturističkog kuta. Prije 25 godina počeo sam se baviti ekstremnim sportovima i postao sam strastveni planinar i pustolov. Posljednjih petnaestak godina ljeta sam provodio na području Durmitora i Sutjeske i to je vjerojatno najljepši i najnetaknutiji kutak europskog kontinenta – tvrdi Cimerman.
Kaže da je čitavo vrijeme znao da se tu negdje odvijala bitka na Sutjesci i polako je počeo istraživati povijesne činjenice. Iznenadilo ga je da se bitka nije odigravala isključivo na Sutjesci, već je obuhvaćala golemo područje na kojem se danas nalazi čak pet nacionalnih parkova i parkova prirode.
- Tako sam došao na ideju da napravim „Planinarski vodič bitke na Sutjesci“. U procesu istraživanja propješačio sam preko dvije tisuće kilometara i mapirao 700 kilometara puteva kojima su se tijekom jednomjesečne bitke kretale brigade Glavne operativne grupe, Vrhovni štab i Centralna bolnica – veli pisac i kaže da je zbog svih prikupljenih materijala odlučio napisati nešto puno više od planinarskog vodiča.
Knjigu je podijelio u četiri cjeline: kontekst vremena, partizanska priča, Neretva (operacija Weiss) i naposljetku Sutjeska (operacija Schwarz) te je izmiješao povijesni kontekst, vojne analize i svjedočanstva preživjelih. Pokušao je napraviti svojevrsnu kombinaciju romana i edukativnog štiva, a čitatelje čeka i puno vojnih karata, izvornih fotografija bitke, fotografija prirodnih ljepota, tablica, grafova, statistika i slično.
Prijelomni povijesni događaj
- Ako je Drugi svjetski rat najveći događaj u povijesti čovječanstva, onda je bitka na Sutjesci najveći događaj na našim prostorima u Drugom svjetskom ratu. Ona je bila prijelomni događaj i mogla je vrlo lako završiti drugačije, čime bi i naša današnja povijest bila potpuno drugačija – odgovara Cimerman na pitanje zašto ga toliko intrigira baš ova bitka i napominje da su Nijemci na Sutjesci imali nekoliko prilika da likvidiraju Josipa Broza Tita i Vrhovni štab.
Fasciniraju ga i strašni uvjeti za vojnike koji su bili okruženi sa 120 tisuća neprijatelja, bez hrane i ikakve logistike i s teretom od četiri tisuće ranjenika i tifusara. Za partizanske snage to je bio pakao, ali i za Nijemce kojima je to bio svojevrsni "njemački Vijetnam" te zato knjiga i nosi naslov "Bitka na Sutjesci: Pakao u raju".
Na Sutjesci je poginulo oko dvije i pol tisuće Dalmatinaca i tragedija te mladosti zauzima veliki dio u knjizi jer su tri dalmatinske brigade odigrale ključnu ulogu u probijanju obruča na Sutjesci. Sve su to bila djeca, kaže autor knjige i dodaje da je čudesno što se tadašnja goloruka dalmatinska mlađarija digla protiv Talijana i Nijemaca, četnika i ustaša i uspješno se borila s najelitnijim njemačkim divizijama.
Hajdučki otpor
- Split je nakon kapitulacije Italije bio prvi veliki slobodni grad u Europi, a čitava momčad Hajduka pobjegla je u partizane. Charles de Gaulle je prilikom posjeta Splitu izjavio da bi Francuzi bili za svagda urezani zlatnim slovima u povijesti da su imali takvo nešto kao što je Hajdukov otpor fašizmu – tvrdi autor te naglašava da 80 posto ljudi u Narodnooslobodilačkoj borbi nisu bili komunisti, niti im se može pripisati krivnja za uspostavu komunističkog režima poslije rata.
- Ta generacija hrvatskih partizana obranila nam je čist obraz i maknula stigmu s hrvatskog naroda kao genocidnog, titulu koju je ustaška vladavina ostavila kao svoje nasljeđe. No, na ovim prostorima povijest je kao švedski stol, uzmete što vam odgovara, a što vam ne odgovara ostavite - veli Cimerman i kaže da će ova knjiga dati pozitivan obol današnjici, a njome neće biti sretne ni proustaške, ni pročetničke, ali ni prokomunističke struje.
Za kraj nam je otkrio da očekuje da će knjiga biti u optjecaju početkom svibnja, dok je prvi grad u kojem će biti promocija Šibenik, iz kojeg je na Sutjesku došlo čak 1316 boraca. Zatim slijedi Split iz kojeg je poginulo najviše boraca, njih 557, a piscu je posebno drago što je upravo Slobodna Dalmacija, list koji je nastao kao simbol slobode u partizanskim redovima 1943. godine, prva objavila ovu najavu nove knjige.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....