Mađari u panici: Janaf jeftiniji od Družbe, ali njime ne ide jeftina ruska nafta. I kako sad financirati Orbanov režim?
U jeku mađarskog histeriziranja oko transporta ruske nafte Janafom, i ‘školovanja‘ koje je ministar gospodarstva Ante Šušnjar kroz nekoliko objava na društvenoj mreži X udijelio Péteru Szijjártóu, mađarskom ministru vanjskih poslova, poručivši mu kako neće biti transporta ruske nafte Janafom, i Europska komisija dala je do znanja koji je njezin stav u nastaloj krizi.
Sazvala je hitni sastanak Koordinacije za naftu, ali ne zbog mađarske drame nastale uslijed prekida dostave ruske nafte naftovodom Družba, oštećenim u ruskom bombardiranju na zapadu Ukrajine 27. siječnja, već zbog odluke Mađarske i Slovačke o blokadi dostave dizela Ukrajini.
Pri tom nije riječ o besplatnoj dostavi dizela, već o blokadi isporuke – to gorivo Ukrajinci uredno plaćaju. Što znači ostaviti stanovništvo napadnute zemlje, s razorenom infrastrukturom, usred zime bez dizela, ne treba ni spominjati. Ono što je dodatno zanimljivo jest da je ukrajinska vojska u naletu na pojedinim dijelovima zemlje, no ne može ga, naravno, održati bez dovoljno goriva.
Odluka EK-a po kojoj je prioritet Ukrajina, a ne Mađarska, izazvala je novu provalu bijesa mađarskih vlastodržaca, koji su, sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, optužili Ukrajinu da namjerno ne želi pustiti naftu Družbom, odnosno da prikriva kako naftovod nije oštećen u samom napadu, a Europsku komisiju prozvali ‘Ukrajinskom komisijom‘.
Za tvrdnju da Ukrajina prikriva stvarno stanje na Družbi, naravno, nisu priložili nikakav dokaz.
Europska komisija je dakle ostala hladna na mađarske zahtjeve i pokušaje dijeljenja lekcija. Već je ranije kroz izjave glasnogovornice jasno dala do znanja kako ne vidi nikakav problem u trenutačnoj situaciji, budući da ionako svaka članica EU-a mora imati zalihe nafte za tri mjeseca, a i Slovačka i Mađarska imaju na raspolaganju alternativni pravac dobave preko Hrvatske. Osim toga, Janaf je, napomenula je glasnogovornica Anna Kaisa Itkonen, ionako u strategiji Europske unije označen kao jedan od pravaca za diverzifikaciju opskrbe.
Ključ je, naravno, u pitanju koja bi se nafta trebala transportirati Janafom. Diverzifikacija opskrbe podrazumijeva i promjenu izvora, ne samo smjera transporta.
Péter Szijjártó, dakle mađarska vlada, protumačio je kako Mađarska ima pravo uvoziti rusku naftu morskim putem, iako je zabrana takve trgovine uvedena šestim paketom sankcija Rusiji još 2022. godine.
Ministar Šušnjar poručio mu je kako je vrijeme da se stane na kraj mađarskom ratnom profiterstvu na račun stradanja ukrajinskog naroda. Ukazao je mađarskom kolegi i kako je lijepo da je sada i mađarska priznala kako nema nikakvog problema s kapacitetima Janafa za transport nafte – ali isključivo neruske nafte.
Paket sankcija koji se odnosi na zabranu uvoza ruske nafte morskim putem zaista sadrži izuzetak koji se odnosi na višu silu. U slučaju kada bi došlo do prekida opskrbe Družbom, bez krivnje zemlje korisnice, može se razgovarati o dozvoli za uvoz morskim putem uz uvjet da nema drugih izvora, da prijeti nestašica ili ako bi postojale tehničke poteškoće u obradi neruske nafte, i samo uz strogi nadzor.
Ono što Szijjártó ne spominje jest da je cijeli izuzetak od uvoza ruske nafte za zemlje koje u vrijeme uvođenja sankcija nisu imale alternativu – Češku, Slovačku, Mađarsku i Bugarsku – nije predviđen kao trajni izuzetak. Tim se pravilom željelo ostaviti dovoljno vremena ovim zemljama da osposobe infrastrukturu za zamjenu ruske nafte naftom iz drugih izvora. I dok su Češka i Bugarska to uspjele u kratkom roku, bez ikakvih posljedica na cijene goriva, Mađarska ne samo da nije smanjila uvoz ruske nafte, nego ga je čak i povećala. Pritom, unatoč znatnom popustu od nekih 30 posto koji uživaju, gorivo koje plaćaju građani nije pojeftinilo. Dapače, gorivo u Mađarskoj je među skupljima u odnosu na susjedne zemlje, osobito u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku, čak i nakon što je ukinuta državna regulacija cijene, na što je također ukazao ministar Šušnjar.
Prema istraživanju koje su proveli bugarski Centar za proučavanje demokracije i finski Centar za istraživanja energije i čistog zraka, Mađarska je 2021. godine, prije rata u Ukrajini, iz Rusije dobavljala 61 posto potrebne nafte, da bi se taj udjel 2025. godine popeo do 92 posto. Zbog popusta, mađarska naftna kompanija MOL uživala je cijelo to vrijeme značajne ekstraprofite. Privremeno izuzeće od sankcija su pretvorili u biznis, plaćen i stalnim blokadama pomoći Ukrajini.
Osim toga, mađarski prigovori o skupom transportu Janafom, prema ovom istraživanju, padaju već na prvom koraku jer su same cijene transporta naftovodom Družba veće nego cijene transporta Janafom. Dodatni trošak proizlazi iz dobave nafte morskim putem, no kada se uzme u obzir samo cijena transporta naftovodom, i Mađarska i Slovačka plaćaju više novca za transport Družbom, naftovodom koji je skoro sedam puta dulji od Janafa.
Prema podacima do kojih su mogli doći autori spomenute studije, transport Družbom plaća se 21 eur po toni nafte, čemu treba dodati i nešto više od dva eura po toni za dio naftovoda koji prelazi preko Bjelorusije. Cijena samog transporta Janafom iznosi, prema podacima Eurostata koje koristi studija, oko 12 eura po toni.
Argument mađarske vlade je da bi kupnja zapadne nafte i transport Janafom imao za posljedicu skuplje gorivo u Mađarskoj, no stvarni podaci o cijenama to potpuno demantiraju. Iako kupuju naftu sa znatnim popustom, Mađari nemaju jeftinije gorivo na pumpama – cjenovno su otprilike u rangu Austrije. Dakle, imaju gorivo među skupljim u Europi. Razlika u cijeni nije očito potrošena na očuvanje životnog standarda. Vlada Viktora Orbana uvela je poseban porez na ekstraprofit MOL-a, dok su izdašne dividende završile u džepovima suvlasnika MOL-a koji su dobrim dijelom povezani direktno s vladajućom garniturom.
Tu prije svega spada Zaklada Mathias Corvinus Collegium koja ima 10 posto dionica MOL-a, a u stvarnosti djeluje kao partijska škola FIDESZ-a. S deset posto dionica suvlasnici MOL-a još su i Zaklada MOL Nova Europa te Zaklada Maecenas Universitatis Corvini - još jedna ideološka utvrda Viktora Orbana.
U svakom slučaju, primjeri ostalih zemalja koji su se ‘skinuli‘ s ovisnosti o ruskim energentima najbolje demantiraju mađarsku histeriju.
Kako je naveo Péter Szijjártó, nakon početnog ‘naloga‘ hrvatskim vlastima da bez pogovora propuste rusku naftu kroz Janaf i hladne odbijenice Ante Šušnjara, Mađarska je zatražila od EK da ‘dovede‘ Hrvatsku u red, te je dodao da je Mađarska već platila za tankere nafte koji plove prema Omišlju. No problem je što se izuzeće na kojem Szijjártó inzistira ne primjenjuje automatski, niti na temelju njegovog tumačenja.
O primjeni izuzeća trebalo bi raspravljati Vijeće EU-a, odnosno ministri energetike zemalja članica, na temelju mišljenja pribavljenog od EK-a. Dođe li zaista do toga, Mađarska će biti u priličnom problemu jer bi se odluke o sankcijama, kao i o izuzeću od sankcija, trebale donositi jednoglasno. To bi mogao biti i glavni razlog Szijjártóvog bahatog nastupa prema Hrvatskoj: dođe li zaista do glasanja oodobrenju izuzeća, Mađarske šanse, s obzirom na odnos prema ostatku EU-a, zaista su minimalne.
Pritom, možda mu je sve argumente iz ruku izbio na najtransparentniji način upravo saveznik u profiterstvu, slovački premijer Robert Fico.
Slovačka je u četvrtak priopćila kako je naručila potrebnu naftu iz Saudijske Arabije, Norveške i Libije. Tankeri bi u Omišalj trebali stići u ožujku, iako popraćeni Ficovom jadikovkom o ‘pet puta skupljem transportu‘ u odnosu na Družbu.
Pa eto, ako može Slovačka, zašto ne bi i Mađarska.
Osim ako im se Ukrajina ne smiluje i ne popravi Družbu u nekom kraćem roku.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....