Manju kupovnu moć od Hrvata sada imaju samo najnerazvijenije regije Europske unije

Hrvatskoj je cijelo desetljeće trebalo da joj se standard mjeren paritetom kupovne moći popravi sa 63 posto europskog prosjeka na preklanjskih 65 posto. Pokazuju to novi podaci Eurostata, europskog statističkog ureda, koji je 245 europskih NUTS 2 regija usporedio na temelju standarda kupovne moći ili pariteta kupovne moći kojim se eliminiraju razlike između razina cijena među zemljama. Ta usporedba pokazuje da su u pretprošloj godini kontinentalna i jadranska Hrvatska, na 191. i 195. mjestu, sa 64, odnosno 66 posto europske prosječne kupovne moći. U društvu su nerazvijenih regija Poljske, Grčke, Bugarske, Rumunjske, Italije i Francuske. Tako je, primjerice, na 206. mjestu u Uniji talijanska Sicilija, s 58 posto europskog prosječnog standarda kupovne moći, Calabrija je 213. s 56 posto, Puglia sa 61 posto je na 201. mjestu, francuski prekomorski departmani, Guyane, na sjeveroistočnoj obali Južne Amerike, je s 48 posto europskog standarda kupovne moći na 230. mjestu, a Guadeloupe u Karipskome moru dijeli 195. mjesto s jadranskom Hrvatskom, sa 64 posto standarda kupovne moći od europskog prosjeka...

Odmakli Slovenci

– Slovenci su nam u tri posljednje godine pobjegli za 3,7 posto, a toliki rast gospodarstva Hrvatska nije imala još od 2008. godine. Dok su nam Slovenci odmakli, Bugari su nam se približili za 5,8 posto, pa postoji mogućnost da Hrvatsku do kraja mandata ove Vlade prestigne i Bugarska – rekao nam je dr. Guste Santini. Ovaj ekonomist godinama ponavlja da se nećemo dobro provesti ne okrenemo li se resursima i ne krene li Hrvatska u ozbiljnu reindustrijalizaciju. Ističe da nikada nismo posložili strategiju razvoja niti smo imali nekakav iskorak te podsjeća da je Čehoslovačka između dva svjetska rata bila iznimno razvijena, bila je manufaktura Austro-Ugarske s razvijenom industrijom, Mađarska je imala poljoprivredu, Austrija trgovinu i politiku, a Hrvatska je bila – periferija.

A da je danas Srbija u Europskoj uniji, kao zemlja bi zaostajala s 41 posto europskog standarda kupovne moći, pokazuju podaci Eurostata, prema kojima bi regija južne i istočne Srbije s 26 posto europskog standarda bila najnerazvijenija, ali bi zato beogradska regija, koja je danas na 70 posto prosječnog europskog standarda kupovne moći, prestigla hrvatske regije te bi bila na 176. mjestu među europskim regijama.

Zemlje s kojima se Hrvatska obično uspoređuje uglavnom su kroz razdoblje od 2009. do kraja pretprošle godine pretrčale poput gazela. Rumunjska je na 70 posto prosječnog europskog standarda, a 2009. je bila lošija od Hrvatske i na 52 posto standarda. Premda ta zemlja ima regija koje su zaostalije od hrvatskih, ima i znatno boljih regija. Tako visoko, 13. mjesto među europskim regijama, sa 160 posto europskog prosjeka, rumunjski Bukurešt dijeli s poljskom Varšavom. Slovačka Bratislava je 12. među europskim regijama jer joj standard kupovne moći za 62 posto nadmašuje prosjek Unije, Budimpešta je sa 151 posto na 19. mjestu među regijama.

Nedostižna Češka

Bugarska regija Severozapaden i francuski Mayotte već su godinama najnerazvijenije regije, sa svega 32 posto europskog prosjeka kupovne moći. Većina bugarskih regija zaostaje za hrvatskima, no dvije bugarske regije su znatno bolje, pa je tako Yugozapaden sa Sofijom na 89 posto europskog prosjeka, što joj je osiguralo 116. mjesto među europskim regijama.

Hrvatska, koja je u tranziciju ušla kao jedno od najrazvijenijih gospodarstava, a danas je na korak od začelja, u proteklom je desetljeću napredovala samo dva postotna boda po paritetu kupovne moći, dok je Bugarska u jednom desetljeću skočila s devet postotnih bodova na 53 posto EU kupovne moći. Istodobno, Estonija je porasla 19 postotnih bodova, na 84 posto, Poljska 13 postotnih bodova, na 73 posto, Mađarska osam postotnih bodova, na 73 posto, Letonija je napredovala za 16 postotnih bodova, na 69 posto, Litva je porasla za čak 27 postotnih bodova, s 57 na 84 posto europskog prosjeka...

Već je sad jasno da će Hrvatska teško stići Češku, koja je u jednom desetljeću skočila s 87 na 93 posto standarda kupovne moći od prosjeka EU-a, a kamoli Prag, koji je među pet regija Europe što standardom kupovne moći za više od 200 posto premašuju europski prosjek. Pitanje je može li Hrvatska zaustaviti klizanje na samo dno europske ljestvice.