Ruska vojska proteklih je dana proširila popis gradova koji su pod izravnom paljbom njihova topništva.
S tajnikom ukrajinskog Ministarstva obrane Markijanom Lubkivskim razgovarali smo baš u trenutku kad je na središte Kijeva palo nekoliko balističkih raketa, a spasilačke su ekipe iz ruševina izvlačile mrtve i ranjene civile.
– Neprijatelj je jutros gađao i sjeverni dio Kijeva, a na udaru je Harkiv i gotovo sve naše oblasti. Oblasti su ono što u Hrvatskoj zovete županijama. Nitko više nije siguran, a što se mene tiče, radim po nalogu ministra obrane po cijeloj Ukrajini i vrlo često mijenjam lokaciju – objašnjava nam situaciju.
Pet tisuća novinara
Rat u Hrvatskoj započeo je balvanima u Kninu, kao što je rat u Ukrajini započeo balvanima u oblastima Donjeck i Lugansk, pa su Rusi usput anektirali i poluotok Krim. No sličnosti ovdje i prestaju jer je Hrvatska bila pod embargom na uvoz oružja, ali je zato bila premrežena “sladoledarima”, kako smo u to vrijeme nazivali promatrače Europske zajednice, kasnije i UNPROFOR-a.
Kad je u veljači ove godine Rusija napala Ukrajinu, promatrači Organizacije za europsku stabilnost i suradnju (OSCE) pobjegli su iz Ukrajine. Čini se da nema ni toliko novinara koji izvještavaju s prve crte kao što je to bio slučaj u Hrvatskoj.
– Hrvatski i naš Domovinski rat doista su slični; mi branimo svoju zemlju. Promatrači su u Ukrajini bili do 24. veljače, a pratili su stanje na liniji razgraničenja između ukrajinske vojske i postrojbi samoproglašene Donjecke i takozvane Luganske Narodne Republike. Što se novinara tiče, nije točno da ih nema. Dapače, veliki broj stranih novinara trenutačno izvještava iz Ukrajine. Trenutačno je akreditirano oko pet tisuća stranih novinara. Znate i sami da je prije nekoliko dana, 13. ožujka, kod Irpina poginuo novinar i nagrađivani filmski redatelj Brent Renaud, a njegov je kolega ranjen. A sve skupa od početka invazije u Ukrajini ruska vojska ubila je pet novinara!
Jeste li tražili da strani promatrači dođu u Ukrajinu?
– Mi smo zainteresirani za to da rat što prije prestane. Miroljubiva smo zemlja, nikog nismo napali i tu smo kod svoje kuće. Jasno da bismo željeli strane promatrače, ali pod čijim bi okriljem oni djelovali? Ujedinjeni narodi su mrtva organizacija koja ničim ne doprinosi smirivanju rata u Ukrajini, a znate da su Ruska Federacija i Kina članice Vijeća sigurnosti s pravom embarga, tako da od te strane ne očekujemo nikakvu pomoć koja bi dovela do prestanka rata. S OSCE-om smo u stalnom kontaktu, izvještavamo ih o stanju na terenu, ali ne možemo računati na bilo kakav iskorak u tom smislu. Ali što se tiče Europske unije – tu da, zajedno s našim partnerima razmišljamo o uvođenju misije koja bi ušla u Ukrajinu, ali, naravno, u vremenu kad pucnjava prestane. Do tada ćemo se boriti; Rusi trpe enormne gubitke, a moral naših branitelja jako je visok.
Jeste li se doista nadali uspostavi zone zabrane leta nad Ukrajinom i jeste li svjesni mogućih posljedica kod uvođenja “no-flight” zone?
– Mi i dalje tražimo da se zatvori nebo nad Ukrajinom, ali razumijemo da je takva odluka za članice NATO-a teška. No mi smo u ratu i ne bojimo se, nego se borimo. Svijet se divi našoj obrani, a mi bismo željeli vidjeti da je Europska unija jednako odlučna. Jer ni u EU-u u ovom trenutku nitko nije siguran. Vidjeli ste, raketa ili bespilotna letjelica srušila se usred Zagreba, a jučer smo od naših partnera dobili informaciju da su slične letjelice pale u Poljskoj i u Rumunjskoj. Raketirana je bila i granica Ukrajine i NATO-a; petnaest kilometara od granice s Poljskom napadnuto je Međunarodno središte za sigurnost i stoga da – mi tražimo da se uspostavi “no-flight” zona i da se nebo zatvori, a ako to nije moguće, dajte nam avione, sustave protuzračne obrane i mi ćemo nebo sami zatvoriti. Naše kopnene snage jako su uspješne na terenu, ali ne možemo se braniti od napada iz zraka, prije svega krstarećim raketama.
Specifični rizici
Kako gledate na pomoć NATO-a, je li dovoljna?
– Jako smo zahvalni na toj pomoći i razumijemo okolnost da svaka zemlja i svaka organizacija ima specifične interese i rizike. Nama u ovom trenutku nedostaju avioni i sustavi protuzračne obrane.
A količine ostalog pješačkog naoružanja, jesu li one dovoljne?
– Pokušajte me shvatiti – o tome ne mogu govoriti. S jedne strane želimo biti korektni prema našim partnerima, a istovremeno ne želimo dopustiti neprijatelju da iz takvih izjava otkriva naše planove.
Mediji su već pisali da zračne snage NATO-a nadziru komunikaciju i kretanja na bojišnici i da te podatke dostavljaju Ukrajini. Jeste li zadovoljni obavještajnim podacima koje dobivate?
– Te su informacije korisne i mi smo u neprekidnom kontaktu s našim partnerima.
Kako procjenjujete tijek pregovora s ruskom stranom?
– Velikih pomaka nema, a naša su traženja veoma jednostavna – da se prekine paljba, da se stvore evakuacijski koridori da bi građani izašli iz zone borbenih djelovanja, a takvih koridora trenutno ima petnaest, ali Rusi, nažalost, pucaju po ljudima koji nastoje izaći i to je ono što sada nastojimo riješiti. To je u ovom trenutku ključni cilj naših pregovarača.
Dugotrajni napadi na gradove i naselja uskoro će dovesti do humanitarnih problema. Kakav je položaj civila u ovom trenutku, kolika je količina pomoći koju dobivaju i kako će se to razvijati?
– Najteže je stanje na istoku, gdje jako stradava grad Mariupolj, koji je pod opsadom i usred humanitarne katastrofe. Ljudi su bez hrane, struje i vode, a broj poginulih je vrlo veliki. Također, i predgrađa Kijeva ubrzano klize prema humanitarnoj katastrofi, a to su gradovi Buča, Irpinj, Ostomilj. To su novi mali Vukovari. Uništeni gradovi s puno pobijenih civila. Činimo sve da ljude izvučemo odatle. Ponavljam, to su naši Vukovari.
Kako se ruski vojnici ponašaju na okupiranim područjima?
– Puno je pljačke, puno pljačkaša koji iznose sve iz stanova, kuća, dućana. Puca se i po građanima, a jedan je profesor zvjerski ubijen. To je lice ruskog vojnika koji je “došao spasiti Ukrajinu”, kako oni to vole kazati.
Tisuće poginulih civila
Što vam od humanitarne pomoći sad najviše treba?
– Lijekovi, hrana i voda; sve što bi ljudima olakšalo život na stradalim područjima.
Koliko je ukrajinskih civila i branitelja poginulo do sada?
– Točan broj teško je reći, ali procjenjujemo da je poginulo više od tri tisuće civila, ali još nam nedostaju podaci iz Mariupolja. Tajnik gradonačelnika Mariupolja ovih je dana izjavio da broj njegovih poginulih sugrađana doseže 20.000. To su strašne brojke. Točan broj poginulih branitelja ne otkrivamo, ali naš je predsjednik govorio o tisuću i pol palih branitelja.
Ruske gubitke prenosite?
– Ministarstvo obrane na dnevnoj razini prati gubitke ruske strane. Na dvadeseti dan agresije poginulo je više od 13.500 ruskih vojnika, uništeno je 150 artiljerijskih oruđa, 10 dronova, 85 aviona, 100 helikoptera, 419 tenkova, 1308 lakih borbenih vozila, 38 sustava protuzračne obrane, 64 višecijevna raketna bacača, 663 kamiona, 60 cisterni i tri glisera.
Vidite li kraj ovom ratu? Znam da se nadate pobjedi, ali kada, i kako će ona izgledati?
– Sve to ovisi o događajima na terenu, o tome kako sankcije djeluju na Rusku Federaciju. Teško je vremenski odrediti kad bi rat mogao prestati, ali pregovori ga očito neće riješiti ako imamo u vidu kako oni sada protječu.
Što je s čuvenom rasputicom, proljetnim zatopljenjem koje otežava kretanje vozilima? Hoće li ona Rusima otežati kretanje?
– Oni su već vidljivo zaglavili u Ukrajini. Imaju prednost u raketiranju i trenutno nas samo tako mogu doseći. Imaju problema s logistikom, ali su brojni. Sa sjeveroistoka u Ukrajinu stižu velike kolone tenkova, a spremni smo i na napad iz Bjelorusije. Oni još nisu krenuli, ali i bolje im je da ostanu doma jer će završiti kao i poginuli Rusi.
Želimo na Zapad
Kakvu Ukrajinu želite nakon rata? Inzistirate li i dalje na formalnom članstvu u EU-u i NATO-u, što je, uostalom, ugrađeno u ukrajinski Ustav?
– Mi želimo biti dio zapadnog svijeta, zapadne civilizacije. U ovom trenutku ne razgovaramo o političkim pitanjima i najprije želimo da prestane rat. Onda će i o tome krenuti pregovori. No nema dvojbe da smo od Rusa, osim teškog udara i silne tragedije, dobili “cjepivo” koje će djelovati još stoljećima. Mi nikada nismo bili braća i nikad s njima nećemo biti.
Ovih dana gledamo kolone izbjeglica koji napuštaju Ukrajinu. Iako je vjerojatno rano za to, ali indikativno je da nitko ne spominje povratak. Čini se da su Ukrajinu napustili zauvijek. Mislite li da će oni samo postati jeftina radna snaga u razvijenim europskim državama?
– Ljudi traže mir i sigurnost. Doživjeli ste to kad su ljudi napuštali Hrvatsku. To je normalna ljudska reakcija. Prema zadnjim podacima, izbjeglica je sad već tri milijuna i ta brojka može rasti. Naša je poruka europskim zemljama da ih prime i paze na njih. Isto vrijedi i za prijateljsku Hrvatsku, koja je već primila dio izbjeglica. Molim vas, pomozite im i pobrinite se za njih. Mi vam to nikad nećemo zaboraviti. Ukrajinci nisu jeftina, nego kvalitetna radna snaga; pošteni su, vrijedni i znaju raditi, a siguran sam da će se većina njih vratiti jednom kad se uspostavi mir. Mogu vam za sada reći da se sto tisuća muškaraca vratilo u Ukrajinu da bi branili svoju zemlju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....