Povijest, barem službena, odnosa ministra Tomislava Ćorića i Milenka Bašića, investitora u vjetropark "Krš-Pađene" i moćnog hercegovačkog poduzetnika, seže pet godina unazad.
Preuzevši te 2017. godine od mostovca Slavena Dobrovića Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, jedna od prvih stvari koju je učinio jest da je Bašića i njegovu tvrtku C.E.M.P. oslobodio provedbe glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Slobodna Dalmacija je u lipnju 2020. godine i nakon uhićenja Josipe Rimac zbog pomaganja Milenku Bašiću, objavila spomenuto rješenje Ministarstva datirano na 31. srpnja 2017. godine. Osim Ćorićeva potpisa, na njemu su se kočila još dva: onaj državnog tajnika Marija Šiljega te Igora Vukovića, načelnika Sektora za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje.
To možda i ne bi bilo toliko sporno da isto Ministarstvo zaštite okoliša i energetike samo četiri mjeseca ranije, konkretno 20. ožujka iste godine, nije izdalo jedno drugo rješenje i bilo izričito da Bašić prije nego što dobije potrebne dozvole i pusti vjetrenjače u pogon mora imati glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Rješenje, koje smo također objavili, potpisala je Vesna Montan, tadašnja načelnica Sektora za procjenu utjecaja na okoliš i industrijsko onečišćenje, koju će kasnije zamijeniti spomenuti Vuković.
Milanovićeva Vlada
Stvar je u tome da se Bašiću žurilo spasiti investiciju i inzistirao je na bržem i jednostavnijem postupku procjene utjecaja na okoliš, što će mu Ćorić i suradnici omogućiti svojim potpisima u ljeto 2017. godine.
- Koliko znam i koliko sam čuo iz prve ruke, ministar Ćorić nije mogao pridobiti stručne službe da same stave svoj potpis pa je odlučio izložiti sebe i potpisati. Onda je naredio ovim političkim kadrovima ispod sebe da isto učine – pojasnio je u lipnju 2020. u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Ćorićev prethodnik, Slaven Dobrović iz Mosta.
U njegovom mandatu operativno se energetikom bavio Splićanin Ante Čikotić, koji nam je tada javno posvjedočio kakvim je svim pritiscima bio izložen kako bi se izišlo u susret oko VE "Krš-Pađene":
- Kod nas je sastanke više puta tražio investitor Bašić. Bio je u Ministarstvu kod nas on osobno, kao i ovi iz Udruge za obnovljive izvore energije. Sve je bilo u legitimnim okvirima i objasnio sam mu da ne može dobiti ono što traži jer postoje zakoni i procedura. Da nije tako, danas ja ne bih bio tu, nego u Remetincu. A što se tiče pritisaka, nema od koga nisu dolazili. Dobivao sam dopise iz Ureda predsjednice, od načelnika Kistanja, iz Pupovčeva SDSS-a, odakle su tražili sastanke... – Čikotićeve su riječi, koji je i prozvao Vladu Zorana Milanovića da je u "kontinuitetu dosta izlazila ususret Bašiću".
Bilo kako bilo, oslobađanje od složenijeg i skupljeg postupka omogućilo je investitoru da konačno dobije uporabnu i ostale dozvole, te konačno krene s proizvodnjom struje. Nakon te, nova će epizoda s VE kod Knina uslijediti 2019. godine, kada je C.E.M.P. -u omogućeno da ostane na listi povlaštenih proizvođača struje, ali i kod HBOR-a i HPB-a prolongira korištenje kredita. Ovdje se, pak, radilo o jednom mišljenju izdanom od Ministarstva. I za njega se zainteresirao USKOK, a Domagoj Validžić, jedan od osumnjičenika u aferi "Vjetroelektrane" i bivši pomoćnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, istražiteljima je rekao da je sve za što ga se sumnjiči (pogodovanje Bašiću i C.E.M.P.-u) odradio po Ćorićevom nalogu. Do u detalj je na ispitivanju krajem prošle godine ispričao kako ga je ministar pozvao u ured i tražio od njega da udovolji zahtjevima investitora.
- Šefe, u prilogu dostavljam na znanje prijedlog odgovora za projekt VE Krš-Pađene te ulazni akt - stajalo je u mailu poslanom ministru nakon što je Validžić zajedno sa svojim podređenima odradio dobiveni zadatak, a koji je objavio Telegram.
Sudska praksa
Interesantno je da se ministar Ćorić, suočen s novim optužbama, pozivao na odluke Upravnog suda i Visokog upravnog suda koja se tiču rješenja iz 2017. godine, da bi kasnije za mišljenje Ministarstva iz listopada 2019. godine rekao da ga je izradila Uprava za energetiku na čiji rad ni na koji način nije utjecao.
- Rješenje koje je nakon dolaska u Ministarstvo supotpisao Ćorić zajedno s još dva podređena bilo je preduvjet da se oživi projekt. Meni su stručne službe tvrdile da to nije moguće, ali je on uspio i sam ga supotpisao, što također nešto znači. Jasno da je nakon toga postojao čitav niz koraka i stepenica u tom postupku, gdje administracija proceduru može olakšati ili ne.
Dok se 2017. godine rješenje ticalo sektora okoliša, ovdje s Validžićem je riječ o energetici, za koju je on bio i zadužen kao pomoćnik, pa je omogućeno da investitor Krš-Pađene ostane i dalje povlašteni dobavljač – rekao nam je četvrtak bivši ministar Slaven Dobrović.
Iako se Ćorić i ekipa za rješenje iz 2017. pozivaju na dvije sudske odluke, on i taj dio priče smatra daleko od završenog.
- Te sudske odluke ne mogu im biti neki jaki argument zato što se tu radilo o novoj europskoj direktivi o staništima, koju smo mi preuzeli. Dakle, prva je instanca bila postupanje po direktivi, gdje su naše službe za zaštitu prirode te koje to primjenjuju. Sudska praksa uvijek dolazi sa zakašnjenjem i zato postavljam pitanje koje je to ekspertize imao sud, koje su to uzeli eksperte iz područja zaštite staništa ugroženih vrsta? Pa, nisu, već su čisto proceduralno pratili što i kako, te samo potvrdili rješenje kao valjano, ali nisu išli u bit, sadržaj. U sudskim postupcima koji traju ili će tek biti, i naši sudovi će naučiti da se trebaju poštivati direktive koje smo prenijeli u naš legislativni okvir – komentirao nam je Dobrović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....