Most je za sutra najavio predaju potpisa: iskustvo ‘U ime obitelji‘ otkriva koliko bi još mogli čekati na referendum, ako ga uopće bude

Hrvatskoj pod hitno treba novi zakon o referendumu. Kako bismo uopće dočekali češće održavanje referenduma kao instrumenta "izravne demokracije".

Trebaju nam i političari s više demokratske kulture, samo što se njih ne može "stvoriti" pukim donošenjem nekog zakona. Dakle, dobro bi nam došlo više političara koji neće, ako nije sve po njihovu, reagirati optuživanjem drugih aktera političkog života za krađu i nepoštenje i tako podrivati nepovjerenje u demokratski sustav.

To su dva najčvršća moguća zaključka koja proizlaze iz čitave situacije oko aktualne referendumske inicijative Mosta. Jer, očito je da trenutačna, nedovoljno precizirana regulacija referenduma omogućuje i namjerno rastezanje cijelog postupka, od početka prikupljanja potpisa preko prebrojavanja i utvrđivanja valjanosti tih potpisa, odnosno provjere ustavnosti samih pitanja, pa do eventualnog održavanja samog referenduma, što bi u ovom slučaju sam referendum moglo učiniti - besmislenim.

Naime, posljednjih se dana sve češće govori o mogućnosti ukidanja COVID potvrda. Najnoviji val na tu temu krenuo je iz Izraela (koji, istina, ima veću procijepljenost stanovništva od nas i gdje se uvelike raspravlja i o četvrtoj dozi!), a uhvatilo je korijen i u ovdašnjoj javnosti, tu je ideju podržao i HSLS-ovac Dario Hrebak iz vladajuće koalicije. Time bi se jedno od dva referendumska pitanja Mostove inicijative moglo unaprijed diskvalificirati. Odnosno, mogli bismo prije dočekati ukidanje COVID potvrda nego sam referendum o njima!

Drugo pitanje, ono kojim se želi ovlasti odlučivanja o dijelu mjera prenijeti s Nacionalnog stožera na Hrvatski sabor, po ocjeni pravnih stručnjaka, poput recimo Sanje Barić, teško može proći provjeru ustavnosti pred Ustavnim sudom RH. A to znači da bi sve lako moglo završiti po onoj – džaba ste krečili! Čak i ako se utvrdi da je Most prikupio dovoljan broj potpisa, tj. minimalno njih 368.446.

Duga procedura

Drugim riječima, moglo bi lako ispasti da su mostovci uzalud prikupljali potpise, što bi rekao mostovac Nikola Grmoja, "s herojima na hladnoći 15 dana"; žestili se i najavljivali "dokidanje stožerokracije".

Kao što znate, predaju potpisa najavili su za ponedjeljak 24. siječnja, slijedi verifikacija prikupljenih potpisa, potom je vrlo izvjesno slanje pitanja na provjeru ustavnosti, a do održavanja samog referenduma lako može proći dovoljno vremena – da sam referendum izgubi svoj zamišljeni smisao.

Istina, novi zakon je upravo u redovnoj proceduri (Vlada ga je u Sabor uputila krajem rujna prošle godine), čime su i vladajući zapravo priznali da je aktualni manjkav, ili kako je premijer Andrej Plenković sažeto priznao - loš.

Po ranijim prigovorima oporbe i nevladinih udruga, taj je zakon i sastavljen tako da "obeshrabri" svaku referendumsku inicijativu. Vladajući će na to možda uzvratiti kako baš takva regulacija ima smisla u ideji da spriječi potencijalnu "tiraniju većine" kojoj bi se u nekim euforičnim i izvanrednim situacijama moglo prohtjeti mijenjati i zakone koji su utkani u temelje demokratskog poretka.

Naravno, i tu je predviđena brana ocjena Ustavnog suda, a konačna ocjena svake ovakve inicijative u očima pojedinaca ovisi o tome gledate li na eventualno češće referendume kao na manifestiranje "više demokracije" ili samo kao "više populizma". Više prava za nekoga ili njihovo reduciranje i ukidanje.

Kako bilo, napokon imamo prijedlog zakona koji bi trebao referendumsko zakonodavstvo uskladiti s preporukama Ustavnog suda i Kodeksom dobre prakse na referendumima Venecijanske komisije Vijeća Europe. Samo što, eto, ta "trudnoća" još traje!

Novim zakonom će se jasno definirati i kako referendumsko pitanje mora biti utemeljeno na vladavini prava; predviđa se produljenje roka za prikupljanje potpisa podrške s 15 na 30 dana. Povećava se uloga Državnog izbornog povjerenstva kao neovisnog tijela koje obavlja slične poslove i tijekom izbora, umjesto da to radi izvršna vlast putem resornog ministarstva, što uključuje i provjeru broja i valjanosti potpisa u preciziranom roku od 30 dana. Također se uvodi i mehanizam žalbe na odluku DIP-a u procesu provjere predreferendumskih aktivnosti.

Sabor će na prijedlog Odbora za Ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskog pitanja.

Troskot, bračni par Raspudić i Miletić - Most je u referendumu očito našao svoju nišu, a i rejting im je skočio

Damjan Tadic/Cropix

Novim se zakonom točno definira i tko će i na koji način moći promatrati održavanje referenduma, kao i to da će brojenju potpisa imati pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora te predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće, kako bi se spriječile bilo kakve "muljaže" onih u poziciji moći.

Sve to kako više ne bi bilo "repova" iza referendumskih inicijativa, kao recimo u slučaju one o Istanbulskoj konvenciji i izborima ("Istina o Istanbulskoj" i "Narod odlučuje"), kada je Sabor na koncu odlučio da referenduma neće biti jer nije prikupljeno dovoljno validnih potpisa (organizatori su tvrdili da imaju 371.821 potpis), a da nitko nije mogao dobiti na uvid dokumentaciju iz koje bi se moglo utvrditi je li i Vladina provjera potpisa bila valjana.

Istina, prijedlogom novog zakona zamišljeno je da i dalje o(p)stane odredba o tome da za referendum treba prikupiti 10 posto potpisa od ukupnog broja upisanih u popis birača RH, o čemu će se sigurno još lomiti koplja. Mostovci tvrde da su iznad potrebnih 10 posto, tj. da su prikupili oko 400 tisuća valjanih potpisa.

Usporedbe radi, inicijativa "U ime obitelji", koja je dovela do referenduma o ustavnoj definiciji braka krajem 2013. godine, imala je 683.948 valjanih od gotovo 750 tisuća predanih potpisa. No, u Mostu manji broj potpisa svoje inicijative drže i svojevrsnom prednošću jer vjeruju da će to na koncu značiti i da će službena provjera potpisa podrške kraće trajati!

Pritisak na izvršnu vlast

Podsjetimo, inicijativa "U ime obitelji" predala je potpise 14. lipnja, a referendum temeljem njihove inicijative proveden je tek u prosincu. Po toj logici, Mostov bi referendum bio održan tek na ljeto, kada COVID potvrde ne bi nikoga posebno ni zanimale, a očekivati je, po dosadašnjem iskustvu, i manje zaraženih, pa i manje oglašavanja i još manje novih mjera od strane omraženog im Stožera...

Želeći unaprijed stvoriti pritisak na izvršnu vlasti, Grmoja je zato odmah nakon objave da su prikupili dovoljno potpisa poručio volonterima: "Čuvajte svaki potpis i potpisnu listu jer dobro znamo s kim imamo posla, s onima koji su ukrali dva referenduma." Također, malo je i priprijetio: "Ako vlast bude htjela zaustaviti referendum, ja im to nikad ne bih preporučio!"...

Referendum za odgodu uvođenja kune je neslavno propao jer Hrvatski suverenisti nisu prikupili dovoljno potpisa. Hoće li sada Most uspjeti u sličnom naumu?

Tonci Plazibat/Cropix

Na sličnom je fonu bio i neformalni vođa oporbe na radnome mjestu predsjednika države, Zoran Milanović, koji je na istu temu izjavio: "Vjerojatno će ih probati pokrasti... Tko? Vlast. Tko drugi!" I tako kao predstavnik jedne institucije pridonio urušavanju povjerenja u neke druge institucije političkog poretka u RH.

Sličnu je dozu "vidovitosti" u hrvatski politički život svojedobno unio i Miroslav Škoro, koji je krajem 2019., tada još kao perspektivni političar i kandidat na predsjedničkim izborima, bubnuo: "Ako ne uđem u drugi krug, to će značiti da je posrijedi izborna krađa"... Nema što, sve neki idealni prilozi za novo razumijevanje političkog fair-playa i kulture dijaloga u društvu.

I zato se, umjesto zaključka, vratimo na nekoliko prvih rečenica ovog teksta. Bez toga, svaka priča o "više demokracije" i borbi za veću zastupljenost "glasa naroda" ustvari je šuplja i tek loše pokriće za neke druge ambicije. Za više vlasti, više taštine.

A demokracije koliko bude.