Svi oni koji se malo više zanimaju za vlastito zdravlje jako dobro znaju kako su tradicionalni uzroci rizika za moždani udar visoki krvni tlak, visoki kolesterol, dijabetes, pušenje, konzumacija alkohola, kao i debljina, nezdrava prehrana i nedostatak tjelovježbe.
Međutim, u medicinskim krugovima veliku su pažnju izazvali rezultati istraživanja koje su proveli liječnici i znanstvenici s uglednog američkog Sveučilišta Maryland (University of Maryland, UMD).
Oni su otkrili da ljudi s krvnom grupom A imaju 16 posto veću vjerojatnost da će doživjeti ishemijski moždani udar s ranim početkom uzrokovan blokadom dotoka krvi u mozak, dok, primjerice, oni s krvnom grupom O imaju manji rizik!
Pojasnimo na početku – ishemijski moždani udar nastaje kada dođe do prekida cirkulacije krvi kroz krvnu žilu koja opskrbljuje neki dio mozga. Taj prekid cirkulacije u 85 posto slučajeva uzrokuje krvni ugrušak začepljenjem krvne žile. Ugrušak može nastati na tom mjestu ili doputovati krvlju iz nekog drugog mjesta u tijelu gdje je nastao. Postoji i hemoragijski moždani udar, koji uzrokuje krvarenje u mozgu ili oko njega, pa se naziva i izljevom krvi u mozak, ali ta vrsta nije bila tema UMD istraživanja.
Mišljenje našeg stručnjaka
Kako bismo doznali još više informacija o ovom američkom istraživanju koje ukazuje na povezanost ishemijskog moždanog udara i krvne grupe, upitali smo za mišljenje našeg vrhunskog stručnjaka i iskusnog splitskog neurologa prof. dr. sc. Ivu Lušića. On nam je u vezi s tim za Slobodnu Dalmaciju kazao:
– Svake godine u Republici Hrvatskoj nešto više od 12.000 osoba doživi moždani udar. Većina tih događaja – oko tri od svaka četiri moždana udara – zbiva se u osoba starijih od 65 godina, s tim da se rizik za obolijevanje udvostručuje svakog desetljeća nakon 55. godine života. Ovo svojedobno publicirano istraživanje američkog Sveučilišta Maryland temeljilo se na analizi cijeloga genoma u cilju potrage za mogućim uzrocima tzv. ishemijskog ("beskrvnog") moždanog udara, s naglaskom na moguće razlike u čimbenicima rizika između osoba mlađe i starije životne dobi.
U tom je smislu ishemijski moždani udar s ranim početkom bio definiran kao onaj koji se javio prije 60. godine života, dok je moždani udar s kasnim početkom definiran kao onaj u osoba starijih od 60 godina. Krvne grupe djelomično određuju antigeni krvne grupe ABO koji se nalaze na crvenim krvnim stanicama. Međutim, čak i unutar tih glavnih krvnih grupa postoje suptilne varijacije koje proizlaze iz mutacija odgovornih gena.
Istraživanje je ukazalo na povezanost između ranog moždanog udara i segmenta kromosoma koji uključuje gen koji određuje A, AB, B ili O krvnu grupu, s time da su osobe s ranim moždanim udarom imale veću vjerojatnost posjedovanja krvne grupe A u usporedbi s osobama s kasnim moždanim udarom, kao i s osobama koje nisu doživjele moždani udar.
Stvarni postoci bili su sljedeći: 48 posto ispitanika s ranim moždanim udarom imalo je krvnu grupu A u usporedbi s 45 posto ispitanika s kasnim moždanim udarom, te s 44 posto ispitanika bez moždanog udara. Nadalje, 35 posto ispitanika s ranim moždanim udarom imalo je krvnu grupu 0 u usporedbi s 39 posto ispitanika s kasnim moždanim udarom.
Zaključno, osobe mlađe od 60 godina s krvnom grupom A imale su 16 posto viši rizik za obolijevanje od moždanog udara u odnosu na osobe s drugim krvnim grupama. Isto tako, osobe mlađe od 60 godina s krvnom grupom 0 imale su 12 posto manji rizik od moždanog udara u odnosu na osobe s drugim krvnim grupama. Ograničenje studije bilo je u činjenici da je 65 posto sudionika bilo europskog podrijetla.
Drukčiji mehanizam
Kako objasniti te rezultate? Rezultat sugerira da moždani udar koji se događa u mlađoj životnoj dobi može imati drukčiji mehanizam u usporedbi s onim koji se događa u starijih osoba. Manje je vjerojatno da je moždani udar u mlađih osoba prouzročen nakupljanjem masnih naslaga u arterijama (to je proces koji se naziva ateroskleroza), koji je glavni uzrok ishemijskog moždanog udara u starijih osoba, već je vjerojatnije da je uzrokovan čimbenicima koji imaju veze sa stvaranjem krvnih ugrušaka.
Nadalje, prilično je izgledno da je povišeni rizik za obolijevanje od moždanog udara u mlađoj životnoj dobi povezan s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i nekih drugih cirkulirajućih proteina, koji svi zajedno imaju ključnu ulogu u nastanku krvnih ugrušaka u moždanim krvnim žilama. Premda se nalazi ovog istraživanja mogu činiti alarmantnima – tj. da krvna grupa može promijeniti rizik za obolijevanje od ranog moždanog udara – istraživači naglašavaju da je dodatni rizik od moždanog udara u osoba s krvnom grupom A relativno malen, tako da nema potrebe za posebnim oprezom ili za tzv. probirom u ovoj skupini.
– Moje je mišljenje da je rizik za obolijevanje od moždanog udara zbog određene krvne grupe – bez obzira na životnu dob – znatno manji od drugih čimbenika rizika koji su nam dobro poznati, poput povišenog krvnog tlaka, povišenih masnoća i pušenja. Stoga trebamo biti znatno zabrinutiji zbog tih drugih čimbenika rizika s obzirom da se oni mogu modificirati.
Na kraju, kao dodatak, navodim i činjenicu da postoje istraživanja koja ukazuju na činjenicu da je dio ljudskog genoma koji kodira krvne grupe, nazvan "ABO lokus", povezan s kalcifikacijom koronarne arterije te s posljedičnim infarktom miokarda. Nadalje, genetski slijed za krvne grupe A i B također je povezan s nešto višim rizikom od krvnih ugrušaka u venama, tzv. venskom trombozom – kaže dr. Lušić.
Sljedeći korak
Uostalom, dok rezultati studije ukazuju na krvnu grupu kao čimbenik rizika za moždani udar kod mlađih ljudi, dr. Braxton D. Mitchell sa Sveučilišta Maryland također upozorava da "trenutačno krvna grupa nema implikacije za preventivnu skrb".
– Rizik od moždanog udara zbog krvne grupe manji je od drugih čimbenika rizika za koje znamo, poput pušenja i hipertenzije. Bio bih više zabrinut zbog ovih drugih čimbenika rizika, posebno zato što se oni mogu mijenjati – kazao je Mitchell.
– Sljedeći korak u istraživanju bila bi procjena interakcije krvnih grupa s drugim poznatim čimbenicima rizika koji povisuju rizik obolijevanja od moždanog udara. Moguće je da postoje podskupine osoba kod kojih istodobna nazočnost krvne grupe A i nekih drugih čimbenika rizika specifično podiže ukupni rizik za obolijevanje od moždanog udara.
Stoga je potrebno provesti dodatna istraživanja na mlađim pacijentima. Ovo je istraživanje posebno zanimljivo imajući na umu činjenicu da uzrok moždanog udara u približno 40 posto mlađih bolesnika s moždanim udarom ostaje neutvrđen ("kriptogeni udar"). Dakle, moždani udar u starijih osoba nije istovjetan moždanom udaru u mlađoj populaciji. Postoji mnogo zajedničkih čimbenika rizika, no očito postoje i neki koji su različiti – rekao nam je na kraju prof. dr. sc. Ivo Lušić.
Što se tiče samog istraživanja Sveučilišta UMD, njihov neurolog iz Medicinskog centra dr. Steven J. Kittner navodi da je njegov tim u opsežnoj analizi probrao podatke iz 48 genetskih studija u kojima je sudjelovalo 17.000 pacijenata s ishemijskim moždanim udarom, te gotovo 600.000 zdravih osoba koje ga nikada nisu pretrpjele. Svi sudionici bili su u dobi od 18 do 59 godina. Nakon pregleda njihovih genetskih profila, znanstvenici su otkrili potencijalnu vezu između ranih moždanih udara i dijela kromosoma koji sadrži gen koji određuje je li vaša krvna grupa A, AB, B ili O.
– Broj ljudi s ranim moždanim udarom, nažalost, stalno raste. Naše istraživanje pokazalo je da osobe s krvnom grupom A, koju ima 36 posto Amerikanaca, imaju 16 posto veću mogućnost da će prije 60. godine života oboljeti od blokade protoka krvi u u mozgu. Oni koji prežive moždani udar potencijalno se suočavaju s desetljećima invaliditeta. Osim toga, prethodne studije ukazuju da ljudi s krvnom grupom A mogu biti skloniji razvoju ugrušaka u nogama, stanju poznatom kao duboka venska tromboza – rekao je dr. Kittner.
Kobni ugrušci
Istraživači Sveučilišta Maryland su nakon prilagodbe podataka o spolu i drugim čimbenicima došli i do ohrabrujućih podataka za osobe s drukčijom krvnom grupom. Naime, zaključili su kako ljudi s (najčešćom) krvnom grupom O imaju 12 posto manji rizik od moždanog udara u usporedbi s drugim krvnim grupama.
– Krvni ugrušci vodeći su uzrok ishemijskih moždanih udara jer blokiraju protok krvi u mozgu. Još uvijek ne znamo zašto bi krvna grupa A predstavljala veći rizik, ali to vjerojatno ima veze s čimbenicima zgrušavanja krvi poput trombocita i stanica koje oblažu krvne žile, kao i drugih cirkulirajućih proteina, koji svi igraju ulogu u razvoju tih krvnih ugrušaka. Stoga nam je potrebno više naknadnih studija kako bismo razjasnili mehanizme povećanog rizika od ranih moždanog udara – pojasnio je dr. Kittner.
Glavni istraživač i profesor medicine na UMD-u dr. Braxton D. Mitchell potvrđuje kako je povezanost krvne grupe s kasnijim moždanim udarom bila mnogo slabija od one koju su otkrili s ranim moždanim udarom.
Znanstvenici su također priznali da njihova studija ima određena ograničenja po pitanju raznolikosti sudionika, te ujedno istaknuli kako oni s krvnom grupom A ne bi trebali paničariti ili se upuštati u nepotrebne medicinske pretrage.
Statistika, međutim, jasno pokazuje kako stopa ishemijskog moždanog udara među odraslim osobama u SAD-u u dobi od 20 do 44 godine stalno raste. Još 1993. zabilježeno je 17 moždanih udara na 100.000 odraslih, dok je 2015. bilo njih 28 na 100.000 odraslih. Studija se nije bavila samo smrtnim ishodima ranih moždanih udara, nego je navedeno i kako za preživjele fizički danak može biti ozbiljan, budući da često dovodi do trajnih kognitivnih nedostataka, oštećenja vida, problema s koordinacijom, slabosti i paralize. Mentalni učinak također je težak, budući da se mnogi koji su preživjeli moždani udar također bore s depresijom i tjeskobom.
Nužnost dubljih istraživanja
– Ova studija postavlja važno pitanje koje zahtijeva dublje istraživanje o tome kako naša genetski predodređena krvna grupa može igrati ulogu u ranom riziku od moždanog udara. Zato uočavamo hitnu potrebu za pronalaženjem novih načina za sprječavanje ovih potencijalno razornih događaja kod mlađih odraslih osoba – rekao je dr. Mark T. Gladwin, izvršni potpredsjednik za medicinska pitanja na UMD-u Baltimore. Kažimo na kraju da je Sveučilište Maryland osnovano 1856. godine i najveće je sveučilište u saveznoj državi i gradskom području Washingtona.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....