Može li cijepljenje uspjeti ako mu se ne odazovu i prosvjetari? I dok jedni poručuju da ‘svaki lijek ima neke nuspojave‘, drugi ne žele biti ‘pokusni kunići‘

"Ne želimo biti pokusni kunići" vs. "Razumijem strahove kolega(ica), ali vjerujem u znanost. Cjepiva su dosad spasila milijune života."

To bi, ukratko bila stajališta pobornika i protivnika cijepljenja protiv koronavirusa među nastavničkom populacijom, koja se upravo ovih dana izjašnjava o tome jesu li ili ne zainteresirani za cijepljenje kao sljedeća prioritetna skupina. Masovnije cijepljenje zaposlenika vrtića, škola i fakulteta trebalo bi krenuti idući tjedan.

No, kako smo već pisali, prema prvim informacijama sindikata, interes, osobito među ženskom populacijom u prosvjeti, upitan je ako u ponudi bude samo cjepivo AstraZenece. Rizici koji se vežu za to cjepivo, osobito za žene mlađe od 55 godina, očigledno su doveli do "vaganja" i unutar sustava obrazovanja, kao što je to slučaj i u općoj populaciji.

Ipak, mišljenja su i ovdje podijeljena, a o tome kakav je njihov stav o cijepljenju, hoće li se odazvati i iz kojih razloga, nekoliko je nastavnika podijelilo s nama. Evo razloga "za":

Što nas čeka

– Jedna sam od onih prosvjetara koji su jako ljuti. Očekivala sam da ćemo i prije doći na red za cijepljenje. Sad je polovica travnja, mnogo je profesora i nastavnika od početka školske godine do danas oboljelo, mnogi moji kolege vršnjaci završili su na kisiku, mlađi od mene i na respiratoru. Znala sam da neću dugo moći odolijevati i eto, pred Uskrs, korona nije zaobišla ni mene. Deset dana sam provela u krevetu, i sada ako me pitate, posve sigurno mogu reći: kada bih morala birati hoću li biti opasno bolesna ili imati blaže reakcije od cjepiva, uvijek biram blaže reakcije – nema dvojbi za profesoricu matematike Arianu Bogner Boroš, koja kaže kako će se cijepiti kada dođe trenutak za to jer sada neko vrijeme ima prirodni imunitet.

Ariana Bogner Boroš

Boris Kovacev/Cropix

Za kolege koji se još dvoume, ima poruku:

– Nitko ne zna što "čuči" u njemu. Deset dana strepila sam od toga što se u mome organizmu događa, hoće li se stanje pogoršati. Nikome to ne bih poželjela. Kada bi se protivnici cijepljenja razboljeli, sigurna sam da bi drukčije razmišljali. Cijepljenje je jedini način da spriječimo daljnje širenje virusa, da zaštitimo svoje najbliže. Razumijem strahove od nepoznatog, ali radije biram manje zlo – kaže Ariana Bogner Boroš.

–​ Cijepit ću se jer smatram da nam je to trenutačno jedini izlaz. Radije ću otrpjeti nuspojave cjepiva nego koronu. Vjerujem da je cjepivo civilizacijski doseg i da treba imati povjerenja u znanost – odlučna je i profesorica njemačkog jezika Ivana Valjak Ilić. Kaže kako se ove zime cijepila i protiv gripe te da nije imala nikakvih nuspojava, a što se tiče cjepiva AstraZenece, svjesna je mogućih rizika te kaže kako će se još konzultirati s obiteljskim liječnikom.

– Međutim, rizik od tromboze visok je i ako se zarazimo koronom. Treba čitati malo više od naslova u novinama i na portalima – poručuje profesorica Valjak Ilić,​ koja smatra kako bi prednost pri cijepljenju u ovom sustavu trebale imati tete iz vrtića i učitelji(ce) razredne nastave jer rade s najmlađom djecom koja ne moraju nositi maske.

Ivana Valjak Ilić

Zeljko Puhovski/Cropix

Razumijem strah

Među onima koji su već primili prvu dozu cjepiva, i to upravo AstraZenece, i imotski je profesor povijesti Luka Žužul. Kao osoba s kroničnom bolesti bio je u prioritetnoj skupini, a njegova poruka je jasna:

– Tip sam koji vjeruje u znanost. Dajem ljudima pravo da misle svojom glavom, razumijem da se mnogi boje. Međutim, cijepljenje je jedino rješenje. Kao povjesničar, samo mogu reći da će civilizacija propasti ne zbog zloće, nego zbog gluposti – kaže uvijek otvoreni Luka Žužul.

– Od pećine dovde stigli smo zahvaljujući znanosti. Svaki lijek, od aspirina do sumameda, ima nekakve nuspojave, pa ljudi ne razmišljaju previše hoće li ih piti ili ne. Danas gotovo nitko, osim trudnica, ne čita o nuspojavama nekog lijeka, a kod cjepiva nam je to problem – komentira on.

Luka Žužul

Marko Todorov/Cropix

Žustra rasprava na ovu temu vodi se i među nastavničkim grupama, poput Školske zbornice koja broji gotovo 20 tisuća članova. Razgovarali smo s nekima od protivnika cijepljenja, a ovo su njihovi razlozi "protiv":

– Sve je eksperimentalno i mi pratimo kakve će nuspojave imati ljudi koji su se do sada cijepili. Testiranje na ljudima je oduvijek bilo etički neprihvatljivo i ne želim biti nečiji "pokusni kunić". Prisutan je i strah od, za sada, dokazanih nuspojava – alergije koje nerijetko završavaju anafilaksom, krvni ugrušci, sterilitet i povišeni krvni tlak. Ništa od toga nemam i zašto bih riskirala ugrozu zdravlja zbog cjepiva o kojem se malo zna, kao i samoj bolesti? – pita se Marija Ramljak, profesorica biologije i kemije, uz poruku: "Zaključujem – sve dok je eksperimentalno, moj odgovor je NE! Neka bude znanstveno dokazano i sigurno i onda ću se prva cijepiti".

Luka Gerlanc/Cropix

Mlada sam

Petra Klara Ćosić, učiteljica razredne nastave, ovako obrazlaže razloge odbijanja:

– Ne želim se cijepiti iz dva razloga. Prvi je da sam relativno mlada (31) i dobrog zdravlja, bez ikakvih bolesti ili tegoba te smatram da su jako male šanse da razvijem teži oblik bolesti COVID-19. Drugi razlog je nedovoljno povjerenje u brzo razvijeno cjepivo koje ne smatram dovoljno istraženim i sigurnim te mi je veći strah od nuspojava nego od same bolesti – kaže Petra Klara Ćosić. Na sličnom su tragu razmišljanja učitelja razredne nastave Vedrana Kelemena:

– Iako imam beskonačno mnogo povjerenja u medicinu i farmaciju, ne želim se cijepiti jer smatram da s 34 godine i jako dobrim zdravstvenim stanjem imam više koristi da se zarazim koronom i prebolim je, pa na taj način steknem djelomično imunitet. Svjestan sam da nema garancije da bi kod mene bila lakša klinička slika, ali voljan sam riskirati – kaže učitelj Kelemen te dodaje kako će se cijepiti u slučaju da vidi kako mu to nudi mogućnosti koje zasad nema, poput putovanja i sl.

– Naglasak je da sam apsolutno zagovaratelj cijepljenja, samo smatram da osobno u "fit" i zdravstvenom stanju kakvom jesam, radije bih bolest prebolio. Da postoji cjepivo koje štiti trajno, a ne sezonski, cijepio bih se bez razmišljanja – zaključuje Vedran Kelemen.

Dio učitelja, poput Martine Vičić, učiteljice hrvatskog jezika, navodi kako boluje od autoimune bolesti te nije sigurna je li cjepivo u ovoj eksperimentalnoj fazi za nju korisno ili bi joj moglo nanijeti dodatnu štetu.