Mr. sc. Jasna Juriček: Anemija prati upalu ili tumor, ali to nisu njeni jedini uzroci

Čitanje rezultata nalaza krvne slike nemoguće je na prvi pogled. Nailazimo na čitavu gomilu latinskih izraza za koje još uvijek nemamo pojma što zapravo znače, pa obično s puno upitnika zurimo u njih, raspitujemo se kod prijatelja, ako znaju malo više... jer tko će čekati da stignemo do liječnika, osobito sada u doba korone.

Što nam sve nalaz krvne slike može reći, pitali smo mr. sc. Jasnu Juriček, spec. med. biokemije u Poliklinici "Aviva":

Što je zapravo krv? Zovu je crveno zlato, tekućina koja život znači, spasonosna tekućina, a što vi kažete?

- Krv je svakako od iznimne važnosti i na nju otpada oko osam posto ukupne tjelesne težine, što je u prosjeku oko pet-šest litara krvi.

Krv se sastoji od krvnih stanica: eritrocita, leukocita, krvnih pločica-trombocita i krvne plazme koja je tekući dio krvi koja se sastoji od vode, ugljikohidrata, bjelančevina, masti, hormona, vitamina i minerala.

Što je krvna slika? Liječnici obično kažu da će pogledati crvenu, bijelu, diferencijalnu krvnu sliku. Idemo od početka, što je crvena krvna slika, od čega se sastoji i što nam ona otkriva?

- Crvena krvna slika odnosi se na broj eritrocita, koncentraciju hemoglobina, hematokrit, eritrocitne indekse (MCV, MCH, MCHC,RDW).

Što je bijela krvna slika i što se iz nje može iščitati?

- Bijela krvna slika odnosi se na broj leukocita koji su važni jer sudjeluju u imunološkom odgovoru organizma u zaštiti od infekcije.

A diferencijalna krvna slika?

- U diferencijalnoj krvnoj slici leukociti se dodatno diferenciraju na pet različitih subpopulacija, i to na granulocite (neutrofile, eozinofile i bazofile) te limfocite i monocite. To nam je važno da bismo mogli razlikovati bakterijske i virusne infekcije, kao i akutne i kronične upale.

Sve ovo objedinjeno je pod nazivom kompletna krvna slika; jedna je od najčešćih laboratorijskih pretraga koja se izvodi u uzorku venske ili kapilarne krvi. Služi nam za procjenu zdravlja, otkrivanje bolesti, praćenje tijeka bolesti te uspješnosti terapije bolesti.

Najčešće sami ne uspijemo dešifrirati krvnu sliku, pa je bolje taj zadatak prepustiti liječniku. Ipak, dobro je znati što se sve može utvrditi na temelju jednostavnog i potpuno rutinskog pregleda krvi.

Otkrijte nam što one puste brojke - povišene ili umanjene, govore o stanju našeg organizma? Obično se misli da eritrociti, leukociti otkrivaju upale, anemiju, infekciju, alergiju, trovanje pa i zloćudnu bolest... Je li to točno? Koje vrijednosti što znače?

- Eritrociti su najbrojnije krvne stanice, stvaraju se u koštanoj srži, imaju životni vijek oko 120 dana i razgrađuju se u koštanoj srži, jetri i slezeni. Hemoglobin je proteinski kompleks i najvažniji je sastavni dio eritrocita, koji prenosi kisik iz pluća u tkiva i ugljični dioksid iz tkiva nazad.

Anemija ili slabokrvnost je jedna od najčešćih hematoloških bolesti koja se može javiti kao posljedica smanjenog broja eritrocita i/ili hemoglobina (<120g/L) u volumnoj jedinici krvi ispitanika uz vrijednost hematokrita manju od 0,37.

Nuspojava kod 50 posto bolesnika

Važno je naglasiti da anemiju ne uzrokuje isključivo bolesti krvotvornog sustava, nego ona u 50 posto bolesnika nastaje kao znak bolesti drugih organa, posebno bubrega i jetre.

Svaku akutnu i kroničnu upalu i/ili tumor uvijek prati anemija koju nazivamo anemija kronične bolesti.

Anemiju uzrokuju tri osnovna patogenetska mehanizma: prvi je smanjeno stvaranje eritrocita u koštanoj srži; drugi čine poremećaji u sazrijevanja eritrocita zbog nedostatka željeza, folne kiseline, vitamina B12, a treći je skraćeni životni vijek eritrocita u cirkulaciji zbog preranog raspada eritrocita ili krvarenja.

Anemiju prema prosječnom volumenu eritrocita (MCV) dijelimo na mikrocitnu, normocitnu ili makrocitnu anemiju, a prema sadržaju hemoglobina (MCH i MCHC) na hipokromnu, normokromnu i hiperkromnu anemiju.

Rijeđe vidimo povećan broj eritrocita, hemoglobina i hematokrita koji povezujemo s primarnom policitemijom gdje imamo problem na razini koštane srži ili govorimo o sekundarnoj policitemiji, koja može nastati kao posljedica nedostatka kisika u krvi kod pušača, kod kronične opstruktivne bolesti, kod boravka na visokim nadmorskim visinama ili kod uzimanja nekih lijekova. U stanju dehidracije zbog manjeg volumena krvne plazme također imamo porast broja eritrocita.

Što nam možete reći o bijelim krvnim stanicama?

- Leukociti se također stvaraju u koštanoj srži i limfnim čvorovima. Njihova glavna uloga je u zaštiti organizma od infekcije. Ako se infekcija razvije leukociti napadaju i uništavaju bakterije, viruse ili druge organizme koji su uzrok infekcije. Leukopenije su stanja sa smanjenim brojem leukocita u krvnoj slici.

Ukazuju na virusna oboljenja i često se javljaju kod pacijenata koji su na kemoterapiji ili kod primjene nekih lijekova. Leukocitoze su stanja opisana povišenim brojem leukocita u krvnoj slici koja mogu biti kod hematoloških zloćudnih bolesti, leukemija, limfoma, upalama, infekcijama, nekrozama tkiva, trovanjima, anemijama, kolagenozama pa i tumorom.

Poremećaj u diferencijalnoj krvnoj slici u odnosu pojedinih vrsta leukocita tako nam govori da povećan broj neutrofila ukazuje na bakterijsku infekciju, limfocita na virusnu infekciju, eozinofilnih granulocita za alergijske reakcije i parazitarne bolesti.

Što su trombociti?

- Trombociti su krvne pločice koje imaju najvažniju ulogu u hemostazi i zgrušavanju krvi. Uz broj trombocita gleda se prosječni volumen trombocita (MPV) i raspodjela trombocita po volumenu (PDW). Trombocitopenije su stanja sa smanjenim brojem trombocita zbog smanjenog stvaranja trombocita, poremećajem njihove raspodjele ili njihovom ubrzanom razgradnjom.

Ako imamo smanjen broj trombocita imamo problem s nekontroliranim krvarenjem. To može biti kod brojnih autoimunih oboljenja, kod spontanoga točkastog krvarenja kod primjene citostatika, poslije transfuzije krvi.

Trombocitopenije su stanja s povećanim brojem trombocita koje mogu ukazivati na trombozu, odnosno da postoji mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka u krvnim žilama, ali se mogu pojaviti i u nizu drugih bolesti.

Što nam onda predstavlja krvna slika i koliko često ju je potrebno kontrolirati?

- Krvnu sliku kontroliramo u sklopu redovitih sistematskih pregleda koji se prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji trebaju provoditi jedan puta godišnje ili jedan put u dvije godine. Ako se osjećate umorno, pospano, blijedi ste, ne možete se koncentrirati, ukoliko imate povišenu temperaturu, sumnju na mononukleozu, imate obilne menstruacije, krvarite iz nosa, desni, probavnog trakta, javlja vam se bol u kostima ili zglobovima, imate natečene limfne čvorove i ako vam neki od ovih simptoma traju duže, trebali biste se savjetovati sa svojim liječnikom da izvadite krv za kompletnu krvnu sliku.

{embed_photo}1517172{/embed_photo}

Krvna slika je skupina pretraga koje se odnose samo na krvne stanice dok za mjerenje željeza, UIBC, TIBC, feritina, transferina, vitamina B12, folne kiseline, glukoze, kolesterola, različitih enzima treba napraviti zasebne biokemijske pretrage koje nisu uključene u krvnu sliku koje će zajedno doprinijeti u postavljanju konačne dijagnoze u liječenju i prevenciji bolesti.

Spada li i određivanje krvne grupe u krvnu sliku?

- Često ljudi misle da i određivanje krvne grupe pripada pretrazi kompletne krvne slike, ali i to je zasebna pretraga koja se izvodi unutar transfuziološke obrade pacijenta.

Koji su najčešći poremećaji?

- Postoje brojne dobroćudne hematološke bolesti, poput anemija, koje Svjetska zdravstvena organizacija ističe kao jedan od brojnih rizičnih čimbenika zdravstvenih tegoba koje ne smijemo zanemariti, ali isto tako ne smijemo zanemariti ni velik broj zloćudnih hematoloških bolesti poput leukemija i limfoma kojima se svakako trebaju baviti hematolozi.

Kad čitamo rezultate analiza također imamo zabilježene referentne vrijednosti (normalne vrijednosti), tako da vrlo brzo možemo primijetiti odstupanja od normalnih?

- Pouzdani referentni intervali su obavezni dio laboratorijskog nalaza, potreban za ispravnu interpretaciju rezultata laboratorijskih analiza koji se definiraju s obzirom na dob i spol.

Preporučuju se laboratorijske pretrage poput KKS raditi nakon savjetovanja s liječnikom koji će vam ih propisati na temelju njegove stručne procjene i na temelju vašeg trenutnog općeg stanja.

Dodatno je osim usporedbe dobivenog rezultata s referentnim vrijednostima važno usporediti dobivene rezultate s prethodnim rezultatima za svaki parametar da se vidi je li došlo do nekog većeg odstupanja za pojedini parametar ili ne u određenom razdoblju.

Kome onda prepustiti tumačenje nalaza?

- Koliko god nama interpretacija rezultata za svaki pojedini parametar izgleda jako jednostavno to nikako nije stvar koju bismo mi sami sebi trebali tumačiti. Interpretacija rezultata vašeg nalaza nešto je što vam svakako mora pogledati i prokomentirati vaš liječnik.

Ako vaš liječnik posumnja na neku hematološku bolest uputit će vas da obavite cijeli niz dodatnih pretraga poput biopsije koštane srži, limfnih čvorova i na daljnje preglede kod hematologa. Konačan zaključak svakako treba dati vaš liječnik.

{infobox-gray_full}194430{/infobox-gray_full}

{infobox-gray_full}194432{/infobox-gray_full}