Na današnji dan prije 25 godina: cijeli se Split okupio na Rivi, klicalo se, slavilo...

Muzej grada Splita do sada se uglavnom bavio povijesnim temama iz starije splitske prošlosti, no ove srijede postavlja izložbu posvećenu 25. obljetnici dolaska "Vlaka slobode" iz Zagreba u Split nakon akcije "Oluja", čime su stvoreni uvjeti za stavljanje pruge u funkciju nakon točno četiri godine, jednog mjeseca i dva dana, a u dalmatinsku metropolu stigao je 26. kolovoza 1995. godine.

- Ovom izložbom posvećujemo pozornost važnom događaju iz suvremene povijesti i potvrđujemo važnost splitskog zaleđa kroz stoljeća, u obrani i u miru. Tim je događajem na simboličan način ujedinjena cijela Hrvatska već dvadesetak dana nakon oslobodilačke vojno-redarstvene akcije "Oluja" i hrvatske pobjede u Domovinskom ratu, spojen je sjever s jugom Domovine. U čast 25. obljetnice "Vlaka slobode", izložbenim multimedijalnim projektom obnavljamo sjećanja na povijesni događaj kojim je, nakon oslobađanja Knina, nastavljen proces dovršetka stvaranja samostalne, nezavisne i suverene Hrvatske.
Pobunjeni Srbi okupirali su 1991. godine dio hrvatskog teritorija, prekinuli prometne veze i podijelili Hrvatsku na sjever i jug.

Dolaskom u Split "Vlaka slobode" kojim je stigao hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u pratnji prognanika i obitelji branitelja te zaslužnih za našu slobodu i međunarodno priznanje, potvrđen je i ponovno uspostavljen ustavnopravni poredak Republike Hrvatske – navode autori izložbe, ravnateljica Muzeja Branka Brekalo i kustos dr. Marijan Čipčić, a u timu su još i Matej Gabrilo, Petra Ugrin i Renata Veličan, podsjećajući kako je na svim postajama "Vlak slobode" dočekan s velikim uzbuđenjem, suzama radosti i nade.

{embed_photo}1523846{/embed_photo}

Povijesni govor

- U Splitu su ga dočekale tisuće sretnih i ponosnih ljudi, a kada je Tuđman pri kraju povijesnoga govora upitao: "Što mi preostaje da vam još obećam?", Splićani su glasnim, odlučnim odgovorom: "Vukovar, Vukovar" potvrdili snažnu simboliku zajedništva "Vlaka slobode". Nakon "Oluje" i prolaska "Vlaka slobode" oslobođenim krajevima, počeo je postupan gospodarski, politički i društveni razvoj Splita, Dalmacije, ali i čitave Hrvatske.

Obećanje predsjednika Tuđmana Splićanima ostvareno je "Vlakom mira" koji je 8. lipnja 1997. godine iz Zagreba stigao u Vukovar – ističu autori izložbe ostvarene pod pokroviteljstvom Grada Splitu i HŽ Infrastrukture.
Renata Veličan iz Hrvatskog željezničkog muzeja opisala je pripreme i tijek putovanja iz rakursa željezničkih službenika, koji su u nevjerojatno kratkom vremenu osposobili prugu za prometovanje tzv. posebnog vlaka za koji postoji i poseban protokol.
- "Vlak slobode" prometovao je kao poseban vlak broj 131 iz tri dijela, u točno određenom i definiranom vremenskom razmaku, na relaciji Zagreb – Karlovac – Oštarije – Gospić – Knin – Split.

Vremenski razmak od 10 minuta morao se strogo poštovati i održavati tijekom cijelog trajanja putovanja od Zagreba do Splita, uz sva predviđena i nepredviđena stajanja i različite brzine kretanja vlaka, ovisno o karakteristikama i mogućnostima željezničke pruge. Najboljih šest lokomotiva koje su u tom trenutku imale Hrvatske željeznice bilo je pripremljeno i osposobljeno za posebni "Vlak slobode" – navodi Veličan, dodajući kako su svi djelatnici koji su sudjelovali u ovom prijevozu nosili posebna, svečana odijela i bijele rukavice.

Rekordna obnova pruge

- Kao i kod svakog posebnog vlaka, i kod "Vlaka slobode" materijali i dokumentacija komisijski su bili spaljeni, o čemu je napravljen i zapisnik. Registrofonska vrpca sa snimljenim razgovorima u poveznici s prometovanjem vlaka nakon tri dana morala je biti komisijski izbrisana. Uz veliku požrtvovnost, znanje, iskustvo, entuzijazam i ljubav, željezničari su uspjeli, u vrlo kratkom vremenu, u samo tri tjedna nakon vojno-redarstvene operacije "Oluja" i nakon više od četiri godine nefunkcioniranja pruge u cjelokupnoj duljini od 423,7 kilometara osposobiti ne samo prugu, već i infrastrukturu te prijevozna sredstva i sredstva vuče za takvo zahtjevno putovanje tada još uvijek u ratnim uvjetima. Pruga je tijekom okupacije na nekoliko mjesta bila minirana, postojala su brojna oštećenja signalno-sigurnosnih uređaja i sredstava komunikacije, pruge, kolodvorskih zgrada, a uz kolodvore bilo je i nezaposjednutih službenih mjesta, posebno na dijelu pruge od Josipdola do Splita – objašnjava Veličan.

Prof. dr. Aleksandar Jakir s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, među ostalim, u osvrtu na izložbu i katalog ističe kako je za tadašnju Hrvatsku ovaj povijesni događaj značio trenutak sreće i olakšanja jer je označavao kraj rata, kad je ponovnim povezivanjem Zagreba i Splita željezničkom prugom na simboličan način ujedinjena cijela Hrvatska.

{infobox-gray_full}200778{/infobox-gray_full}

{embed_photo}1523482{/embed_photo}

{youtube}{/youtube}