Idućeg tjedna na splitskome Županijskom sudu nastavit će se suđenje u USKOK-ovu slučaju "Dijagnoza 1", u kojem se sudi nekadašnjoj medicinskoj tehničarki Suzani Jelavić, vozaču HZMO-a Dragiši Šušiću, medicinskom tehničaru Mariju Tafri te liječnicima Dariju Sučeviću, Valteru Nutriziju, Boranu Uglešiću i Borisu Samardžiji za makinacije s lažiranom dokumentacijom na temelju koje su od siječnja 2006. do 11. veljače 2008. godine dodjeljivane vojne mirovine.
Jedno od pitanja koje se logično nametnulo bilo je i hoće li Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, kad jednog dana u splitskom slučaju "Dijagnoza 1" bude donesena presuda i ako bude osuđujuća i pravomoćna, tražiti obnove postupaka rješenja o priznanju prava na vojne mirovine koje su očito dobivene na osnovi počinjenih kaznenih djela. I za koju je svotu država uopće oštećena zbog isplate nepripadajućih vojnih invalidskih mirovina?
Sudsko vijeće je, kako bi se utvrdio točan iznos štete za državni proračun, angažiralo sudskog vještaka za financije, koji je na temelju dokumentacije HZMO-a utvrdio da je za pet osoba čija je primanja analizirao, država ukupno u razdoblju od veljače 2007. do kraja veljače 2025. godine isplatila gotovo 460 tisuća eura!
Platili, a mirovinu dobili nisu
Tako je I. R. iz Kaštel Sućurca od 25. rujna 2007. do 31. siječnja ove godine ukupno isplaćeno 83 tisuće i 440 eura, dok je D. R. iz Splita na ime invalidske mirovine od 21. veljače 2007. do 31. siječnja 2025. godine dobio 230 tisuća i 520 eura.
Nešto manje, oko 102 tisuće eura, isplaćeno je A. B.-u iz Sinja za razdoblje od 21. svibnja 2007. do 28. veljače ove godine, a B. I. iz Splita je na ime mirovine koju je primao od 11. travnja 2007. do 31. prosinca 2013. godine dobio 25 tisuća i 860 eura.
Od petorice analiziranih, najmanje je primio I. S. iz Gornjeg Humca, koji je od 20. listopada 2019. do 28. veljače ove godine "inkasirao" 17 tisuća i 197 eura.
U ovom je slučaju bilo i onih koji su platili da bi mirovinu dobili, a nikad je nisu "konzumirali", poput 70-godišnje umirovljenice iz Supetra koja je radila dugo godina u ugostiteljstvu i koja je svjedočila u svibnju prošle godine.
"Tamo negdje 2007./2008. sam imala većih zdravstvenih problema i razmišljala sam o odlasku u mirovinu. Jednom sam na trajektu pričala o tome s jednom mojom prijateljicom (danas je ta osoba, nažalost, pokojna, op.a.) i ona mi je rekla da zna osobu koja mi može to srediti, ali da se to mora platiti.
Bilo mi je normalno da se za tu uslugu mora nešto platiti i ona me je nakon nekog vremena spojila sa Suzanom Jelavić. Kad smo se prvi put našli, s njom je bio i njen suprug, a tada sam joj dala 1500 eura i nisam znala za što je to, te naknadno još jednom tri i pol tisuće eura kada je dokumentacija trebala ići za Zagreb.
Nakon čekanja neko vrijeme, dobila sam poziv za Mirovinsko u Splitu, ali je dan prije bila vijest da je neka policijska akcija oko doktora s HZMO-a. Zvala sam Suzanu da pitam što je, ali mi se nije javljala i nakon par dana sam vidjela da je uhićena. Do danas nisam dobila tu invalidsku mirovinu – kazala je svjedokinja.
Slično je kazao još jedan svjedok, N. M., koji je također, dao novac, a mirovinu nije dobio jer je baš u to vrijeme USKOK "razbio" cijelu priču.
"Suzana Jelavić od mene je tražila četiri i pol tisuće eura da joj dam, a da će ona pribaviti nalaze koji su mi potrebni da dobijem invalidsku mirovinu. Dao sam joj to i objasnila mi je da je to novac koji trebam dati za dobivanje mirovine, da je 1500 eura za neke nalaze, a tri tisuće je za nju. Ona mi je dala dokumentaciju i predala je zahtjev, a ja na kraju mirovinu nisam dobio i danas je ne primam", pojadao se tada na sudu.
Obnova postupka nakon presude
Još u studenome 2023. godine pitali smo HZMO hoće li tražiti povrat sredstava od korisnika na koje se odnosi "Dijagnoza 1" ako bude donesena pravomoćna osuđujuća presuda. Tada su nam odgovorili da se nakon svake pravomoćne osuđujuće presude provodi postupak u kojem se utvrđuje je li na temelju toga kaznenog djela doneseno rješenje u upravnom postupku.
– Ako se utvrdi da je rješenje u pojedinom predmetu rezultat kaznenog djela, HZMO će postupiti na gore navedeni način. U slučaju ako HZMO zaprimi pravomoćnu presudu donesenu u kaznenom postupku nadležni Odjel za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja pokreće postupak obnove postupka u smislu članka 123. Zakona o općem upravom postupku.
Obnova postupka može se pokrenuti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica kakvog kaznenog djela. U postupku obnove postupka utvrđuje se je li kazneno djelo opisano u pravomoćnoj presudi bilo od utjecaja na donošenje rješenja o priznanju prava na mirovinu.
Ako se utvrdi da je rješenje posljedica neke nezakonite radnje, ako je npr. pravo na mirovinu priznato pravomoćnim rješenjem (rješenje protiv kojeg se ne može ulagati redovni pravni lijek, žalba), a naknadno se utvrdi da korisnik nema pravo na mirovinu (npr. na temelju pravomoćne presude o postojanju kaznenog djela), donosi se rješenje kojim nadležno tijelo može pravomoćno rješenje koje je bilo predmet obnove poništiti ili ukinuti. Nakon toga donosi se novo rješenje kojim se odlučuje o zahtjevu za priznanje prava – pojasnili su nam tada iz HZMO-a, dodajući da se nakon utvrđivanja stvarnog činjeničnog stanja kreće u postupak obnove postupka, nakon čega se donosi rješenje kojim nadležno tijelo može pravomoćno rješenje poništiti ili ukinuti.
Poništavanjem rješenja poništavaju se sve pravne posljedice koje je takvo rješenje proizvelo. Pravni učinci ukidanja rješenja su ti da ono ne proizvodi pravne učinke ubuduće. U slučaju poništavanja rješenja donosi se i posebno rješenje kojim se utvrđuje svota nepripadne isplate mirovine te se u Odjelu pravnih poslova HZMO-a provodi postupak radi povrata sredstava stečenih bez pravne osnove – naveli su tada.
Hoće li i kada presuda o ovom slučaju postati pravomoćna i hoće li država od onih koji su primali nepripadajuće vojne invalidske mirovine, ako to bude sudski utvrđeno, tražiti natrag svoj novac, tek treba vidjeti. No istaknimo kako se na gore navedene svote obračunavaju i zatezne kamate pa je sigurno da će se iznosi koje će, ako ih budu morali, vraćati oni koji na to nisu imali pravo biti "za uhvatiti se za glavu".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....