OPĆA ‘SMOTANOST‘

Na ovu posljedicu zaraze koronavirusom žali se sve više ljudi. Neurologinja objašnjava što je ‘moždana magla‘ i kako se manifestira

Piše:

Javorka Luetić

Objavljeno: 31. srpnja 2022. 17:08

AFP

Mnogi ljudi koji su preboljeli COVID-19 kažu da se osjećaju kao da im je "sva snaga oduzeta" "da im organizam više nije onaj isti", "da im se sve poremetilo, od apetita do sna", "da su bezvoljni"...

Među posljedicama bolesti navode još i neobjašnjivi umor koji traje mjesecima, slabost mišića, bolove u zglobovima, probleme sa spavanjem, glavobolju, osjećaj pritiska na prsnu kost i ubrzan rad srca, kašalj, javljaju se problemi zgrušavanja krvi, ispadanje kose, probavne smetnje, otežano gutanje, mnogi imaju i izražen pad mentalnih sposobnosti i slabije pamćenje, te da sve to ne prolazi, da ih muči tjednima, čak i mjesecima? Ili da uopće nema znakova poboljšanja?

Nažalost, takve tegobe novi su dio svakodnevice mnogih koji su preboljeli koronu, i koji se često žale i da im se "magli u glavi". I tako se "moždana magla" ustalila kao novi termin koji koriste i stručnjaci za skup simptoma koji se odnose na značajan pad kognitivnih funkcija.

Jednom riječju - "opća smotanost"

Više o moždanoj magli iz njezine svakodnevne kliničke prakse otkrila nam je prof. dr. sc. Vanja Bašić Kes, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol, Klinike za neurologiju, KBC-a Sestre milosrdnice.

- Moždana magla sama po sebi nije medicinsko stanje već je simptom drugih zdravstvenih stanja.

To je vrsta kognitivne disfunkcije koja uključuje: probleme s pamćenjem, nedostatak mentalne jasnoće, slabu koncentraciju te nesposobnost fokusiranja, a često se javlja u osoba koje su preboljele koronu. Pogođenima je obično teško čak i opisati takozvanu moždanu maglu, to jest stanje smanjene koncentracije i slabijeg pamćenja.

Najčešći simptomi su gubitak mentalne jasnoće, nemogućnost koncentriranja na pojedini zadatak, smanjena mogućnost učenja i pamćenja, usporeno razmišljanje, teško pronalaženje riječi koje želimo reći i opća "smotanost". Često osoba opisuje da osjeća pojačani umor, slabost, te čestu nervozu u svakodnevnim situacijama.

Simptomi su još uvijek nejasni, nema jasnih znakova i stoga često nema dijagnoze. Također se češće događa da osobe koje pate od magle mozga ne shvaćaju ozbiljno kada liječniku opisuju simptome jer je sve pomalo nejasno i mutno. Poput magle. Mnogi od pogođenih imaju osjećaj da više ne funkcioniraju kao prije i imaju česte prekide mentalnih aktivnosti. Osim problema s koncentracijom, poremećaja pronalaženja riječi i zaborava, mogu se pojaviti i drugi simptomi, poput opće mentalne iscrpljenosti.

Ovi simptomi ne pogađaju samo starije osobe. Mogu zahvatiti i mlade, na primjer nakon infekcije koronavirusom. Kao rezultat toga, ovi nejasni simptomi su trenutno više u fokusu istraživanja. Jer iako su neki od simptoma poznati već duže vrijeme, sama pojava nije adekvatno opisana.

Mnogi neurološki odjeli u bolnicama i neurološkim ordinacijama bilježe porast broja pacijenata s moždanom maglom od početka pandemije korone!?

- COVID-19 uzrokuje neurološke simptome na dva načina: pogoršanjem već postojećih simptoma i izazivanjem potpuno novih simptoma. Ako je osoba već imala bolove u živcima zbog neuropatije (općeniti izraz za disfunkciju živaca) ili ozljede kralježnice, vrlo je vjerojatno da će infekcija COVID-om 19 pogoršati bol i učiniti je gorom nego prije. Isto tako, osoba s blagim oštećenjem pamćenja uzrokovanim starenjem vjerojatno će imati značajan pad sposobnosti razmišljanja nekoliko mjeseci nakon oporavka od početne infekcije.

Možete li objasniti kako COVID-19 uzrokuje moždanu maglu?

- Jedan od načina na koji istraživači vjeruju da COVID-19 uzrokuje moždanu maglu jest upalni odgovor u tijelu koji brzo eskalira do neuroupale u mozgu. Studija je otkrila povećane razine upalnih citokina lokaliziranih u mozgu tjednima nakon infekcije COVID-a 19. Jednostavnim rječnikom rečeno, citokini su molekule koje proizvodi imunološki sustav i koje su uključene u borbu protiv infekcija. Međutim, pretjerana i nekontrolirana upalna reakcija u mozgu ometa komunikaciju između živčanih stanica i može pridonijeti moždanoj magli.

Drugo objašnjenje uključuje ograničen protok krvi u mozgu kao rezultat opće hipoksije zbog problema s disanjem. Zapravo, jedna od prvih slikovnih studija neuroloških ozljeda kod pacijenata s COVID-om 19 otkrila je iste metaboličke poremećaje u mozgovima pacijenata s dugom bolešću COVID-a i onih koji su patili od nedostatka kisika.

Ovaj ograničeni protok krvi u mozgu remeti vezu između živčanih stanica i krvnih žila koje ih opskrbljuju, poznatu kao neurovaskularno spajanje, i ometa distribuciju kisika i energije u područja mozga kojima je to potrebno. Ovo je poznato kao disfunkcija neurovaskularnog spajanja i jedan je od vodećih uzroka dugotrajnih simptoma - poput moždane magle COVID-a 19 - nakon što virus nestane. To je također jedan od glavnih mehanizama iza dugotrajnih simptoma traumatske ozljede mozga.

Treći mogući uzrok uključuje disfunkciju autonomnog živčanog sustava (ANS), što je još jedno preklapanje između dugotrajnog COVID-a i traumatske ozljede mozga.

Kod zdrave osobe ANS redovito šalje poruke iz mozga u srce, crijeva, želudac i druge organe kako bi ih ubrzao ili usporio, ovisno o tome što je potrebno. To se postiže uz pomoć simpatičkog živčanog sustava (SNS) i parasimpatičkog živčanog sustava (PNS), koji imaju suprotne uloge. SNS, koji se smatra sustavom "bori se ili bježi", karakteriziraju brzi odgovori koji mobiliziraju tijelo za akciju, dok je PNS dio za "odmor i probavu", koji kontrolira kako tijelo usporava i vraća se u normalu.

Međutim, kod pacijenata s dugom bolešću COVID-19, simpatički živčani sustav često je preaktivan, što otežava reguliranje načina na koji se tijelo prilagođava svakoj situaciji. Na primjer, studija je pokazala da su ljudi koji voze duge relacije imali niži odgovor SNS-a kada su morali iznenada uroniti ruke u ledenu vodu u usporedbi sa zdravim pojedincima, ali je aktivnost SNS-a ostala visoka kada su se pacijenti odmarali (za razliku od brzog povratka u normalu, kako bi trebalo biti).

Konačno, neki pacijenti mogu neizravno razviti maglu u mozgu kao posljedicu drugih simptoma, također uzrokovanih dugim COVID-om, poput problema s vidom.

Komplikacije s očima

Kako se manifestiraju posljedice na vid?

- Očni stručnjaci počinju primjećivati da mnogi pacijenti koji su se naizgled oporavili od COVID-a 19 sada počinju razvijati komplikacije povezane s očima.

Dok neki pacijenti imaju simptome poput zamagljenog vida i konjunktivitisa dok su još bolesni s virusom, čini se da utjecaj COVID-a 19 na vid traje puno dulje. Na primjer, jedno od stanja koje muči pacijente s dugim COVID-om je retinopatija, gdje je dotok krvi u mrežnicu blokiran ili barem ograničen, što uzrokuje zamagljen vid. To zauzvrat uzrokuje umor mozga kod ovih pacijenata, što se na kraju može pokazati kao magla u mozgu, umor, osjećaj preopterećenosti i drugo.

Koliko dugo traje moždana magla nakon preboljenja?

- Dobra vijest je da se velika većina pacijenata s moždanom maglom nakon COVID-a 19 potpuno oporavi tijekom šest do devet mjeseci. Postoji mali postotak pacijenata svih dobi koji perzistentno doživljavaju moždanu maglu i do dvije godine.

Manje je vjerojatno da će se potpuno oporaviti pacijenti s već postojećom demencijom ili blagim kognitivnim oštećenjem. Iako nema lijeka niti revolucionarnog tretmana koji može ubrzati oporavak nakon COVID-a 19, postoji mnogo toga što osoba može učiniti kako bi povećala šanse za potpuniji oporavak. To uključuje analizu vaših životnih navika i odbacivanje onih koje ometaju oporavak te primjenu onih koje potiču ozdravljenje mozga i živaca.

Što bismo trebali učiniti ako se suočimo s moždanom maglom uzrokovanom koronom?

- Prva i najvažnija stvar koju trebate učiniti jest posjetiti svog liječnika i podijeliti s njim sve dugotrajne simptome s kojima se suočavate. To bi trebalo uključivati moždanu maglu i druge neurološke simptome poput slabosti, utrnulosti, trnaca, gubitka mirisa ili okusa, kao i probleme poput otežanog disanja, lupanja srca i abnormalne mokraće ili stolice.

Život s dugotrajnom bolešću COVID-19 može biti izazovan, ali postoje neke stvari koje možete učiniti kod kuće kako biste lakše ozdravili.

SAVJETI KOJI POMAŽU

Prakticirajte vježbe disanja

Vježbanje dijafragmalnog disanja može pomoći u smanjenju boli, napetosti mišića i drugih fizičkih i kognitivnih nedostataka. Ako ovu vrstu disanja redovito prakticirate kod kuće, osjetit ćete dobrobiti u svakodnevnom životu.

Uravnotežena prehrana, zdrave namirnice

Neuravnotežena prehrana može otežati fokusiranje mozga. Prehrana bogata šećerom, zasićenim mastima ili visokim udjelom kalorija štetna je za neuronske funkcije jer povećava razinu oksidativnog stresa i ometa kognitivne funkcije.

Nasuprot tome, određena je hrana bogata hranjivim tvarima koje zapravo mogu pomoći vašem mozgu da radi glatko. To uključuje, na primjer, omega-3 masne kiseline, koje su bitne za podržavanje funkcije živčanih stanica i mogu igrati ulogu u održavanju zdravlja mozga tijekom vašeg života.

Vježbajte mozak

Fraza "iskoristi ili izgubi" stvarno se odnosi na rad mozga. Nađite vremena za igranje igrica mozga, idealno s elementom pamćenja. Ako ne volite igre, pokušajte naučiti novu vještinu. Sve dok je to ugodan proces, a ne stresan, može dati vašem mozgu prijeko potreban poticaj dok se oporavljate od posljedica COVID-a 19.

Nastavite se kretati

Ako imate druge simptome uz moždanu maglu, možda će vam biti teško da ostanete aktivni. Međutim, čak i lagana vježba može pomoći vašem oporavku. Ako ne možete ići na trčanje, onda idite u šetnju, ali pokušajte se redovito kretati.

Pošteda od psihofizičkih naprezanja

Ako primijetite da vas svakodnevni zadaci ostavljaju bez daha, umorne, pa čak i "maglovitije" nego što ste započeli, nemojte ih pokušavati sve ostvariti u isto vrijeme. Umjesto toga podijelite ove aktivnosti u manje dijelove koje ćete raditi kako i kada možete. Pravite česte pauze prije nego što postanete iscrpljeni.

Ostanite motivirani

Razmislite o tome što biste željeli učiniti i postavite male, ostvarive ciljeve kako biste to postigli. Neki će dani biti bolji od drugih, ali nemojte se obeshrabriti.

Povežite se s prijateljima i obitelji

Bilo da je to osobno, telefonom ili e-poštom, nemojte izgubiti kontakt s prijateljima i obitelji. Povezivanje s drugim ljudima može učiniti da se osjećate bolje i da vaš mozak ostane angažiran.

I na kraju, ako ni prije obolijevanja od korone nije bilo kognitivnih poteškoća, najvjerojatnije će se simptomi moždane magle s vremenom smanjiti i u potpunosti nestati.

Događa se i mladima

Kao ilustraciju moždane magle dr. Bašić Kes navela je primjer studenta koji se suočio s ovim problemom i uspješno ga prevladao.

- Mladić u dobi od 22 godine prije osam mjeseci obolio je od korone i od tada je kognitivno promijenjen na način da se ne može koncentrirati, ne može učiti. Inače je uzoran student i boji se da će izgubiti godinu na fakultetu. Ima osjećaj da ga okolina ne razumije. Prvi put je napravio pregled u post COVID ambulanti prije dva mjeseca. Učinjena je dijagnostička obrada, ali nismo uspjeli naći razlog za tegobe na koje se žalio. Objasnila sam mu da se radi o funkcionalnim promjenama koje se javljaju unatoč tome što je nalaz na magnetskoj rezonanci uredan, kao i na ostalim pretragama.

Ordinirala sam mu polivitamine, D i B vitamin, dala i dodatne upute i danas je došao veseo i kaže da mu se stanje popravlja i da je počeo učiti. Ipak u konačnici većina bolesnika ima poboljšanje ako prije obolijevanja od korone nije bilo promjena koje je ova bolest samo potencirala, ističe doktorica.