Rastu brojke

Na Sveučilištu u Mostaru sve više studenata iz Hrvatske, znamo što upisuju i priznaju li im se diplome. Donosimo popis

Piše:

Piše Marijana Cvrtila

Objavljeno: 1. prosinca 2024. 16:58

Na Sveučilištu u Mostaru studira 1676 studenata iz Hrvatske, na visokim učilištima u BiH naših je studenata više od dvije tisuće

Cropix

Sveučilište u Mostaru početkom nove akademske 2024./2025. godine objavilo je da je samo u prvom, ljetnom roku, upisalo 42 posto studenata više nego prošle godine, a porastao je i broj prijava stranih studenata, i to za 20 posto. Najveći broj tih stranih studenata, očekivano, dolazi iz – Hrvatske.

Bosna i Hercegovina godinama se nalazi na samom vrhu zemalja u koje rado hrle studenti iz susjedne Republike Hrvatske, odnosno osobe s najmanje završenom srednjom školom iz Lijepe naše.

Svoje su visokoobrazovne kvalifikacije u toj zemlji, podsjetimo ukratko, stekli neki naši uglednici poput aktualnog ministra poljoprivrede Josipa Dabre, koji, doduše, prije nekoliko godina nije baš najjasnije znao objasniti kako je došao do diplome magistra kineziologije na privatnom Univerzitetu u Travniku, odnosno njihovu Edukacijskom fakultetu.

Doktorat u susjednoj Bosni i Hercegovini stekao je aktualni šef Civilne zaštite RH Damir Trut, i to još 2016. godine na privatnom Univerzitetu modernih znanosti CKM Mostar, a ta se institucija kasnije našla pod istragom organa susjedne države zbog izdavanja lažnih fakultetskih diploma.

U susjednoj Srbiji na Univerzitetu u Kragujevcu do diplome medicinske sestre došla je, pak, supruga bivšeg SDP-ova čelnika Peđe Grbina Altana Hodžić Grbin, ali i na tom je sveučilištu izbio skandal nakon što su prije koju godinu uhićeni rektor i njegov bliski suradnik koje se optuživalo za zlouporabu ovlasti i pogodovanje pri izdavanju diploma upravo medicinskim sestrama iz Hrvatske.

Priznavanje i vrednovanje

Kako bilo, Hrvatska je do lipnja 2022. godine - prema tvrdnjama Enesa Hašića, direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH izrečenih na prošlogodišnjoj Rektorskoj konferenciji BiH u Banjoj Luci – priznala više od 20.000 diploma stečenih samo na visokim učilištima u Bosni i Hercegovini. Hašić, doduše, nije precizirao na koje se razdoblje te brojke odnose. Prema kasnijim informacijama naše Agencije za znanost i visoko obrazovanje, u razdoblju od 2004. do 2022. godine AZVO je odlučivao o priznavanju ukupno 14.468 diploma stečenih u BiH, a njih oko 70 posto (10.031) je priznato.

Od 2022. godine na snagu je stupio novi Zakon o priznavanju i vrednovanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, na temelju kojega naš AZVO više ne „priznaje“ nego „vrednuje“ inozemne visokoškolske kvalifikacije u svrhu pristupa hrvatskom tržištu rada u profesijama koje nisu uključene u Popis reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.

U posljednjih pet godina, točnije od 2020. do 2024. godine, naš je AZVO, prema podacima koje su nam dostavili, zaprimio više od tri tisuće zahtjeva za „priznavanjem“ ili „vrednovanjem“ diploma stečenih na visokoškolskim institucijama u BiH, te oko 500 na sveučilištima u Srbiji.

"Agencija za znanost i visoko obrazovanje je u periodu od 2020. do 2024. godine provela 2117 postupaka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija iz Bosne i Hercegovine (do 2022.) i (od lipnja 2022.) 1066 postupaka vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija iz BiH – rekli su nam u AZVO-u."

Kada je riječ o diplomama iz Srbije, kažu:

"U istom periodu Agencija je provela 252 postupka priznavanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija iz Republike Srbije (do 2022. godine) i (od lipnja 2022. godine) 252 postupka vrednovanja inozemnih visokoškolskih kvalifikacija iz Srbije" – odgovorili su iz AZVO-a.

Međutim, nisu nam ustupili podatke o tome na kojim su visokim učilištima i fakultetima u tim zemljama podnositelji zahtjeva stekli diplome.

"Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije u mogućnosti dodatno obrađivati podatke, budući da se pretraživanje i povezivanje traženih podataka ne može smatrati jednostavnom radnjom koju bi javnopravno tijelo trebalo obaviti. Naime, AZVO ne posjeduje dokument u smislu zakonske definicije informacije, a koji bi sadržavao obrađene podatke koji se traže upitom" – pismeni je odgovor, što god on značio, koji smo dobili iz AZVO-a.

Studiraju i u Europi, Africi, Aziji

Dakle, svim potencijalnim nedaćama i problemima s administracijom i drugim zamkama unatoč, hrvatski studenti, odnosno završeni srednjoškolci, posljednjih godina svoju akademsku karijeru grade ne samo na inozemnim visokim učilištima iz susjedstva, nego i diljem svijeta. Iako je u Hrvatskoj teško doći do egzaktnih i najsvježijih skupnih podataka o tome koliko naših državljana trenutno studira na inozemnim sveučilištima, iz UNESCO-ovih podataka o globalnom protoku studenata tercijarne razine za 2022. godinu nailazimo na podatak od 9207 hrvatskih studenata na sveučilištima diljem svijeta (tu nisu uključeni Erasmus + studenti).

Prema tim podacima, najviše mladih Hrvata te je godine, očekivano, bilo na studiju u Bosni i Hercegovini, ukupno njih 2280. Nakon toga slijedi Slovenija s 1423 naša studenta, u Njemačkoj ih je 1113, Austriji 1071, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske 855, Italiji 520, Danskoj 500, Srbiji 331. Ima ih čak i u Namibiji (1), Saudijskoj Arabiji (1), Maleziji (3), Indiji (3), itd.

Prema istraživačkom tekstu Bloomberg Adrije, u Srbiji je na Univerzitetu u Beogradu prošle 2023./2024. godine studiralo 68 studenata iz Hrvatske, na Univerzitetu u Novom Sadu njih 118 (najviše na Fakultetu tehničkih nauka, Prirodno-matematičkom fakultetu te Pravnom fakultetu), dvoje na Univerzitetu u Kragujevcu, itd.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina s više od dvije tisuće studenata iz Hrvatske – na visokim učilištima od Mostara, Sarajeva, Banje Luke, Travnika, Tuzle, Brčkog, Međugorja itd. - uvjerljivo najviše njih studira na Sveučilištu u Mostaru, visokoškolskoj ustanovi koju je samo ove godine hrvatska Vlada financijski poduprla s 550.000 eura.

Prema prošlogodišnjim podacima dostavljenim s toga sveučilišta, ukupno je 1676 studenata iz Hrvatske studiralo na nekome od fakulteta mostarskog sveučilišta. Podsjetimo, u sastavu tog sveučilišta ukupno je deset fakulteta (od Agronomskog, Ekonomskog, Medicinskog, Pravnog, Filozofskog do građevine, računarstva, farmacije i ostalih fakulteta), plus Akademija likovnih umjetnosti; sve zajedno, kako stoji na njihovim web stranicama, 140 studijskih programa.

Mostar je hit!

To je sveučilište na kojemu se nastava održava na hrvatskom jeziku, a jedino je od sveučilišta u BiH koje je prošlo akreditaciju od našeg AZVO-a, nakon čega su ondje stečene diplome uglavnom razinski usporedive s pripadajućom hrvatskom visokoobrazovnom kvalifikacijom. Naravno, diplome reguliranih profesija (a prema našem popisu radi se o 70 skupina profesionalnih djelatnosti, od liječnika, stomatologa, odvjetnika, kriminalista, medicinskih sestara, veterinara, socijalnih radnika, psihologa, ljekarnika i niza drugih) ne priznaju se automatski nego njihovi "vlasnici" moraju u Hrvatskoj proći određene dodatne postupke i zahtjeve od nadležnih komora i ministarstava, na primjer, položiti dodatne predmete ili odraditi praktične dijelove u skladu sa zahtjevima struke.

Uglavnom, Sveučilište u Mostaru sve je popularnija adresa i za studente iz Hrvatske. Prema najnovijim podacima koje su Slobodnoj Dalmaciji dostavili s tog Sveučilišta, u novoj akademskoj 2024./2025. godini od ukupno upisanih 2057 studenata u prvu godinu studija na Sveučilištu u Mostaru, njih 552 – ili četvrtina - su studenti iz Hrvatske.

- Nemamo još konačne brojke o tome koliko će ukupno studenata iz Republike Hrvatske ove akademske godine studirati na nekome od naših fakulteta. Ali, prema podacima iz prošle akademske godine, njihov je broj iznosio 1676 – ponavljaju s mostarskog sveučilišta. Sukladno podacima objavljenima na njihovoj web stranici, proizlazi da studenti iz Hrvatske čine oko 14 posto svih upisanih studenata na Sveučilištu u Mostaru.

Također, doznajemo i da se najviše studenata iz Hrvatske upisanih na to sveučilište (podaci za prošlu godinu) nalazi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti (292 studenta), Pravnom fakultetu (85), Filozofskom fakultetu (67) te na Fakultetu zdravstvenih studija (64).

Prema podacima Bloomberg Adrije, lanjske akademske godine 103 studenta iz Hrvatske studirala su na Univerzitetu u Banjoj Luci, dok za ostala visoka učilišta u BiH, kako privatna tako i javna, egzaktnih brojki nemamo.

I još jedna informacija: iako su se iz Rektorske konferencije BiH bunili i tvrdili da se na temelju novog zakona iz 2022. godine u Hrvatskoj priznaju samo diplome sa Sveučilišta u Mostaru, a ne i s ostalih visokih učilišta u BiH, to nije puna istina. Hrvatskom AZVO-u može se obratiti za vrednovanje svoje visokoškolske obrazovne kvalifikacije bilo koja osoba koja ima inozemnu kvalifikaciju, a AZVO će provesti odgovarajući postupak vrednovanja i provjeriti tu ispravu sukladno zakonskoj proceduri te dati pozitivno ili negativno mišljenje, ovisno o ispunjenim uvjetima. Osim toga, ako radite kod privatnog (komercijalnog) poslodavca u Hrvatskoj, on uopće nema nikakvu zakonsku obvezu tražiti od AZVO-a „priznavanje“ vjerodostojnosti inozemne diplome svojih zaposlenika - to je obvezujuće samo za državne i javne službe.

Mostar privlačan studentima s juga Hrvatske

Sveučilište u Mostaru osobito je privlačno studentima s juga Hrvatske, a kako su ranije izjavili s toga sveučilišta, među njihovim je studentima priličan broj onih iz Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

- Prema našim anketama, pretežito je riječ o studentima iz Splita i okolice. Neki od njih nisu se uspjeli upisati na fakultete u Zagrebu ili neka druga sveučilišta u Hrvatskoj, a neki su odabrali Mostar zbog blizine roditeljskog doma. Sveučilište u Mostaru nudi širok raspon studijskih programa, nastava se održava na hrvatskom jeziku, a mnogim studentima iz Hrvatske važno je i to što je to sveučilište akreditirano od naše Agencije za znanost i visoko obrazovanje te su diplome stečene na Sveučilištu u Mostaru praktički izjednačene s hrvatskima. To omogućuje našim studentima brže zaposlenje u Hrvatskoj – nabraja Jerko Šarić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu, prednosti zbog kojih se studenti iz Hrvatske sve više odlučuju za studij u Mostaru.

- Osim toga, našim je studentima prihvatljivo ondje studirati i s obzirom na standard. Recimo, kako nam prenose kolege koji ondje studiraju, stan od 60 četvornih metara u Mostaru se može iznajmiti za 600 konvertibilnih maraka mjesečno, što je oko 300 eura, dakle upola jeftinije nego u Zagrebu i Splitu. Sveučilište u Mostaru omogućuje kvalitetno studiranje, dobro je da se jedno hrvatsko sveučilište u BiH razvija i ima sve više studenata, kako onih iz BiH, tako i Hrvatske – ocjenjuje Jerko Šarić.