Izborom dr. sc. Ivana Güttlera za Glavnog ravnatelja, na Ravnicama 48 (privremena adresa Državnog hidrometeorološkog zavoda op.a.) zapuhali su neki novi vjetrovi…
Put od nagrade Hrvatskog meteorološkog društvu za mladu nadu meteorologije do najmlađeg ravnatelja DHMZ-a u povijesti, Ivan Güttler prevalio je za manje od 10 godina. U njegovom mandatu modernizira se meteorološka motriteljska služba, povećavaju materijalna prava zaposlenika DHMZ-a (plaće), otvaraju se nova radna mjesta… Glavni ravnatelj Ivan Güttler, ne možemo ne primijetiti, krovnu meteorološku kuću Hrvata približio je građanima, sveprisutan je na televiziji i društvenim mrežama, a ne libi se ni izići na "prvu crtu" i odgovarati na "škakljiva" pitanja (primjerice nakon olujnog nevremena u Splitu), zbog čega je posebno pobrao simpatije javnosti.
O budućnosti splitske meteorologije, klimatskim promjenama i projektima u budućnosti, razgovaramo s prvim klimatologom u "vrućoj" fotelji DHMZ-a.
Preuzeli ste "palicu" DHMZ-a sa svega 38 godina, jeste li najmlađi Glavni ravnatelj u povijesti?
- Ako pogledamo posljednjih četrdesetak godina, možemo reći da sam među glavnim ravnateljima DHMZ-a najmlađi. Svakako, prvi sam klimatolog na toj poziciji. Posebno sam ponosan što smo u povijesti DHMZ-a imali dvije ravnateljice, dr. sc. Branku Ivančan-Picek i dr. sc. Natašu Strelec Mahović, koje su ostavile važan trag u razvoju našeg Zavoda. S njima, kao i s gospodinom Čačićem, često razgovaram i razmjenjujem iskustva. Ponekad, u šali, znam reći da me oni jedini u potpunosti razumiju.
Što je utjecalo na Vas da postanete meteorolog i tko Vas je "izgradio" kao znanstvenika?
- Znatiželja. Kad se u našoj blizini dogodi neka jaka ili ekstremna vremenska pojava, želimo znati što se događa, a neki od nas žele razumjeti i zašto se to događa. Ta potreba da razumijemo složene procese u atmosferi bila je moj glavni pokretač. Na studiju geofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu susreo sam se i s oceanografijom i seizmologijom, pa još više shvatiš koliko je naš planet fascinantan i koliko toga još ne znamo. Kroz svoj znanstveni put imao sam priliku učiti i surađivati s vrhunskim znanstvenicima. Posebno su na mene utjecali Danijel Belušić, Branko Grisogono, Čedo Branković i Filippo Giorgi.
Nove plutače
Planirate li u nastavku mandata ulaganja u Pomorski meteorološki centar u Splitu i gdje ga vidite u budućnosti?
- Kao pomorska i turistička zemlja te jedna od vodećih nautičkih destinacija na Mediteranu, Hrvatska ima veliku potrebu za pouzdanim vremenskim informacijama na moru, a naše kolege u Splitu u tome imaju važnu ulogu. Novi ustroj DHMZ-a omogućio nam je da dodatno učvrstimo rad Područnog pomorsko-meteorološkog ureda u Splitu koji je sada je organiziran kroz tri službe: za pomorske vremenske analize i prognoze, za meteorološka i oceanografska mjerenja na Jadranu te za koordinaciju rada glavnih meteoroloških postaja u jadranskoj Hrvatskoj.
U idućem razdoblju imamo tri cilja. Prvo, želimo ojačati tim u Splitu, i brojčano i organizacijski. Drugo, želimo osigurati bolje radne uvjete. Današnji prostori nisu primjereni za rad u režimu 0–24, a ljudi koji dežuraju cijeli dan i noć trebaju imati mir, koncentraciju i sigurne radne uvjete u svim elementima.Treće, želimo dodatno razviti naše kapacitete za mjerenja na moru, od velikih meteorološko-oceanografskih plutača do plutača za mjerenje temperature more te senzora nove generacije.
U sklopu projekta modernizacije meteorološke motriteljske službe u RH Dalmacija je konačno dobila toliko iščekivan meteorološki radar. U kojoj je fazi ovaj strateški projekt RH i kakve benefite donosi u području meteorologije?
- Projekt METMONIC za nas je bio veliki iskorak. Postavili smo (ili obnovili) šest meteoroloških radara i napokon pokrili našu obalu, koja je godinama bila svojevrsna "slijepa točka" na europskoj karti meteoroloških radara. Modernizirali smo gotovo 400 meteoroloških postaja diljem zemlje (samo u Dalmaciji obnovljeno je pet glavnih postaja), a mreža je proširena s nekoliko desetaka novih klimatoloških postaja na obali i otocima, što nam omogućuje bolje praćenje, ne samo vremena, već i klimatskih promjena.
Izgradili smo mrežu od pet meteorološko-oceanografskih plutača usidrenih na otvorenom moru (četiri od njih u srednjoj i južnoj Dalmaciji) koje u stvarnom vremenu prikupljaju podatke o stanju mora i atmosfere, javnosti dostupnih na meteo.hr i na platformi meteopodaci.dhmz.hr. U narednim mjesecima postavit ćemo još 28 manjih plutača koje će mjeriti temperaturu mora. Pomorci, nautičari, ribari, ali i svi koji žive i rade uz obalu, sada imaju još kvalitetnije informacije i više vremena za pripremu u slučaju nepovoljnih vremenskih prilika. Ovo je izvrstan primjer sinergije europskih i nacionalnih sredstava koja su uložena u jačanje sigurnosti društva.
Pronalazi li umjetna inteligencija svoje mjesto u suvremenoj meteorologiji?
- Umjetna inteligencija u meteorologiji danas najviše pomaže u brzini izrade prognoza, dok preciznost i dalje u velikoj mjeri ovisi o podacima i iskustvu meteorologa. Do sada smo, recimo, radili sa nekoliko prognoza dnevno, a uz pomoć AI-a moći ćemo ih imati stotine, pa i tisuće, što znači da ćemo moći bolje procijeniti koliko je neki scenarij vjerojatan i imati potpuniju sliku onoga što nas čeka. Naravno, treniranje takvih modela vrlo je zahtjevno i skupo. Govorimo o ogromnim količinama podataka i računalne snage.
U budućnosti će se modeli umjetne inteligencije vjerojatno razvijati tako da "uče" izravno iz meteoroloških mjerenja, bez pomoći klasičnih numeričkih modela, ali za to još nemamo dovoljno naprednu tehnologiju i metode. Unatoč svemu, jedno se neće promijeniti, a to je vrijednost točnih podataka i ljudskog znanja, čovjek je taj koji daje smisao rezultatima i zna ih pravilno protumačiti.
Nezapamćeno nevrijeme u Splitu
Bilo je dosta kritika na izostanak pravovremenog upozorenja od strane nadležnih službi. Je li se to neupamćeno nevrijeme u Splitu ipak moglo ranije predvidjeti?
- Dosadašnje analize pokazale su da se radilo o iznimno brzoj, snažnoj i izrazito lokaliziranoj oluji. Prognostički modeli su nekoliko dana ranije ukazali na postojanje uvjeta pogodnih za razvoj grmljavinskih oluja, zbog čega je 72 sata unaprijed za splitsku regiju izdano žuto upozorenje. U utorak ujutro, nad morem ispred Splita, oblak se vrlo brzo razvio u snažan olujni sustav. Podignuta je razina upozorenja na narančasto, vrijeme je opasno. Međutim, u samo dvadesetak minuta oblak je prerastao u oluju koja je donijela tuču, obilnu kišu i orkanske udare vjetra, nažalost, upravo iznad samog grada. Srećom, nije bilo ljudskih žrtava.
U meteorologiji postoje pojave koje je lakše prognozirati, poput toplinskih valova, i one koje je mnogo izazovnije precizno predvidjeti. Čak i uz najnaprednije sustave i tehnologiju kojima danas raspolažemo, ne možemo točno znati gdje će i kada ovakvi grmljavinski sustavi najjače "udariti". I tu dolazimo do uloge pravovremenih upozorenja. Žuto, narančasto ili crveno, svako upozorenje znači poziv na oprez i nijedno ne smijemo shvatiti olako. Splitska nas je oluja podsjetila koliko je priroda nepredvidiva i kako se vrijeme može promijeniti u samo nekoliko minuta…
Sustav za izdavanje upozorenja na opasne vremenske prilike "Meteoalarm" često je u fokusu javnosti. Jeste li zadovoljni s postojećim sustavom i kako ga mislite unaprijediti?
- Imamo vrlo dobro razvijen sustav upozorenja, ali na njegovom unaprjeđenju moramo i dalje raditi. Klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije vremenske pojave, zbog čega je važno stalno ulagati u razvoj prognostičkih sustava i sustava ranog upozorenja. Upravo su oni ključni za pravodobnu prilagodbu i zaštitu ljudi i imovine.
Od prošle godine, upozorenja na meteo.hr dostupna su 72 sata unaprijed, umjesto dosadašnjih 48 sati, što građanima i sustavu civilne zaštite daje dodatno vrijeme za pripremu. Kontinuirano radimo na tome da upozorenja budu što jasnija i razumljivija, kako bi svatko znao što znače i kako ispravno reagirati. Uz to, poboljšavamo i kriterije za njihovo izdavanje. Trenutno se upozorenja za kontinentalni dio Hrvatske izdaju za osam klimatskih regija, a plan je da ih uskoro izdajemo na razini županija, ukupno njih 21.
Senzacionalizam i meteorologija
Što kažete na senzacionalizam u području meteorologije, budući da je javni prostor ispunjen teorijama zavjere, od koje su neke zaista bizarne?
- Nažalost, senzacionalizam i razne teorije zavjere nisu zaobišle ni meteorologiju. Mislim da je važno reći jedno: za vremenska upozorenja u Hrvatskoj nadležan je DHMZ. To znači da iza svake objave stoji tim stručnjaka, pouzdani podaci, mjerenja i odgovornost prema javnosti. Ima prostora za razne sadržaje o vremenu, ali kad govorimo o sigurnosti građana i sustavu civilne zaštite, tu stvari moraju biti jasne. To je posao stručnjaka, jer svaka odluka, svako upozorenje, temelji se na procjeni koja nekome može doslovno spasiti život.
Dugo ste obnašali dužnost istraživača i klimatologa u Sektoru za meteorološka istraživanja i razvoj, a bili ste i sudionik klimatskih pregovora tijekom HR predsjedanja Vijećem EU-a. Hoće li klimatske promjene utjecati na kvalitetu života i imate li savjete kako ih zaustaviti?
- Klimatske promjene sve češće osjećamo kroz toplinske valove, suše, poplave i ekstremne vremenske pojave. Naravno, Hrvatska sama ne može promijeniti globalne trendove, ali to ne znači da smo bez utjecaja. Za Hrvatsku je ključno da se prilagodi, odnosno da jača sustave prognoziranja i ranog upozorenja, modernizira infrastrukturu i razvija planove koji pomažu ljudima i gospodarstvu da se zaštite i smanje štete. Europska unija taj proces snažno podupire kroz Europski zeleni plan, koji do 2050. predviđa klimatski neutralnu Europu i osigurava sredstva za ulaganja u prilagodbu, čistu energiju i zaštitu okoliša. Na nacionalnoj razini imamo Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070., kao i Procjenu rizika od prirodnih katastrofa. Svatko može pridonijeti, način na koji trošimo energiju i vodu, kako brinemo o prostoru i prirodi, čini razliku.
Više puta ste istaknuli kako će klimatske promjene najviše pogoditi Dalmaciju?
- Podaci pokazuju da temperature duž Jadrana svakih deset godina rastu za oko 0,2 do 0,3 °C, i taj se trend nastavlja. Ljeta su sve toplija i sušnija, noći sve manje ugodne, a rizik od suša i požara sve je veći. Uz to, bilježimo i porast razine mora od 2 do 3 milimetra godišnje.
Ako se taj trend nastavi (i potencijalno ubrza), do kraja stoljeća mogli bismo imati porast i do pola metra, što bi posebno pogodilo priobalna mjesta i povijesne jezgre gradova poput Splita, Trogira i Zadra, ali i dolinu Neretve. Razdoblja dugotrajne suše često prekidaju vrlo intenzivne kiše u kratkom vremenu, što povećava rizik od bujičnih poplava i erozije tla.
Klimatske promjene za Dalmaciju donose i izazove i prilike. Pred nama je zadatak da na vrijeme prepoznamo promjene i pametno im se prilagodimo, iskoristimo ono što može biti prednost, poput dulje turističke sezone ili novih mogućnosti u poljoprivredi, ali istovremeno odgovorno štitimo prostor, vodne resurse i ljude.
Predavač ste na doktorskom studiju Geofizičkog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu, pa kakav je interes novih naraštaja studenata za meteorologijom?
- Nedostaje nam novih snaga… Trebaju nam mladi ljudi, prvo da popune potrebe sustava u Hrvatskoj, posebno u dijelu održavanja i razvoja senzora, postaja i mjernih lokacija, a onda i da svoje znanje i iskustvo prenose dalje, na međunarodnu razinu. Volio bih da s vremenom postanemo više proaktivni, a manje reaktivan partner u europskim i svjetskim meteorološkim, hidrološkim i klimatskim inicijativama.
Kakav je Vaš stav prema amaterskoj meteorologiji?
- Amateri i ljubitelji meteorologije važan su dio naše šire zajednice. Svojim opažanjima, mjerenjima i fotografijama pomažu boljem razumijevanju vremenskih pojava i popularizaciji struke. Suradnja s njima je važna, jer upravo ta kombinacija profesionalnog i amaterskog pristupa može meteorologiju učiniti još dostupnijom i potaknuti veći interes javnosti za vrijeme i klimu.
Kakav DHMZ želite ostaviti na kraju Vašeg mandata?
- Volio bih da budući ravnatelj ili ravnateljica naslijedi što manje problema, a što više zadovoljnih ljudi, od građana i korisnika do partnera i zaposlenika. Želim ostaviti stabilan i "zdrav" DHMZ, s pouzdanim motriteljskim, prognostičkim i analitičkim sustavima te financijski otpornu instituciju spremnu za sve izazove koji dolaze. Klimatske promjene će dodatno pojačavati pritiske na naš rad, a uz to moramo ostati pouzdan partner svima koji ovise o vremenu i klimi, od civilne zaštite i poljoprivrede do prometa, turizma i sustava za kvalitetu zraka. Na kraju, najviše bih volio da DHMZ ostane ono što i treba biti, a to je čvrst oslonac građanima i ponos ljudima koji u njemu rade.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....