U utorak navečer gledatelji posljednjeg ovogodišnjeg baleta "Orašar" prisustvovali su iznimnom događaju - po završetku izvedbe na pozornici se ansambl baleta emotivno oprostio od svoje dugogodišnje kolegice Nonne Čičinine koja odlazi u mirovinu.
Radi se zbilja o iznimnoj karijeri jer Nonna je vjerojatno najduže aktivno plesala u ovom dijelu Evrope, a možda i u cijelom svijetu. Jer, nitko ne zna za sličan primjer da se balerina oprašta od pozornice s pune 63 godine života! U "Orašaru" P.I.Čajkovskog pleše od njegova prvog uprizorenja u prosincu 1998. godine, a u Splitu je dobila angažman kao renomirana balerina 1992. godine. Prije 29 godina!
Nonna Čičinina stigla je u Split usred rata, sa suprugom Igorom Rogaljskim, također baletanom, i sedmogodišnjom kćeri Kristinom te s desetogodišnjim stažom baletne prvakinje. O svemu tome pričala mi je u razgovoru koji sam s njom vodila prije četiri godine, u njihovoj kući u Privoru iznad Žrnovnice, kada je postala - baka. Nonna je hakaskog porijekla, po narodnosti Ruskinja, a cijela obitelj ima hrvatsko državljanstvo.
Balet je počela plesati s deset godina, a nakon završene baletne akademije u rodnom Novosibirsku postaje prvakinja baleta u kazalištu u Alma Ati, danas glavnom gradu Kazahstana.
Njena prva velika uloga pred splitskom publikom bila je Đavolica u baletu "Đavo u selu" Frana Lhotke. Slijedi nastup u "Bečkim ljubavima" koreografa Slavka Pervana kao bečka balerina Franciska, a 1995. već je gledamo u naslovnoj ulozi baleta "Giselle".
Od svog dolaska u Split, Čičinina je plesala u gotovo svim baletnim produkcijama HNK Split: od Papandopulove "Teute" u koreografiji Slavka Pervana 1993. godine, do "Ane Karenjine" u koreografiji Borisa Tonina, "Giselle", "Citadele" Gagika Ismailiana, "Don Quijotea" Ludwiga Minkusa u koreografiji Dinka Bogdanića, "Chopiniane", Baleta "Verdi", "Sprovoda u Theresienburgu"... Dug je popis bogatog repertoara klasičnih, neoklasičnih i naslova suvremenog plesnog izraza koji je ostvarila u splitskom teatru.
O svojoj nevjerojatno dugoj karijeri i uvijek intenzivnoj ljubavi za baletom u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju mi je rekla:
- Radim zato što to volim. Nije mi bitno je li glavna uloga ili nije, ali kad plešem arapski ples u "Orašaru", ja uživam. Zato valjda toliko dugo i trajem.
Priroda mi je sve dala. Imam mekane ligamente, dobru građu za balerinu. A i imala sam dobro školovanje, tako da sam naučila kako se ispravno vježba. Nisam imala ozljeda, samo jednom su me ukočila leđa, i znala bi mi se izvrnuti noga. Ne držim dijetu, jedem toliko da se ne osjećam teška kad plešem - objasnila je ova iznimna plesačica.
Kolege su je ispratili riječima: "Hvala, draga Nonna za tvoju umjetnost koju si nesebično dijelila s nama svih ovih godina uz želju da se još dugo viđamo u Kazalištu, od sada u gledalištu"!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....