Prema rješenju Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, donesenom početkom ove godine, za realizaciju projekta izgradnje sunčane elektrane na padinama Kozjaka potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.
Rješenje je uslijedilo nakon što je resorna administracija u listopadu 2021. provela postupak ocjene je li potrebna izrada procjene utjecaja zahvata za okoliš. Zainteresirana javnost moći će sudjelovati u javnoj raspravi o Studiji utjecaja na okoliš koju je za taj projekt u rujnu 2023. izradila ovlaštena tvrtka "Dvokut ECRO" iz Zagreba.
Tijekom javne rasprave, koja ne može biti kraća od 30 dana, održat će se javni uvid u Studiju i javno izlaganje o zahvatu. Datum i mjesto održavanja bit će objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva gospodarstva.
Solarna elektrana "Kozjak" gradit će se na, u potpunosti neizgrađenom, državnom zemljištu ukupne površine 6,43 milijuna kvadrata (643 hektara) i to na dijelu te parcele koji zauzima 63.651 četvorni metar (6,36 hektara). Za usporedbu, pogon će zauzimati površinu veću od devet nogometnih igrališta (travnjaka), kao što je ono na splitskom Poljudu.
Riječ je o sjevernim padinama planine koje administrativno pripadaju Gradu Kaštelima (katastarska općina Kaštel Lukšić) i tek malim dijelom Općini Klis, odnosno zemljišnom obuhvatu mjesta Vučevica.
Teren za planirani projekt se nalazi na brdu Vilar koje je dio masiva Kozjaka, ali s njegove zagorske strane. Unatoč tome, lokaciji će se prilaziti s južne strane planine, makadamskom cestom koja se odvaja od županijske prometnice Kaštel Stari – prijevoj Malačka – Radošić i koja je dijelom već probijena.
To je bila u Hrvatskoj prva prostornim planom predviđena lokacija za gradnju solarne elektrane i trenutno je u Prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije jedina na teritoriju Kaštela na kojoj je moguća gradnja solarne elektrane, dok je u Općini Klis u tu svrhu predviđen i prostor kod Dugobaba.
U svakom slučaju ne radi se o južnim padinama Kozjaka, kako pogrešno piše čak i u službenoj Informaciji Ministarstva, jer se u Prostornom planu srednje Dalmacije jasno navodi da sunčane elektrane "ne smiju biti vidljive s obale i okolnog akvatorija", rečeno nam je u Zavodu za prostorno uređenje Splitsko-dalmatinske županije.
No, vratimo se projektu solarne elektrane "Kozjak", u koju investitor, zagrebačka tvrtka "Kozjak Energy", ulaže gotovo 11 milijuna eura. Bit će to, prema najavama, u trenutku puštanja u pogon najveći privatni takav kompleks u Hrvatskoj.
Zahvatom se planira izgradnja sunčane elektrane priključne snage 9,99 megavata i ukupne instalirane snage 13,72 megavata. Sunčana elektrana sastojat će se od 12 polja modula.
Svako polje će se priključiti na svoj pretvarač iz kojeg električni kabel vodi u transformatorsku stanicu. Ukupna površina pod panelima iznosi 63.632 kvadrata. Priključak na elektroenergetsku distribucijsku mrežu ostvarit će se podzemnim 10-kilovoltnim kabelom u koridoru postojećih putova i prometnica na padinama Kozjaka do HEP-ova 35-kilovoltnog postrojenja koje se već desetljećima nalazi uz Jadransku magistralu u Sućurcu.
Elektrana će se graditi odjednom kao cjelovito postrojenje. Postavljanje ograde oko postrojenja nije predviđeno, iznimno je moguće postavljanje zidane ograde visine od metar i pol do dva na način da ne ograničava pristup parcelama privatnih vlasnika.
Tvrtku "Kozjak Energy" osnovao je 2019. godine Dragan Jurilj, široj javnosti poznat kao uspješan taekwondo sportaš koji je 1992. sudjelovao na Olimpijskim igrama u Barceloni, dok je 1994. na Europskom prvenstvu osvojio zlatnu medalju u kategoriji do 76 kilograma.
Uz navedeno, u sektoru obnovljivih izvora energije (OIE) poznat je i po tome jer je 2018. godine izgradio i pustio u pogon prvu hrvatsku geotermalnu elektranu u Velikoj Cigleni kraj Bjelovara. U upravi tvrtke još su njegova supruga Mia Franić, kao članica poslovodstva koja se odnedavno zajedno sa suprugom aktivno uključila u razvoj projekata u sektoru OIE-a, i Mladen Čavić, predsjednik uprave.
Premda je kompanija "Kozjak Energy" osnovana 2019., Jurilj je projekt solarne elektrane u Splitsko-dalmatinskoj županiji započeo znatno ranije i doveo ga do faze pravomoćne lokacijske dozvole.
– Prvi pokušaj realizacije zapeo je uglavnom zbog nepovoljnih ekonomskih uvjeta, domaćih nepoticajnih pravnih propisa za ovakve projekte u to vrijeme, te poznate gospodarske krize, i tako nismo iskoristili pravomoćnu lokacijsku dozvolu koju smo ishodili 2012. godine.
Nakon što je dvaput produžavana, 2016. je istekla – kaže Jurilj za Slobodnu Dalmaciju, dodajući:
– Kad smo htjeli obnoviti postupak, pokazalo se da je u međuvremenu došlo do promjene zakona, među ostalim, uveden je natječaj za dobivanje energetskog odobrenja. Očekivao sam da ćemo taj dokument dobiti bez natječaja, s obzirom na to da se ne radi o novom projektu i da projekt ima ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu s HEP-ODS-om i u vrlo je naprednoj fazi.
Naposljetku očekujemo raspisivanje natječaja te da će s obzirom na naprednu fazu u kojoj smo s projektom, na natječaju pobijediti "Kozjak Energy". Na osnovi odobrenja dobiva se mogućnost sklapanja ugovora o korištenju zemljišta s državom, odnosno s nadležnim ministarstvom.
Budući da se radi o dijelu velike državne parcele, investitor nakon dobivanja energetskog odobrenja treba s državom sklopiti ugovor o pravu služnosti, što se rješava neposrednom pogodbom.
U svakom slučaju, procjena našeg sugovornika je da bi projekt "Kozjak", pod uvjetom da ne bude iznenadnih zastoja, za dvije godine mogao biti u operativnom radu. Godina dana potrebna je, naime, za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole, te isto toliko za građevinske radove.
Kako je rečeno u uvodu, vrijednost investicije je oko 11 milijuna eura. Do tog se iznosa dolazi jednostavnom računicom ako se zna da se u jedan megavat instalirane snage ulaže 800 tisuća eura, a ovdje govorimo o 13,72 megavata.
– Inicijalna sredstva koja se ulažu u ovu fazu projekta su isključivo iz privatnih izvora, dok je uobičajeno u ovakvoj vrsti investicija da se kasnije uključuje i banka – naglašava naš sugovornik.
Oko 3000 kućanstava može se opskrbljivati strujom iz solarne elektrane kao što je "Kozjak". Takav pogon godišnje će proizvoditi oko 14.625 megavatsati struje. Računica se temelji na mjesečnoj potrošnji prosječnog kućanstva koja iznosi oko 400 kilovatsati električne energije, što je na godišnjoj razini oko 4800 kilovatsati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....