Otkada se COVID uselio u naše živote, liječnici su primijetili porast broja određenih autoimunih bolesti, prema nekim podacima čak i do 43 posto. Među njima su i vaskulitisi, odnosno upalne bolesti stijenki krvnih žila, kojih su na Klinici za unutarnje bolesti splitskog KBC-a nekada bilježili tek nekoliko novih slučajeva godišnje. Od epidemije COVID-a gotovo da nema tjedna bez makar jednog novootkrivenog slučaja nekog od oblika vaskulitisa. Uz njega, primjećuje se i veći broj slučajeva reumatoidnog artritisa, Sjögrenova sindroma, sistemskog lupusa kod mlađih, ponajprije ženskih osoba. Mladi su na udaru malignih hematoloških bolesti poput leukemija, a sve se više smanjuje starosna dob i za pojavu raka debelog crijeva.
Autoimune bolesti učestalije se javljaju tijekom zadnjeg desetljeća, to je više nego zabrinjavajuća činjenica. Uzrok nije precizno definiran, no kao vrlo vjerojatna mogućnost drži se sprega genetskih čimbenika i vanjskih faktora. Izv. prof. dr. sc. prim. Daniela Marasović Krstulović, internistica, reumatologinja i klinička imunologinja, predstojnica Klinike za unutarnje bolesti splitskoga KBC-a, napominje da u 80 posto slučajeva od njih boluju žene. Uzrok je ove prevage kod žena, drži i uvažena liječnica, u hormonskom sustavu, veže se uz nezaobilazni hormon estrogen. Prisnažuje se to i podatkom da pojavnost ovih bolesti ipak opada nakon što žene izađu iz reproduktivne faze.
– Miks genetskih faktora isprepletenih s utjecajima okoliša – pritom se misli na viruse, bakterije, toksine u hrani, u zraku ili na izmjene probavne flore – mogu djelovati na naš imunosni sustav. Unatoč velikom napretku, u imunologiji još nisu objašnjeni razlozi zbog čega se on odjednom počne okretati protiv vlastitih stanica, naših antigena. Imunosni je sustav zadužen za uklanjanje stranih antigena, patogena ili stanica oštećenih mutacijama. Pojednostavljeno rečeno, on djeluje kao vojska koja organizirano miče sve što je ugroza za naše zdravlje. Kad izostane prepoznavanje vlastitih antigena, okreće se i protiv njih. Tada nastaje problem jer imunosni sustav pokreće upalni proces protiv vlastitih tkiva – veli dr. Daniela Marasović Krstulović.
Lupus napada mlađe žene
Očituje se to upalama u više organskih sustava, u krvožilnom, koži, mišićima, zglobovima, u srcu, plućima, bubrezima... Te bolesti mogu biti blage ili umjereno teške, ali i vrlo složene, a ako zahvate vitalne organe, i smrtonosne.
– Liječenje im je zahtjevno, a osnova imunosupresija. Imunosupresivima, u koje se ubrajaju glukokortikoidi, citostatici i imunomodulatori, umanjuje se ukupni imunosni odgovor, što pored liječenja osnovne bolesti umanjuje otpornost bolesnika na infekcije i druge ugroze. Danas raspolažemo sa sve više ciljanih lijekova koji selektivnije djeluju na pojedine imunosne puteve, te postižu učinke uz manje rizika – objašnjava.
Sistemski lupus (SLE) prototip je prave sistemske autoimune bolesti koja poglavito napada mlađe ženske osobe. Nekada se ženama oboljelima od lupusa govorilo kako ne smiju zatrudnjeti, rađati zbog loših ishoda za majku i dijete. Danas je reumatološka i imunološka znanost toliko napredovala da bolesnice s lupusom iznose uspješne trudnoće. I zahvaljujući odličnoj suradnji reumatologa i perinatologa, u splitskom rodilištu svjedočilo se višestrukim, sretno okončanim trudnoćama naših bolesnica s lupusom.
– Većina autoimunih bolesti pojavljuje se u dobi oko 25, 30 do 50-ih godina, lupus čak i prije 20 godina. Zbog podmuklog početka nekad se ne prepozna mjesecima. Vodeći su simptomi dugotrajni umor, malaksalost, povišena temperatura, bol u zglobovima ili mišićima, sitno povećani limfni čvorovi na vratu, pazuhu ili preponama, niski broj leukocita, eritrocita ili trombocita u krvnoj slici. Oboljeli se tuže na bolne i otečene zglobove, plave im ruke na hladnoći, pocrvene u toplome. Tek kod manjeg broja oboljelih javlja se i tipični lupusni osip, koji ima oblik leptira, to je crvenilo koje zahvaća jagodice i ide preko korijena nosa. Bolest je često praćena i mrežolikim ljubičastim šarenilom kože ili urtikarijom koja ne prolazi. Kod pacijenata često dolazi i do difuznog gubitka kose, ili gubitka kose u pojedinim zonama, što se naziva alopecia areata – veli iskusna liječnica.
Teži oblici lupusa napadaju bubrege, mozak, jetru, srce, pa čak i crijeva, i tada zahtijevaju bolničko liječenje. Terapija postoji, složena je i uspješna je u većini slučajeva, a cilj joj je bolest dovesti u remisiju. Radi se o kombinaciji više imunosupresiva i glukokortikoida koji se u početku daju u visokim dozama. Kad se postigne remisija bolesti, dovoljna je minimalna doza održavanja sa, primjerice, jednom tabletom antimalarika ili malom dozom glukokortikoida. Kod nekih remisije potraju godinama, a kod drugih se relaps bolesti javlja više puta, obično provociran sezonskim infekcijama ili stresnim situacijama.
Smrtonosni vaskulitisi
– Na nama je liječnicima da nadziremo tijek bolesti i prepoznamo situacije u kojima treba pojačati liječenje, a kad smanjiti ili sasvim izostaviti lijekove – pojašnjava.
Autoimune bolesti nekada su se smatrale rijetkima, no danas postaju ozbiljna i sve učestalija pojava. Nekada su se javljale kod nekoliko stanovnika na sto tisuća, danas ih je već više od sto na sto tisuća. Vaskulitisi, primjerice, postaju sve značajniji problem. Razmatra se kako im je okidač zbog sve veće učestalosti virus tipa COVID-a, koji je u tijelu oboljelih poremetio imunosno prepoznavanje. To je i dovelo do eskalacije ove grupe bolesti u posljednjih nekoliko godina. Ova je činjenica zabrinjavajuća jer vaskulitisi spadaju u skupinu ozbiljnih bolesti, u težim oblicima i smrtonosnih, ako ih se adekvatno ne liječi imunosupresivnom terapijom. Opasni su u tolikoj mjeri jer doslovce mogu dovesti do rasprsnuća aorte ili infarkta nekog organa poput bubrega, srca, pluća.
– Vaskulitis je upala stijenke arterije, velike, srednje ili male. Vaskulitisi velikih krvnih žila, poput Takayasu arteritisa i arteritisa divovskih stanica, upalne su bolesti koje zahvaćaju aortu i njezine glavne grane. Ove bolesti mogu dovesti do suženja ili začepljenja krvnih žila, što izaziva infarkte različitih organa. Jedna je od ozbiljnih komplikacija formiranje aneurizma, koje mogu puknuti i izazvati životno ugrožavajuća krvarenja. Takayasu arteritis javlja se kod mladih žena u dobi između 20 i 40 godina, često na Dalekom istoku, ali ima ga i kod nas. Nerijetko slika moždanog udara ili krvarenja u mozak bude, nažalost, vodeća prezentacija ove bolesti. Rana dijagnoza i imunosupresivna terapija ključni su za sprječavanje ovih komplikacija i očuvanje funkcije krvnih žila – kaže liječnica.
Nasuprot tome, blagi alergijski vaskulitis ograničen na kožu često se prepoznaje po purpurnom osipu na potkoljenicama. Relativno je čest, povezan je i s uzimanjem nekih lijekova, naročito antibiotika, koji mogu biti okidač za nastanak vaskulitisa. Ovo je česti razlog dolaska u hitnu službu po pomoć.
– U tom je slučaju još uvijek riječ o benignom obliku koji prođe bez problema. Puno su ozbiljniji vaskulitisi praćeni bolom u zglobovima i u trbuhu, krvlju u mokraći, gangrenama, ulkusima na koži ili konglomeratima na plućima, koji zahtijevaju žurnu hospitalizaciju – objašnjava.
Česta je autoimuna bolest i reumatoidni artritis, koji prate simptomi vretenasto otečenih prstiju, najčešće malih zglobova šaka i stopala, s naknadnim širenjem na velike zglobove. Bolest može zahvatiti laktove, ramena, koljena, čeljusne zglobove, prvi vratni kralježnjak. Lako se prepozna jer u velikom broju slučajeva ima poremećene laboratorijske nalaze i specifične serološke biljege. Većinom se odlično liječi jer, uz konvencionalnu terapiju, danas postoji i vrlo uspješna biološka te ciljana sintetska terapija. Računa se da u našoj županiji nekoliko tisuća ljudi pati od ove bolesti.
Pomažu umjetne suze
– Tu je i Sjögrenova bolest, još jedna relativno česta autoimuna bolest koja prvo napada žlijezde slinovnice i suzne žlijezde, ali kasnije izaziva i suhoću bronhalnog i probavnog sustava te genitalnog sustava, što osobito kod žena može biti veliki funkcionalni problem. Bolesnici često imaju artritis, ponekad kožni osip, a nekada su zahvaćeni i unutarnji organi. Simptomi se kreću od vrlo blagih, kod kojih se suhoća rješava umjetnim suzama ili umjetnom slinom, no postoje i vrlo ozbiljna sistemska zbivanja koja doslovce nalikuju vaskulitisima. Autoimune se bolesti često i preklapaju, pa ista osoba ima simptome dviju ili više autoimunih bolesti. Nekad je teško odrediti koja slika prevladava, no dobra je stvar da se u osnovi u terapiji koriste iste skupine lijekova – kaže.
U preveniranju ovih bolesti treba poraditi na jačanju imunosnog sustava, u čemu mogu pomoći suplementi, vitamin C, cink, selen, probiotici te vitamin D, koji treba konzumirati svakodnevno. Naša sugovornica kaže kako su neke studije ukazale na to da osobe koje ga u tijelu imaju u dostatnim količinama, za 20 do čak 30 posto manje imaju autoimune bolesti. Jedite manju količinu crvenog mesa i konzervirane hrane, a unesite više antioksidansa. Izbjegavajte pušenje i alkohol i pokušajte smanjiti količinu stresa, on je jedan od okidača stvaranja genetskih pogrešaka u imunosnom prepoznavanju.
– Ljudi koji imaju veći, kontinuirani stres više obolijevaju i od autoimunih i malignih bolesti jer se popravci njihovih gena više ne mogu odvijati normalnom dinamikom. Preporučuju se namirnice bogate antioksidansima, mogu se naći u svježem voću i povrću, bobičastom voću i orašastim plodovima, oni djeluju tako da popravljaju greške i oštećenja na našim genima. Vitamin C jako je bitan, ima ga u agrumima i svježem lisnatom povrću. Poželjan je i vitamin E, koji se nekada nazivao antisterilitetni vitamin, odnosno vitamin protiv starenja, te omega-3 masne kiseline. Hodajte, biciklirajte, radite vježbe, iskoristite boravak na svježem zraku i moru, i pijte makar 2,5 litre vode dnevno. Pomognite tijelu da bude jako, snažno pred izazovima iz okoliša koji postaju sve veći – kaže prim. Daniela Marasović Krstulović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....