Nekada se problem povišenih masnoća u krvi (hiperlipidemija) povezivao isključivo sa starijom populacijom i osobama s nezdravim životnim navikama. No, posljednjih godina liječnici sve češće dijagnosticiraju ovo stanje i kod mladih, čak i kod adolescenata. Što su zapravo masnoće u krvi, zašto dolazi do njihova povećanja i koliko su opasne za zdravlje? O svemu tome razgovarali smo s dr. Tihanom Barišić Marunčić, specijalisticom opće medicine iz Omiša.
Vrijednosti za zdrave osobe
Masnoće u krvi, odnosno lipidi, igraju ključnu ulogu u našem organizmu, ali kada ih ima previše, mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.
- Osnovne dvije vrste masnoća u krvi su kolesterol i trigliceridi. Život bez njih ne bi bio moguć jer su ključni za izgradnju staničnih membrana i metabolizam vitamina A, D, E i K. Kolesterol koji je ključan za izgradnju stanica i stvaranje hormona jednim dijelom se unosi hranom (oko 20 posto), dok ga najveći dio (80 posto) sintetizira jetra.
Kako bi se prenio kroz krvotok, kolesterol, kao mast, ne može se krvlju prenijeti do stanica kojima je potrebna za život, te se veže na proteine i stvara dvije vrste lipoproteina: jedan je LDL ("loš") kolesterol koji sudjeluje u stvaranju naslaga na krvnim žilama (ateroskleroza) i može dovesti do ozbiljnih kardiovaskularnih bolesti, poput infarkta, ishemijske bolesti srca, moždanog udara, gangrene, oštećenja bubrega i sl. Drugi je HDL ("dobar") kolesterol - pomaže u uklanjanju viška LDL kolesterola iz krvnih žila i pomaže u njihovoj zaštiti.
Osim kolesterola, važni su i trigliceridi, odnosno masti koje se unose hranom, ali ih stvara i jetra. Trigliceridi su glavni sastojak masti biljnog i životinjskog porijekla i služe kao izvor energije, ali također sudjeluju u procesu ateroskleroze, što znači da njihova povišena razina također može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
- Za zdrave osobe preporučuju se sljedeće vrijednosti: Ukupni kolesterol ispod 5,0 mmol/L, gdje LDL kolesterol bi trebao biti manji od 3,0 mmol/L, a HDL kolesterol više od 1,0 mmol/L. Poželjna koncentracija triglicerida je manje od 1,7 mmol/L. Sve su ovo vrijednosti za zdrave osobe. Međutim, kod osoba koje su već preboljele infarkt, moždani udar, imaju dijabetes ili su pušači, ciljne vrijednosti su znatno niže - primjerice, LDL kolesterol bi trebao biti ispod 1,2 mmol/L.
- Uzroci su dijelom genetski. Ako u obitelji postoje slučajevi visokog kolesterola, srčanih bolesti ili moždanog udara, vjerojatnost razvoja povišenih masnoća u krvi kod mladih članova obitelji značajno raste. No ipak, velikim dijelom ovise o načinu života. Nepravilna prehrana bogata ugljikohidratima, sjedilački način života, stres i neredoviti obroci ključni su faktori.
Najvažnija je prevencija
Ono što posebno zabrinjava, ističe dr. Barišić Marunčić, jest činjenica da ateroskleroza, proces nakupljanja masnoća na stijenkama krvnih žila, započinje sve češće još u djetinjstvu.
- Ateroskleroza je dugotrajan proces u kojem dolazi do oštećenja unutarnje stijenke krvnih žila - arterija, čime one gube svoju elastičnost, dolazi do sužavanja lumena, taloženja masnoća, stvaranja tromba i posljedično oštećenja organa. Ovaj proces, nažalost, počinje već u djetinjstvu zbog današnjeg načina života koji uključuje brzu hranu, manjak tjelesne aktivnosti, prekomjerno sjedenje uz računala i videoigre - sve to ubrzava razvoj ateroskleroze kod mladih.
Nažalost, u ranoj fazi povišenih masnoća u krvi nema nekih posebnih i izraženih simptoma, što je i najveći problem. Mnogi mladi ljudi uopće ne znaju da imaju problem jer se tegobe poput umora, glavobolje ili slabije koncentracije rijetko povezuju s kolesterolom. Kada se simptomi pojave, tada je proces već odmaknuo i oštećenja su poprilična. Često je već došlo do značajnih oštećenja krvnih žila i organa, gdje su poneka i nepopravljiva.
Kod mladih, prvi znak koji može upućivati na problem je povećana tjelesna težina. No, najčešće se povišene masnoće u krvi otkriju slučajno, prilikom rutinskih pregleda i laboratorijskih analiza krvi. Bolesti koje nastaju kao posljedica povišenih masnoća u krvi očituju se na svim krvnim žilama te mogu pogoditi bilo koji organ. Među najčešćim je posljedicama različit spektar bolesti - od kardiovaskularnih bolesti, koje se nalaze na prvom mjestu po uzroku smrtnosti, bubrežnih bolesti, pa do moždanog udara, demencije, gangrene, oštećenja vida...
to se tiče liječenja povišenih masnoća u krvi, najvažnija je prevencija. Kad se bolest dogodi - kasno je. Zato je prevencija ključ dugog i zdravog života. Prevencija bi uključivala "zdrav način života" - pravilnu mediteransku prehranu, koja bi trebala započeti već u dječjoj dobi, temeljenu na maslinovu ulju, što više ribe, voća, povrća, nemasnih mliječnih proizvoda te redovita tjelesna aktivnost, koja podrazumijeva bilo koje tjelovježbe, kretanje na svježem zraku, šetnje, što naravno ovisi o dobi i zdravstvenom stanju svake osobe. Zatim, zdrav san i uredan ritam spavanja ključni su za metabolizam, a nekonzumiranje cigareta, alkohola, kasnih obroka svakako pridonosi konceptu zdravog življenja i prevenciji bolesti - ističe dr. Barišić Marunčić.
Briga počinje - sada
- Antilipemici su lijekovi koji se koriste za snižavanje razine lipida u krvi, posebno kolesterola i triglicerida. Ako kod "zdrave" osobe nakon tri mjeseca promjene prehrane i načina života ne dođe do snižavanja kolesterola i triglicerida, potrebno je razmotriti uvođenje lijekova. Osobe koje su već imale srčani ili moždani udar, bubrežne bolesti ili dijabetes, obvezno moraju uzimati terapiju. Kod mladih se uvijek prvo nastoje primijeniti higijensko-dijetetske mjere, a lijekovi se uvode tek kada je to nužno. Mladi bi trebali provjeravati razinu lipida u krvi barem jednom godišnje, dok se kod osoba s već dijagnosticiranim bolestima preporučuju laboratorijske kontrole svakih šest mjeseci.
Najveća pogreška i problem je što mnogi ne shvaćaju povišene masnoće u krvi ozbiljno jer nemaju simptome, za razliku od povišenog krvnog tlaka ili šećerne bolesti, pa kod slučaja gdje bi trebali uzimati lijekove, ne uzimaju ih redovito ili nikako. Neopravdan strah od tableta samo doprinosi štetnim navikama. U kasnijoj dobi, kada se često javljaju kronične bolesti poput hipertenzije i dijabetesa, lijekovi su nezamjenjivi. Standardizirani lijekovi su daleko učinkovitiji od biljnih pripravaka, koji ne mogu zamijeniti medicinsku terapiju. Vrlo jednostavno se doziraju, jednom navečer i treba ih redovito uzimati.
Najčešće pacijenti pitaju: Hoću li morati uzimati lijekove cijeli život? Nažalost, antilipemici, lijekovi za snižavanje masnoća, prvi su lijekovi koje pacijenti kada prežive infarkt ili moždani udar prestaju uzimati nakon određenog vremena, što dovodi do ponovne pojave bolesti ili invaliditeta, pa čak i smrtnog ishoda - upozorava dr. Barišić Marunčić.
Briga o zdravlju krvnih žila ne počinje u starosti, počinje sada. Svaka promjena nabolje, koliko god mala bila, može značiti dug i zdrav život bez komplikacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....