Svetim misom zadušnicom te polaganjem cvijeća kod spomenika u Kozici počelo je obilježevanje 80. obljetnice četničkog pokolja u Zabiokovlju.
Događaju nisu nazočili predstavnici Sabora, Ureda predsjednika Republike i Vlade, Županije splitsko-dalmatinske ni Grada Vrgorca Došlo je samo dvoje gradskih vijećnika vladajuće Nezavisne liste mladih s vijencom.
Dvadesetak mještana Kozice i okolnih sela, na čelu sa fra Željkom Štrbcem okupilo se kod obilježja, pomolilo, položilo cvijeće i zapalilo svijeće, zatim se uputilo u župnu crkvu na svetu misu. Tomislav Miočević, bivši predsjednik Mjesnog odbora Kozica, nakon molitve pročitao je dva pisma u kojima je žestoko prozvao gradsku i državnu vlast.
- Prošlost ne možemo promijeniti, a možemo li barem sadašnjost učiniti podnošljivijom? Ovi ljudi su pobijeni samo zato što su bili katolici i Hrvati, a danas ovdje ne vidimo nikoga od državnog vrha, ni premijera, ni predsjednika. Da ih je vrgorski gradonačelnik pozvao možda bi i oni došli, a možda i ne bi, poglavito nakon Pupovčeve izjave kako Srbija mora dizati optužnice kada to Hrvatska neće.
Na žalost, iz dana u dan na ovakav način sve više vlastite žrtve obezvrijeđujemo, dok se tuđima "za mrvu vlasti" klanjamo. Kakav smo mi to narod? Nezahvalan, zaboravan, bez susojećanja - kazao je Miočević i upao u verbalni okršaj sa zemljakom Tonćijem Katićem, koji mu je rekao da stoji ispred antifašističkog spomenika i da se neke stvari ne mogu mijenjati.
- Među ostalima, i ti si Tomislave mislio ovaj spomenik dignuti u zrak početkom devedesetih godina - rekao je Katić, na što mu je Miočević odgovorio:
- Povijest se dosta krivotvorila i ja sam spomenik spasio od rušenja.
Prema riječima starijih mještana, u strašnom zločinu stradalo je 270 nevinih žrtava iz zapadnih sela Vrgorske krajine, dok službeni podaci govore da je stradao 141 mještanin. No, dugo godina su pokolj stanovnika Zabiokovlja i njegovi počinitelji bili predmet prijepora, pa tako se i s brojem žrtava manipuliralo.
Potkraj kolovoza 1942. godine, tijekom operacije "Albia" koju je fašistička okupatorska vojska organizirala protiv biokovskih partizana, četnici su uz pomoć Talijana upali u Dubravu, Dragljane, Vlaku, Kozicu i Rašćane, popalili sve kuće redom, te poubijali muškarce, žene, djecu i svećenike. Prema riječima preživjelih svjedoka, zločin su počinile postrojbe pod vodstvom četničkog majora Petra Baćovića.
Regrutirani krvnici kao i njihov zaposvjednik bili su s područja istočne Hercegovine, koje su Talijani doveli i propustili preko svojih položaja u Velikom Prologu i Ravči do Dubrave, formalno na teritoriju Pavelićeve NDH, gdje je počeo pokolj koji je trajao nekoliko dana. Paljene su crkve, kuće i staje, a osim trudnica i staraca ubijena su i tri svećenika: fra Ladislav Ivanković (kozički župnik), don Ivan Čondić (rašćanski župnik) i don Josip Braenović (župnik Župe Biokovske).
To je bio najkrvaviji dan u novijoj vrgorskoj povijesti, ali i jedan od brutalnijih četničkih zločina tijekom Drugog svjetskog rata na području Dalmacije.
- Tada se nadaleko čuo miris paljevine, miris krvi nevine djece, staraca, trudnica i muškaraca u najboljoj snazi. Zločin je počinjen iz mržnje - kazao je Dobroslav Ravlić, koji je kao dijete svjedočio je četničkom pokolju, a poslije je to sve opisao u svojoj knjizi.
Još uvijek, kada mu to zdravlje dopusti, dođe s bijelom ružom i pokloni se žrtvama.
- Major Baćović je zapovijedao s akcijom i bio na izravnoj vezi s Dražom Mihailovićem, tada je u Kozici zapaljeno 397 kuća i staja, ukupno oko 85 posto objekata. No, dugo se među ljude gurao mit da je odgovornost bila na ustašama, tek se devedesetih godina počelo otvoreno pričati kako su ovo napravili četnici - istaknuo je Ravlić.
U četničkim dokumentima ostalo je pismo koje je Baćović nakon završetka akcije uputio Mihailoviću:
- Vratio sam se s puta po Hercegovini. Četiri naša bataljuna, oko 900 ljudi, krenuli su preko Ljubuškog, Imotskog i Podgore i izbili na more kod Makarske. Sedamnaest sela spaljeno, 900 ustaša ubijeno, nekoliko katoličkih sveštenika živo oderano. Prvi put posle sloma poboli smo srpsku zastavu u more i klicali kralju i Draži. Naši gubici minimalni.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....