U dopisu koji sam sastavio tijekom tranzicije administraciji Billa Clintona krajem 1992. godine, pokušao sam ocrtati mutne obrise izazova pred nama. ‘Dok se prvi put u pedeset godina ne suočavamo s globalnim vojnim protivnikom‘, napisao sam, ‘svakako je zamislivo da bi povratak autoritarizma u Rusiji ili agresivno neprijateljska Kina mogli oživiti takvu globalnu prijetnju.
Kad netko 1992. godine, dok cijeli zapadni svijet uživa u prostorima slobode i neslućenih mogućnosti nakon kraja hladnog rata, a ideja "kraja povijesti" je moto trenutka, ovako precizno procijeni razvoj događaja, treba pomno pratiti što govori.
Rekao je to ove subote, na godišnjem predavanju u Ditchleyju (59. po redu), u Engleskoj, William Burns, direktor američke Središnje obavještajne organizacije (CIA). Čovjek s 32 godine iskustva karijernog diplomata, bivši ambasador u Rusiji, koji je u protekle dvije godine postao ključni čovjek pregovora o kojima ovisi globalna stabilnost i sigurnost.
On je išao u Kabul razgovarati s talibanima neposredno prije povlačenja Amerikanaca, koje bi svakako bilo kaotičnije da nije bilo toga kanala komunikacije.
On je otišao u Moskvu u studenome 2021. godine kako bi uvjerio ruskog predsjednika Vladimira Putina da ne napadne Ukrajinu pa je nakon povratka u Washington presjekao: "Napast će, to nije Putin kojeg sam poznavao."
Održava dijalog s najužim krugom Putinovih suradnika, primarno sa Sergejem Nariškinim, čelnikom ruske vanjske obavještajne službe (SVR), kojem je dan, dva nakon što je Jevgenij Prigožin, vlasnik plaćeničke skupine Wagner, pokrenuo puč, javio da SAD i NATO nisu upleteni u pobunu.
"Upečatljivo je da je Prigožin prije pokretanja pobune oštro napao lažni kontekst agresije na Ukrajinu koji ponavlja Kremlj. Utjecaj tih riječi i djela trajat će još neko vrijeme, živopisan podsjetnik na korozivni učinak Putinova rata na vlastito društvo i vlastiti režim", tumači šef CIA-e u Ditchleyju.
Burns u svibnju odlazi u Narodnu Republiku Kinu i lomi prepreke pa u lipnju državni tajnik Antony Blinken odlazi u Beijing/Peking. Burns je cijelo vrijeme u kontaktu s Kijevom. Ukratko, on je jedan od najvažnijih ljudi na svijetu ovog trenutka.
Podsjetio je auditorij da je CIA prije ruske agresije upotrijebila novu strategiju, deklasifikaciju tajnih dokumenata koji su pušteni u javnost kako bi razbio lažnu retoriku Kremlja. Američki obavještajci ne miruju jer vojni sukob uvijek otvara niz mogućnosti.
"Nezadovoljstvo ratom nastavit će izgrizati rusko vodstvo ispod stalnog šopanja državnom propagandom i represije. To nezadovoljstvo stvara jedinstvenu priliku nama u CIA-i, koja se u srži oslanja na ljude. Nedavno smo počeli koristiti društvene mreže – naš prvi video post na Telegramu – dajući do znanja hrabrim Rusima kako nas je sigurno kontaktirati na mračnom webu (dark web). Imali smo 2,5 milijuna pregleda u prvom tjednu i vrlo smo otvoreni za poslovanje", tumači Burns kako nastoje ojačati obavještajnu mrežu u Rusiji.
Dovoljan je jedan posto zainteresiranih od broja pregleda i eto nove snage koje se Putin treba bojati.
Direktor CIA-e dao je i sliku izazova s kojima se zapadni svijet susreće. "Prvi je izazov strateške konkurencije rastuće i ambiciozne Kine (predsjednik Xi Jinping je akumulirao najviše moći od doba Mao Zedonga, ali ‘umjesto da koristi tu moć radi jačanja, revitalizacije i poboljšavanja međunarodnog sustava koji je omogućio transformaciju Kine, on taj sustav nastoji nanovo propisati‘) te Rusije koja nas stalno podsjeća da sile u padu mogu biti barem jednako razorne kao i one u usponu.
Drugi su problemi bez putovnica, poput klimatske krize i globalnih pandemija, čije je rješavanje izvan dosega bilo koje zemlje, a postaju sve ekstremniji i egzistencijalniji.
I treće je tehnološka revolucija, koja mijenja način kako živimo, radimo, borimo se i natječemo, s mogućnostima i rizicima koje još ne možemo u potpunosti shvatiti."
Kad je riječ o Putinu i agresiji na Ukrajinu, Burns zaključuje da je taj potez ruskog predsjednika strateški neuspjeh Rusije: ogoljene su joj vojne slabosti; ekonomija je teško oštećena i za godine koje dolaze; budućnost Rusije kao manjeg partnera i ekonomske kolonije Kine oblikovana je Putinovim pogreškama; njegove revanšističke ambicije otupio je NATO koji je samo postajao veći i jači.
Burns je bio u Kijevu prije koji tjedan, gdje je raspravljao o razvoju protuofenzive. Prema šturim detaljima koji su izišli u američkim novinama, Ukrajina vojnom operacijom želi stvoriti preduvjete mirovnih pregovora. Plan je dovesti Krim u domet ukrajinskog topništva uz prekid kopnenog mosta od ruske granice do poluotoka.
Planeri u Kijevu su uvjereni da bi Putin pristao pregovarati kad bi se Krim našao tako ugroženim. I da bi uspjeli uvjeriti ukrajinski narod da je dobro prekinuti rat.
Burns naglašava važnost savezništava koja su omogućila Ukrajini da se odupre ruskog agresiji, ali naglašava da "demokracije i autokracije, razvijene ekonomije i one u usponu, zemlje globalnog juga i drugih dijelova svijeta namjeravaju diverzificirati odnose kako bi proširile stratešku autonomiju i maksimizirale mogućnosti".
Prevedeno, nema trajnih savezništava izvan NATO-a, interesi su iznad prijateljstva i u tom svjetlu treba gledati i podršku koju Rusija dobiva od dijela zemalja globalnog juga.
Neizrečena je Burnsova poruka EU-u da je potrebno jedinstvo i jačanje sigurnosne autonomije, ali što kad Mađarska sa sadašnjom vladom aktivno radi na rastakanju sloge.
Na kraju, Burns nas je podsjetio na izume kojima je CIA pomogla tehnološki napredak, primjerice kao rani ulagač u tehnologiju koja je iznjedrila Google Earth. Preteča litijskih baterija koje pogone mobitele i još svašta izišlo je iz laboratorija tajne službe. Da, imaju i oni svog Q-a. Ali nema Jamesa Bonda, Burns je učinkovitiji.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....