Mnogi ljudi ne znaju da bolnički nutricionisti imaju važnu ulogu u svakodnevnom radu Klinika, Zavoda i Odjela kao dio tima u cilju održavanja adekvatnog nutritivnog statusa tijekom hospitalizacije, rane intervencije u suradnji s liječnicima i ostalim medicinskim osobljem i posljedičnog sprječavanja komplikacija, te da su potpora svakom pacijentu individualno, otkrivaju nam kliničke nutricionistice Dora Bučan Nenadić, mag. nutr., voditeljica Odsjeka za dijetetiku u KBC-u Split, i njena kolegica Marija Selak, mag. nutr. koja ima zanimljivo iskustvo u radu s malim pacijentima.
- Smatramo bitnim da naši pacijenti razumiju važnost nutritivne terapije u njihovom liječenju i da prilagode prehranu u okviru mogućnosti što posljedično donosi manji trošak bolničkog liječenja, a ambulantni kontrolni pregledi način su nastavka brige o pacijentima i nakon otpusta.
Sve to je ključno za postizanje zdravstvenog sustava u kojem su prehrana i hrana rutinski dio prevencije i liječenja bolesti utemeljen na dokazima. Zadaća nutricionista je velika u suvremenoj medicini, ali i u zdravlju općenito. U idealnom svijetu, nutricionist bi trebao biti potpora svakom pacijentu.
Osim toga, hrana bi bila predmet uživanja, ali bi se koristila i za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti - ne u smislu fiksacije na "zdravu" hranu ili klasičnih dijeta, već kao pravilna prehrana koja doprinosi cjelokupnom životu.
Proteklih 50 godina, povećana konzumacija namirnica s nižom nutritivnom vrijednosti, a s visokim udjelom soli i zasićenih masnoća pridonijela je lošijoj kvaliteti prehrane ljudi općenito, ali i većoj smrtnosti kao posljedica loše prehrane!?
- To predstavlja sve veći teret za zdravstvenu skrb ako, uzmemo u obzir i činjenicu da se čak 11 milijuna smrtnih slučajeva godišnje može pripisati prehrambenim faktorima, stavljajući lošu prehranu ispred bilo kojeg drugog faktora rizika za smrt u svijetu, čak i prije duhana.
Povezanost prehrane i zdravlja datira od 18. stoljeća i dobro su nam poznate priče s agrumima i prevencijom skorbuta. Važno je istaknuti da briga o zdravlju počinje s najjednostavnijim stvarima, a to je razmišljanje o hrani koju svakodnevno konzumiramo. Iz iskustva možemo reći da mnogo ljudi precjenjuje kvalitetu svoje prehrane.
U našem radu se često susrećemo s pogrešno informiranim pacijentima zahvaljujući široko dostupnim dezinformacijama na internetu, stoga jako puno pažnje posvećujemo edukaciji temeljenoj na znanstvenim dokazima. Osim pacijenata, poželjno je da je u edukaciju uključena i obitelj, bila riječ o odraslom ili pedijatrijskom pacijentu, zbog toga što imaju važnu ulogu u suradljivosti i realizaciji nutritivne terapije, ali i potpori koja je neophodna.
Često su pacijenti dezinformirani o dodacima prehrani, pri čemu su najosjetljivija skupina onkološki pacijenti, koji ne znaju da neadekvatna uporaba dodataka prehrani može odmoći u liječenju bolesti. Stoga se neophodno posavjetovati se sa stručnjakom.
Većina ljudi još uvijek misli da dijetoterapija i nutricionizam uključuju samo izradu jelovnika za bolesnike, i obično od nutricionista očekuju gotove jelovnike i recepte?
- Nutritivno savjetovanje uključuje procjenu trenutne prehrane - nutritivna anamneza, razgovor s pacijentom, antropometrijska mjerenja, ali i ono najvažnije savjetovanje na temelju liječničkih nalaza, laboratorijskih parametara i svega dosad navedenoga. Problemi s kojima se susrećemo jest da ljudi najčešće misle da je dugoročna promjena prehrane ‘instantna‘ te da će nutricionisti odraditi sve umjesto njih.
Prehrambene upute, najčešće plan prehrane doživljavaju kao trenutnu revoluciju koja će zdravstveni problem ili višak kilograma odnijeti kao magičnim štapićem. Najčešće ne shvaćaju da će posljedice prehrane, biti vidljive dugoročno. Promjenu treba održavati i pametno modelirati, a nutricionist je tu da pomogne.
Personalizirana medicina
U vašoj Službi za dijetetiku su za sada samo dvije nutricionistice, pretpostavljam premalo za obim posla koji obavljate!?
- Jedna od ključnih strategija za podršku pravilnoj prehrani je zagovaranje pravilne prehrane putem zdravstvenih usluga. U mnogim zemljama nutritivna terapija u smislu pomoći pacijentima u nošenju s kroničnom bolešću je iznimno razvijena te je pristup nutricionistima lakši, a mi nastojimo urediti tako i kod nas.
Ambulantni rad nutricionistica obuhvaća savjetovanje u Ambulanti za kliničku prehranu pri Klinici za unutarnje bolesti i savjetovalište pri Klinici za dječje bolesti. Velik broj pacijenata u Hrvatskoj i većina Dalmacije gravitira Kliničkom bolničkom centru Split, stoga imamo velik broj pacijenata koji na dnevnoj bazi prođu kroz naše ambulante.
Velika potreba za uključenošću nutricionista je i na brojnim drugim klinikama i KBC Split radi na tome da se primi još nutricionista na rad u bolnicu. Nutritivna terapija nadopunjuje liječničku terapiju i obrnuto, jer naposlijetku, cilj je obuhvatiti sve segmente uključene u liječenje pacijenata.
Kod zdravih ljudi, kvalitetni obroci i hrana općenito pomaže održati zdravlje i boriti se protiv bolesti, no kod specifičnih zdravstvenih stanja potrebna je specifična nutritivna intervencija isključivo u suradnji sa stručnjakom. Individualno savjetovanje omogućava pristup koji psihološki, zdravstveno, financijski i praktično odgovara pacijentu, obzirom da ne postoji jedan idealan način kako pristupiti svima.
U KBC-u Split u tijeku je provođenje europskog projekta nutritivne skrbi za bolesnike koji boluju od različitih kroničnih bolesti, što je apsolutna novost koja bi trebala pomoći u poboljšanju njihovog zdravstvenog statusa. U čemu se konkretno sastoji multidisciplinarni pristup, koliko je novca na raspolaganju i hoće li ovaj projekt pomoći u personalizaciji medicine kojoj svi težimo?
- Upravo zbog toga i naglašavamo multidisciplinarni pristup liječenju, pogotovo kroničnih bolesti, iz čega se i rodila ideja za projekt vrijedan 3.013.105 kuna, financiran iz EU fondova.
Naime, riječ je o projektu "Digitalizacija i unapređenje nutritivne skrbi oboljelih od kroničnih bolesti‘‘ koji je proizašao iz dugogodišnjeg radnog iskustva izv. prof. prim. dr. Josipe Radić, izv. prof.dr.sc. Mislava Radića, i mene kao nutricioniste, kojem je za cilj multidisciplinarno, na moderan način, uz pomoć digitalne aplikacije provoditi nutritivnu skrb oboljelih od kroničnih bolesti te im olakšati pridržavanje nutritivne terapije.
Projekt smo započeli u prosincu 2019. godine i trenutno je u fazi testiranja aplikacije. Svrha cijele ideje je da se takav način nutritivne skrbi provodi diljem Republike Hrvatske, kako unutar bolničkih sustava tako i ambulantama primarne zdravstvene zaštite, ističe Bučan Nenadić.
35 posto osmogodišnjaka debelo
Projekt obuhvaća i problem dječje pretilosti koji je već godinama u uzlaznoj putanji! Što se može učiniti?
- Rezultati CroCOSI istraživanja iz 2018./2019. godine pokazuju kako je 35 posto djece u dobi od 8 do 9 godina u RH prekomjerno uhranjeno ili pretilo. Kada promatramo spol, problem debljine je veći u dječaka nego u djevojčica. U usporedbi s rezultatima iz 2015./2016. godine, ovakvi rezultati su u blagom porastu. Osim prehrambenih obrazaca, čitavoj slici doprinosi slabija tjelesna aktivnost, veća dostupnost restorana brze hrane i pekara, užurbani stil života roditelja/skrbnika, kao i dulje vrijeme provedeno za ekranom.
Borimo se za širu dostupnost kvalitetnih informacija o prehrani, kao i većoj dostupnosti nutritivne skrbi roditeljima, ali i djeci, ponajprije u svrhu prevencije. Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Naravno, ovakvo stanje vodi ka zaključku kako su takva djeca podložnija zdravstvenim komplikacijama, kao i nepovoljnom statusu uhranjenosti i u odrasloj dobi - kaže Selak.
Osuđivani od vršnjaka
Mnogo pacijenata je upućeno k vama od strane liječnika specijalista zbog pretilosti ili prekomjerne tjelesne mase!?
- Problem je što takva djeca budu upućena u KBC tek kada se višak kilograma ispolji kao dodatna komplikacija - hiperglikemija, hiperinzulinemija, metabolički sindrom, deficit vitamina, bol u zglobovima, česte glavobolje i slično. Prilikom rada s djecom, poseban naglasak stavljam na redovito praćenje te na komunikaciji s pacijentima jednako kao i s roditeljima ili skrbnicima.
Nastojim približiti pravilne prehrambene navike cijelom kućanstvu putem pacijenta te naglasiti važnost tjelesne aktivnosti kao važan aspekt poželjne tjelesne mase. Jako puno djece je opterećeno kilažom, a često su i od strane vršnjaka osuđivana, čemu treba pristupiti oprezno i uključiti psihologa kako bi skrb bila kompletna i kako bi dijete steklo zdravu sliku o sebi, hrani i kilogramima općenito.
Vrlo važno je djelovati što prije, pokretati djecu i roditelje putem odgojnih ustanova i prevenirati zdravstvene probleme na vrijeme, zbog čega smatram da je važno imati edukacije i stručnjaka u domovima zdravlja i školama kako bi se prehrana više osvijestila.
U suradnji s gradom Splitom sudjelujete u projektu ‘Rastimo zdravo‘ koji se provodi u vrtićima. Možete li kazati o čemu se radi, kako se točno provodi i koliki je interes roditelja i djece? Imate li već neke preliminarne rezultate?
- Kao dopredsjednica Hrvatskog zbora nutricionista pokrenula sam projekt "Svaki tjedan, vrtić jedan - Rastimo zdravo" sufinanaciran od Grada Splita još 2019. godine kojem je za cilj educirati djecu, roditelje te vrtićko osoblje o pravilnoj prehrani predškolske djece.
Projekt je osmišljen da se na zanimljiv i djeci pristupačan način približi važnost pravilne prehrane od najranije dobi što uključuje izradu zdravih obroka, slikovnice pravilne prehrane, igre, ali i da se kroz interaktivne radionice uključe i roditelji koji imaju najvažniju ulogu u prehrambenom odgoju svoje djece.
Rezultati koje smo dobili nakon provedenog projekta 2019. godine su daleko od dobrih. Čak 21 posto djece je pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu masu već u toj dobi, a valja imati na umu da su to većinom djeca u dobi do 6. godina.
Međutim, ono što je najsvjetlija točka u svemu je golemi interes predškolskih ustanova i roditelja za provođenje projekta te nas podupiru na svim razinama kako bi zajedničkim snaga poboljšali prehranu u vrtićima te prehranu predškolaca i njihovih obitelji, zaključuje Bučan Nenadić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....