PRIVATNO ZDRAVSTVO

Oaza za investicije u Hrvatskoj

Specijalna bolnica Radiochirurgija Zagreb

 Neja Markicevic/Cropix

Investicija Marka Pipunića, vlasnika Žito Grupe, jedne od najvećih poljoprivredno-prehrambenih tvrtki u Hrvatskoj, u specijalnu bolnicu u Čepinu, uz koju će biti i hotel s četiri zvjezdice, potvrda je trenda započetog prije desetak godina da se u velike zdravstvene projekte uključuju i poduzetnici izvan liječničkih, farmaceutskih i osiguravajućih specijalnosti.

Pipunićeva Žito Grupa prije nekoliko dana predstavila je dva nova projekta: Međunarodni medicinski centar Priora u kojem će raditi stručnjaci plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije, urologije, oftalmologije, dentalne i interne medicine, a uz nju i hotel Materra sa 61 smještajnom jedinicom i wellness spa centrom od 1500 četvornih metara. U oba projekta uložio je 46 milijuna eura, a od tog iznosa u bolnicu, koja će se prostirati na 6500 četvornih metara, 25 milijuna.

Privatno zdravstvo sve više postaje atraktivno različitim investitorima jer se radi o segmentu gospodarstva koji bilježi velik rast.

Kuća zdravlja

Dr. Miljenko Bura, nekadašnji pomoćnik ministra zdravstva, a sada konzultant, kaže kako ideja o ulaganju gospodarstvenika u zdravstvo nije nova. Podsjeća na veliki projekt u Stubičkim Toplicama koji, doduše, još nije realiziran, ali je trebao biti početak ozbiljnog investiranja u zdravstvene objekte i zdravstveni turizam, te na uspješnu investiciju u Radiochirurgiju, koju, istina, vodi dr. Dragan Schwarz, ali je realiziran kapitalom izvan zdravstvene djelatnosti. Vjerojatno je to zasad najuspješniji projekt tj. ogledni primjer kako treba razvijati privatno zdravstvo.

Valja izdvojiti i projekt Marin Med u Dubrovniku, Zadru i Kotoru, lanac poliklinika koja pruža usluge stranim turistima te putnicima s kruzera, ali i lokalnom stanovništvu. Marin Med je pružatelj medicinskih usluga i zdravstvene skrbi u segmentu radiologije, anesteziologije, ginekologije, urologije, neurologije, ortopedije, gastroenterologije, kardiologije, vaskularne kirurgije, plastične i rekonstruktivne kirurgije, dermatologije, oftalmologije, pulmologije, nuklearne medicine te fizikalne i medicinske rehabilitacije.

Investitor je Izraelac Shlomi Ranot, poslovni čovjek s adresom i u Dubrovniku te njegov partner povratnik iz Čilea Ivo Ucović. Zanimljiv je i projekt dubrovačkog brodara Atlantske plovidbe koja je nedavno otvorila Atlant polikliniku koja pruža usluge preventivnih kardioloških i internističkih pregleda te dijagnostike.

U Splitu treba izdvojiti Splitsku kuću zdravlja, projekt, nažalost, nedavno preminulog poduzetnika Juroslava Buljubašića. To je višenamjenski kompleks s turističko- zdravstvenom namjenom. U objektu se nalaze Dioklecijan Hotel & Residence, Rezidencija za seniore Poema, Poliklinika Bagatin, Poliklinika za djecu Pediatri, Specijalistička ordinacija prof. dr. sc. Željka Roje, Specijalna bolnica Akromion, Poliklinika Hormona, Poliklinika Glavić, Kardio centar Split te nekoliko ugostiteljskih objekata i supermarket.

U Splitu je sličan projekt i Marvie Hotel & Health tvrtke Tromont, specijalizirane za izvođenje instalaterskih radova i proizvodnju komponenti, za koji se tvrdi da je prvi hotel u Dalmaciji specijaliziran za zdravstveni i wellness turizam.

Trend okrupnjavanja

U Zagrebu treba istaknuti da je Futura Partners preuzela Bagatin Medical Group, u čijem je sastavu nekoliko privatnih poliklinika i internetska trgovina. Futura Partners tvrtka je iza koje stoji skupina poduzetnika i poslovnih ljudi, među kojima su ICT-jevci Luka Abrus Fijačko i Ivan Gabrić, ekonomisti Berislav Horvat i Filip Jelić, odvjetnici Josip Konjevod i Zlatko Knezović te serijski poduzetnici Saša Cvetojević i Ognjen Bagatin.

U posljednjih nekoliko godina vidljiv je i trend okrupnjavanja privatnih zdravstvenih ustanova, a kao primjer izdvajamo investiciju Provectus Capital Partners u Specijalnu bolnicu Arithera. Investicija je dio konsolidacije privatnih zdravstvenih usluga u Hrvatskoj i Sloveniji preko Arsano Medical Group, vodeće medicinske grupacije u Adria regiji. Konsolidacija je počela akvizicijom Poliklinike Aviva 2021. koju je osnovao Agrokor, nakon čega je uslijedio niz dodatnih ulaganja u 2022., kao što su Poliklinika Urocentar i Dijagnostika 2000, Specijalna bolnica Nemec i Digitalna slikovna dijagnostika.

U projekt je uključena ekipa ulagača koja je uglavnom diplomirala na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, a zatim se usavršavala. Imaju veliko iskustvo u globalnim financijskim i revizorskim ili pak bankarskim kućama. U tom su projektu, među ostalima, Igor Čičak, Marko Galić, Ivan Dujmović, Silvijo Radušić, Mislav Medved, Luka Certić, Borna Krištović i Antonija Radoš Štimac

Velike investicije

Dr. Miljenko Bura kaže da je okrupnjavanje zagovarao odavno.

- S malim poliklinikama ne možete napraviti značajniji iskorak u zdravstvu. One mogu funkcionirati kao pomoćna linija u sklopu privatnog zdravstva. Za jači iskorak privatnog zdravstva nužne su velike investicije u specijalne bolnice, u kojima će se raditi najsloženiji medicinski zahvati, uključujući složene kirurške zahvate te kompliciranija liječenja. Izdvojio bih Akromion, ortopedsku bolnicu u Krapinskim Toplicama za koju je novac prije 12-ak godina osigurao privatni Equity fond Quaestus, a koja sada prelazi u novu bolnicu u Novom Zagrebu. Bez adekvatne infrastrukture ne može se govoriti o razvoju privatnih zdravstvenih projekata. Pacijenti koji dolaze iz drugih zemalja očekuju da dođu u reprezentativan objekt - ističe Bura.

image
Vedran Peteh/Cropix

Kad je pak riječ o jačanju zdravstvenog turizma, treba izdvojiti ambiciozan ulazak tvrtke Rudan u Terme Jezerčica. U njih ulaže obitelj Rudan kojoj je osnovni posao energetska učinkovitost. I požeški vinar i građevinar Josip Galić ovih je dana, u partnerstvu s Matom Bedricom, preuzeo Zdravstveno-rekreacijski centar Lipik.

- Privatizaciju i ulaganje u toplice treba nastaviti jer je to velika prigoda za razvoj zdravstvenog turizma - zaključio je Miljenko Bura.

image

Miljenko Bura

Ivana Nobilo/Cropix

Bivši pomoćnik ministra zdravstva, dr. Miljenko Bura: Stup zdravstva mora biti ono javno, a privatno je za tržište

Konzultant i bivši pomoćnik ministra zdravstva dr. Miljenko Bura smatra da se u Hrvatskoj konačno događa pomak koji će omogućiti jačanje segmenta privatnog zdravstva, što će rezultirati kvalitetnom kompetencijom u cijelom zdravstvu.

- To je važno jer bolji liječnici neće odlaziti u inozemstvo zato što će biti dobro plaćeni i u Hrvatskoj. U svakom slučaju, razvoj ovakvih projekata dobra je osnova za jačanje medicinskog turizma u punom smislu - smatra on.

On podsjeća da od iduće godine država postaje vlasnik svih bolnica, uključujući i specijalne bolnice u vlasništvu županija.

Slovenski model

- U tom dijelu nužno je pronaći investitore jer te bolnice nisu održavane na kvalitetan način. U njih se nije ulagalo desetljećima. To treba napraviti na sličan način kao i u Sloveniji. Interes hrvatskih građana je jačanje javnog zdravstva, ali i privatne investicije u zdravstvo temeljene na tržišnim principima. To ne mogu napraviti županije, ali može država novcem fondova EU i privatni investitori. Ne mislim pri tome na privatne investicije koje se planiraju na temelju ugovora s HZZO-om. To onda nije privatno zdravstvo. Privatno zdravstvo treba funkcionirati prema tržišnim principima. Imamo niz primjera u Hrvatskoj gdje to nije tako. Zato sam za to da se potiču ulaganja privatnika u zdravstvo, ali ne tako da im se osiguravaju ugovori s bolnicama i HZZO-om. Protiv sam toga - pojasnio je dr. Bura.

Niske plaće liječnika

Prostora za ulagače ima sve više, dr. Bura, naime, odgovorno tvrdi da javno zdravstvo u Hrvatskoj više nije tako dobro kao što građani misle. Nažalost, smatra Bura, javno se zdravstvo urušava, što dokazuje odlascima liječnika. Ipak, smatra da se stabilizacija javnog zdravstva može napraviti u kratkom roku.

- Godine 2015. imali smo stabilizirano javno zdravstvo. Izvukli smo HZZO iz krize i od tada zdravstvo ima svoj novac. Na osnovi toga možete planirati plaćanja, ali imate i sredstva za bolje plaće liječnika. Sada su plaće liječnika sramotno niske. Nužno je zaustaviti daljnju devastaciju zdravstva. Novca ima. Ove godine HZZO na raspolaganju ima 6,5 milijardi eura. To je velik novac. Sustav je moguće mijenjati. Mi smo u Ministarstvu zdravstva to dokazali 2015. Moguće je stabilizirati javno zdravstvo i ono treba biti stup zdravstva u Hrvatskoj. Privatno zdravstvo treba poduprijeti, ali se ono mora izboriti na tržištu - drži dr. Miljenko Bura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2026 19:26