U slučaju "Dijagnoza" iz Splita objavljena je prva presuda 17 godina nakon uhićenja devet osoba zbog krivotvorenja medicinske dokumentacije za vojne mirovine. U vrijeme otkrivanja afere, u veljači 2008. godine, ravnatelj USKOK-a bio je Dinko Cvitan, ravnatelj policije Marijan Benko, a Županijski sud u Splitu bio je u bivšoj vojarni na Dračevcu.
Do izricanja presude prije dva dana sve nabrojeno se promijenilo, čak je i Mlađan Prvan, istražni sudac kojemu su tada privedeni splitski okrivljenici, otišao u mirovinu. Nije se promijenila zastupnica optužbe USKOK-a Natalija Petković, te rješenja po kojima korisnici i dalje primaju sporne vojne mirovine.
No, bilo je, kako se govorilo u više navrata, puno takvih slučajeva i drugih primjera poput slučaja Dijagnoza i to diljem Hrvatske. Naime, svi oni koji su vojne mirovine dobili ‘na crno‘ ovih dana ne spavaju mirno. Mogu izgubiti penzije i silne novce vratiti u proračun. Evo tko sve treba strahovati u Hrvatskoj...
PRETPLATITE SE I PROČITAJTE NASTAVAK TEKSTA...
Ukupno je više od deset korisnika spornih vojnih mirovina, koje je u svojem završnom govoru nabrojila zamjenica ravnatelja USKOK-a Natalija Petković.
– S obzirom na to da je istraga protiv optuženih pokrenuta još u veljači 2008. i da Ivan R., Dubravko R., Anđelko B., Ivo S., ali i obitelj Bože I. i dandanas – jer još uvijek u ovom postupku nije donesena presuda da bi postala pravomoćna, pa kakva god ona bila – primaju te svoje mirovine na temelju odluka liječnika vještaka donesenih na temelju krivotvorenih liječničkih nalaza i otpusnih pisama koje su izradili optuženi Mario Tafra, Boran Uglešić, Boris Samaržija i Darjo Sučević, očito je da će i ubuduće primati takve mirovine.
Na to upućuje članak 125., stavak 7. Zakona o mirovinskom osiguranju, s obzirom na to da iz podataka financijskog vještaka Srđana Kovačića o izvršenim isplatama mirovina proizlazi da ni do danas za navedene osobe, Ivana R., Dubravka R., Anđelka B., Ivu S. i Božu I., koji su pravo na te mirovine ostvarili na temelju takvih krivotvorenih liječničkih nalaza i druge dokumentacije – a na temelju kojih je vještak, sada pok. Damir Rebić, donio ocjenu – kao i optuženi Valter Nutrizio u višem stupnju, nije proveden postupak nadzora iz članka 103. tog istog Zakona o mirovinskom osiguranju. Kao što takav nadzor nije proveden ni u spisima Nikice M., Bože Ć., Damira T., Lucije M. P., Joze B. i Stanka M., koji su svoje zahtjeve za ostvarivanje prava na mirovine temeljili na krivotvorenoj medicinskoj dokumentaciji – navela je zamjenica ravnatelja USKOK-a.
Krivotvorenje dokumentacije za mirovine USKOK je razotkrio uz pomoć prikrivenog istražitelja, koji se obratio Suzani Jelavić za pomoć u sređivanju invalidske vojne mirovine. Ona je od njega, stoji u optužnici, tražila 1500 eura za liječničku dokumentaciju i 3000 za liječnike prvostupanjske i drugostupanjske invalidske komisije.
Početkom 2008. godine uhićeno je devet osoba zbog kaznenih djela počinjenih od siječnja 2006. do veljače 2008. godine. U međuvremenu su umrla dvojica optuženika, dok je desetak kaznenih djela palo u zastaru, te time i istraživanje dijela spornih mirovina.
U ponedjeljak su na splitskom sudu zbog makinacija s dokumentacijom proglašeni krivima bivša medicinska tehničarka Suzana Jelavić, vozač HZMO-a Dragiša Šušić, medicinski tehničar Marijo Tafra te liječnici Darjo Sučević, Valter Nutrizio, Boran Uglešić i Boris Samaržija.
Osuđeni su na zatvorske i djelomično uvjetne zatvorske kazne u rasponu od četiri godine i deset mjeseci do godine i pol. Istom je presudom optuženima oduzeta imovinska korist: Suzani Jelavić nešto više od 10.000 eura, Valteru Nutriziju 6000 eura, te Mariju Tafri i Borisu Samaržiji više od 5000 eura.
Ostalim optuženima oduzeti su manji iznosi, sve na ime imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom. Nepravomoćna presuda nije se bavila najdugotrajnijom imovinskom koristi, a to su sporne mirovine, kojih je u optužnici ostalo 14 nakon zastare više njih.
Do sada se za svakog od 14 korisnika radi o ukupno 204 mirovine dobivane tijekom 17 godina. Sudsko je vijeće još tijekom suđenja angažiralo sudskog vještaka za financije, koji je na temelju dokumentacije HZMO-a utvrdio da je za pet osoba, čija je primanja analizirao, država ukupno u razdoblju od veljače 2007. do kraja veljače 2025. godine isplatila gotovo 460 tisuća eura.
Budući da se u optužnici radi o broju mirovina dvostruko većem od vještačenog, dolazimo do iznosa štete za državni proračun većeg od milijun eura u primljenim mirovinama. Korisnici će ih i nastaviti dobivati jer je presuda još uvijek nepravomoćna te o njoj treba odlučiti viši sud.
U slučaju da Visoki kazneni sud potvrdi okrivljujuću presudu splitskog suda, i tada će mirovine nastaviti dolaziti. Razlog je jednostavan – u presudi nije naveden nikakav povrat mirovina niti je njihovo primanje podvedeno pod imovinsku korist dobivenu kaznenim djelom.
Obustava njihove isplate i povrat dobivenih sredstava tek bi trebao zatražiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na osnovi eventualne pravomoćne presude. Dugotrajnost primanja mirovine nije zapreka za HZMO kako bi tražio povrat iznosa jer ne postoji zakonsko ograničenje.
Tako je, primjerice, Iva B. (76), rođena u općini Grude u BiH, osuđena 20 godina nakon što je zatražila mirovinu u Hrvatskoj na temelju lažne dokumentacije. Na splitskom sudu dobila je uvjetnu kaznu zatvora od jedne godine s rokom kušnje od tri godine.
Uz to joj je naložen povrat gotovo 400.000 kuna Područnom uredu Split Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, od kojega je na temelju lažnih dokumenata primala hrvatsku mirovinu. U presudi je odlučeno da mora na odsluženje zatvorske kazne ako u roku od godine dana od pravomoćnosti presude ne vrati ukupni iznos dobiven isplaćenim mirovinama.
Prema zakonu, ako se utvrdi da je rješenje u pojedinom predmetu rezultat kaznenog djela, po zaprimanju pravomoćne presude nadležni odjel u HZMO-u pokreće postupak obnove postupka. Obnova postupka može se pokrenuti bez vremenskog ograničenja ako je rješenje doneseno na temelju lažne isprave ili lažnog iskaza svjedoka ili vještaka ili je posljedica nekog kaznenog djela.
U postupku obnove postupka utvrđuje se je li kazneno djelo opisano u pravomoćnoj presudi bilo od utjecaja na donošenje rješenja o priznanju prava na mirovinu. Ako se utvrdi da je rješenje posljedica neke nezakonite radnje, ako je npr. pravo na mirovinu priznato pravomoćnim rješenjem (rješenje protiv kojega se ne može ulagati redovni pravni lijek, žalba), a naknadno se utvrdi da korisnik nema pravo na mirovinu (npr. na temelju pravomoćne presude o postojanju kaznenog djela), donosi se rješenje kojim nadležno tijelo može poništiti ili ukinuti pravomoćno rješenje koje je bilo predmet obnove.
U slučaju poništavanja rješenja donosi se i posebno rješenje kojim se utvrđuje iznos nepripadne isplate mirovine te se u HZMO-a provodi postupak radi povrata sredstava stečenih bez pravne osnove. Zastarni rok za splitsku "Dijagnozu" je 2030. godina ili, mjereno u prihodima, 22 godine primanja mirovina.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....