Opet će se prekopavati splitska Riva i stara jezgra, a sve će potrajati oko 12 mjeseci

"Eko-Kaštelanski zaljev" i "Vodovod i kanalizacija" odlučili su stati na kraj problemu koji postoji s ispuštanjem fekalnih voda na zapadnom dijelu Rive.

Kad bi posjetitelji, domaći i strani, dolazili u Split, govorili bi kako je sve lijepo u centru grada, ali da splitska Riva smrdi na fekalije. Domaćini su nastojali uvjeriti posjetitelje da neugodan miris na rivi dolazi od sumpornih voda. Međutim, znalo se u ovom gradu da nije bilo baš posve tako.

Sve do sredine devedesetih godina prošlog stoljeća sumporne vode su istjecale u akvatorij splitske Rive pomiješane s fekalnom kanalizacijom i stvarale vrlo neugodan miris na području Matejuške (Piškera) i prostora na Rivi istočno od Marmontove (izvor Toplice). Konačno je 1996. izgrađen kolektor, a "Konstruktor" je "odveo" zagađene vode na pročišćivač na Katalinića brig.

Grabićev skok u čisto more

No, čistoća akvatorija gradske luke nije dugo trajala. Već je 2010. bivši gradonačelnik Nikola Grabić, koji je nakon izgradnje kolektora 1996. proslavio bistrinu mora skokom s Rive, kazao kako "nema šanse da bi opet skočio u gradsku luku". Iznio je tada sumnju da se fekalije ispuštaju u more kod "Adriane" i da se netko priključio na ispust sumpornih voda.

{embed_photo}1927722{/embed_photo}

Sad su se "Eko-Kaštelanski zaljev" i ViK uhvatili posla, snimljeno je stanje na terenu, izrađeno je rješenje rekonstrukcije kanalizacijske mreže i zatražene su dozvole kako bi se pristupilo radovima. U "Eko-Kaštelanskom zaljevu" su nam rekli da stvari nisu bile postavljene kako treba ni u Grabićevo vrijeme, premda su nas tada uvjeravali da je gradska luka čista od fekalija.

Naime, 1995. odlučilo se sanirati problem sumpornih voda, napominju iz "Eko-zaljeva", na način da se sumporne vode odvoje od fekalnih otpadnih voda i kao čiste ispuštaju u more, a da se fekalne otpadne vode glavnim kolektorom transportiraju do crpne stanice na Katalinića brigu, odakle su podmorskim ispustom ispuštane u more.

Rješenje se temeljilo na pretpostavci da se sumporne vode iz dva izvora keramičkim cijevima prikupe i kolektorima transportiraju u more na posebnom ispustu Marmontova.

No, tijekom izvođenja radova utvrđeno je da izvor Toplice ne istječe u potpunosti svojim kanalom u more, nego da se sumporne vode pojavljuju i na prostoru Morpurgove poljane i da djelomično utječu u postojeću kanalizacijsku mrežu.

– Tada je tehničko rješenje modificirano na način da su otpadne vode (fekalne i sumporne) s Morpurgove poljane privremeno prihvaćene u sumporne kolektore, a da se konačno razdvajanje, koje traži radove i izvan prostora Rive i ulaženje u prostor unutar gradske jezgre, obavi naknadno. Ovakvo rješenje bilo je usvojeno zbog kratkih rokova za završetak glavnog kolektora na Rivi – ističu u "Eko-zaljevu".

Trajno rješenje

Na koncu izvedeno je rješenje "takvo da nedvojbeno prikuplja sve sumporne vode i ispušta ih na ispustu Marmontova, ali uz napomenu da su tu još uvijek prisutne manje količine fekalnih otpadnih voda s područja sliva Morpurgove poljane, a koje je trebalo naknadno odvojiti i priključiti na glavni kolektor". No, s radovima na uređenju Rive 2005. godine ovaj problem nije riješen.

– Problem neugodnih mirisa pojavljuje se na lokacijama i intenzitetom koji se ne očekuje, pa se nameće potreba da se taj problem do kraja istraži i trajno riješi. Posebno se ističe u medijima registrirana pojava istjecanja otpadnih voda na ispustima Marmontova i Morpurgova.

Ovdje se napominje da ispust Morpurgova, prema izvedenom stanju 1997. godine, ne bi uopće trebao ispuštati fekalne otpadne vode, a pogotovo ne sumporne vode. Isti bi trebao ispuštati samo oborinske vode.

S obzirom da je od ovih radova prošlo 20-ak godina (1997.), a da su u međuvremenu izvedeni i radovi uređenja Rive (2005.), moguće je da je došlo do nekih promjena u odnosu na izvedeno stanje iz 1997. godine. – zaključuju u "Eko-Kaštelanskom zaljevu".

{embed_photo}1928970{/embed_photo}

Postavili smo direktno pitanje "Vodovodu i kanalizaciji" završavaju li u gradskoj luci fekalne vode od građevina na Morpurgovoj poljani? Od njih smo dobili odgovor da je u pitanju "pet objekata čiji slivovi otpadnih voda gravitiraju Morpurgovoj poljani i putem kanala sumpornih voda završavaju u gradskoj luci".

Budući da je Grabić 2010. iznio sumnju da se "netko samoinicijativno priključio svojim fekalnim vodama i na odvodnu cijev prirodnog sumpornog izvora, a koji se također odlijeva u Rivu", pokušali smo doznati od "Vodovoda" koji objekti na navedenom potezu nisu spojeni na kanalizacijski ispust na Katalinića brig, već im se fekalne vode ispuštaju u gradsku luku sa sumpornim ili s oborinskim vodama.

Međutim, Iz ViK-a su na naš upit uopćeno ponovili da se radi o slijevu otpadnih voda koji gravitira Morpurgovoj poljani i da je riječ o pet objekata, bez navođenja o kome je riječ.

U svakom slučaju, iako su nas nadležni uvjeravali kako je s kolektorom u gradskoj luci puno toga riješeno, očito nije tako. Dapače, elitni dio smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta u tom dijelu Splita još uvijek nije priključen na kanalizaciju. Neki radovi nisu izvedeni sredinom devedesetih zbog žurbe za izgradnju kolektora.

Deset godina poslije nije se iskoristila prilika kad se uređivala Riva. Nakon toga, kad je počeo dolaziti novac od turističkog ludila, neki su se, izgleda, na crno priključili na sumporne i oborinske ispuste.

Tri etape radova

Odgovorni su konačno odlučili djelovati. U prvoj etapi radova, na kanalizaciju bi se spojilo kuću Dešković, koja se nalazi na Trgu Franje Tuđmana, kazali su nam iz "Eko-Kaštelanskog zaljeva".

– Prvom etapom predviđena je izvedba priključnog kolektora kuće Dešković kojim bi se fekalne otpadne vode preusmjerile s oborinskog ispusta na postojeći fekalni kolektor. U sklopu ove etape predviđeno je izvesti i sanaciju uočenih oštećenja na postojećoj kanalizacijskoj mreži – napominju iz "Eko-zaljeva".

Druga etapa obuhvaća razdvajanje sustava odvodnje fekalnih, oborinskih i sumpornih voda, od izvorišta "Kupališno vrelo" kod Ribarnice do izljeva u more. A treća etapa se odnosi na rekonstrukciju postojećeg sumpornog kolektora S2 na Matejuški.

Iz "Eko-Kaštelanskog zaljeva" kažu da će se izvoditi dogradnja postojećeg kanalizacijskog sustava izvedbom kraćih priključnih dionica i rasteretnih okana kojima će se osigurati razdvajanje sumpornih i fekalnih voda. No, glavnina radova bit će na rekonstrukciji postojećih cjevovoda kanalizacijske mreže.

Iz ViK-a su nam potvrdili kako će se morati prekopati Riva, odnosno da je "predviđeno podizanje i ponovno vraćanje kamenih i betonskih ploča". Upitali smo koliko će ti zahvati kojima će se unaprijediti komunalni standard i higijensko stanje u ovom dijelu gradske jezgre trajati po fazama i koliko će iznositi troškovi.

{embed_photo}1927734{/embed_photo}

– Zahvati bi trebali trajati oko 12 mjeseci, a iznos troškova procjenjuje se na oko 5,5 milijuna kuna. Konzervatori su dali suglasnost na projekt, provedena su prethodna istraživanja i cijelo vrijeme su u komunikaciji. Radovi bi bili započeti u ovoj godini, odmah nakon ishođenja građevinske dozvole.

Pitali smo financira li se zahvat iz sredstava za aglomeraciju i doznali kako će biti još zahvata za čišće more u gradskoj luci.

– Financiranje je osigurano iz sredstava naknade za razvoj. U sklopu aglomeracijskog projekta radit će se poboljšanje na mješovitom fekalnom kolektoru u luci. Povećanjem propusne moći kolektora smanjit će se prorada incidentnih rasteretnih preljeva u more za vrijeme većih količina oborina – napominju iz "Vodovoda i kanalizacije".

{infobox-gray}231056{/infobox-gray}

{infobox-gray}231058{/infobox-gray}