Trideset ga godina optuživali da je pucao po Hrvatima pa odustali. DORH ne zna je li Egerić bio šef Vojne policije JNA

Trideset godina nakon što je Županijsko državno odvjetništvo Split podignulo optužnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva protiv Sretena Egerića, danas 58-godišnjeg umirovljenog pukovnika vojske Srbije, a tada poručnika, isti taj ŽDO odustao je od daljnjeg progona.

Razlog? Nedostatak dokaza, slijedom čega je splitski Županijski sud prije tri dana donio presudu kojom se protiv njega odbija optužba. Istom optužnicom bili su obuhvaćeni i Bore Poznanović, Ilija Miletić i Atila Sekereš, no protiv njih su obustavljeni progoni, i to protiv Miletića i Sekereša još 2009. godine, a protiv Poznanovića u ožujku 2022. godine.

Dakle, ostao je bio tek Egerić, kojeg se teretilo da je u noći 20./21. rujna 1991. godine, kao zapovjednik bataljuna Vojne policije Dračevac tzv. JNA, u "koordiniranom djelovanju s natčinjenim zapovjednicima KVPO i vojnog kompleksa Lora", prigodom vojne blokade grada Splita i okolnih mjesta, zapovjedio podčinjenim vojnicima da iz pješačkog naoružanja pucaju po okolnim stambenim zgradama i civilima. Optužba je tvrdila da su na osnovi takvih Egerićevih zapovijedi vojnici JNA sa svojih utvrđenih vatrenih položaja iz zgrade KVPO-a (Komanda Vojne policije) nasumično i bez nekakvog izbora ciljeva pucali iz strojnica, snajpera i automatskih pušaka te su tada pogodili u noge E.M.-a i Đ.M.-a, koji su se vozili u automobilu Yugo 45 u ulici Šetalište Moše Pijade.

Umirovljeni pukovnik vojske Srbije Sreten Egerić. Svi znaju da je bio zapovjednik Vojne policije, naše odvjetništvo to ne zna ni nakon više od 30 godina

Hici su u nogu pogodili i Ž.F.-a te N.A. teško ih ozlijedivši. Osim toga, optužnica je tvrdila i da je veliki broj metaka izrešetao cijelu zapadnu stranu hotela "Marjan", oštetivši pritom 70 hotelskih soba, zgradu Inine benzinske crpke, oštetivši pritom tri crpke za gorivo, jednu crpku za zrak, agregate, hladnjak za bezalkoholna pića, nadstrešnicu i pročelje same zgrade, te zapadnu stranu zgrade Mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, kao i više stambenih zgrada i stanova u Mrduljaševoj i Marasovićevoj ulici.

Nastala šteta procijenjena je na najmanje tadašnjih 200 tisuće maraka. No nakon dokaznog postupka ŽDO je pred sudom odustao od Egerićeva progona, i to zato jer nije bilo dokazano da je on počinio to za što ga se teretilo.

"Zastupnica optužbe je izjavila kako su tijekom postupka ispitani oštećenici – žrtve kao i svjedoci pripadnici bivše JNA koji nisu imali saznanja u svezi predmetnog kaznenog djela. Izjavila je i da svjedoci u svojim iskazima navode kako uopće ne poznaju osobu Sreten Egerić, a u spisu ne postoji niti dokumentacija iz kojeg bi proizlazilo da je u inkriminirano vrijeme obnašao dužnost zapovjednika bataljuna Vojne policije bivše JNA u Dračevcu, kako mu se optužnicom stavlja na teret. Osim toga, u predmetu ne postoji niti bilo koja druga dokumentacija u svezi predmetnog događaja", stoji u presudi splitskog Županijskog suda.

Egeriću se sudilo u odsutnosti, njegov odvjetnik po službenoj dužnosti nikad ga nije ni vidio ni čuo, a i sud je imao problema do dolaska do bilo kakvih podataka o njemu jer su srbijanske vlasti o njemu odbijale govoriti. Zato se, primjerice, u presudi u osobnim podacima navodi jedino da je rođen 15. srpnja 1966. godine.

Obilježavanje prosvjeda pred Banovinom. Egerić bio je taj koji je, po dokumentiranim navodima, poviše glava prosvjednika ispalio rafal iz kalašnjikova

Paun Paunović/Cropix

Zanimljivo je da se na internetu može pronaći da je Sreten Egerić "penzionisani pukovnik", kojeg neki srbijanski mediji i televizije citiraju kao vojnog analitičara koji komentira rat u Ukrajini te izraelsku oružanu agresiju u Gazi.

Isto tako, Egerić se spominje i u kontekstu ubojstva ročnika JNA Saška Gešovskog, koji je život izgubio 6. svibnja 1991. godine, tijekom prosvjeda više desetaka tisuća radnika splitskog brodogradilišta i građana.

Nikad nije utvrđeno tko je ispalio kobni metak, a tadašnji poručnik Egerić bio je taj koji je, po dokumentiranim navodima, poviše glava prosvjednika ispalio rafal iz kalašnjikova kako bi zaustavio nasrtaje na svoje ročnike. Upravo je, kako se navodi u knjizi "Beara" novinara Ivice Đikića, Egerić bio taj koji je tada ispred splitske Banovine kleknuo pored tijela ubijenog makedonskog momka, opipao mu puls te "teško opsovao" kad je shvatio da je ovaj mrtav.

A da je Egerić bio zapovjednik jedinice VP-a Dračevac, govori i jedan od komentara na forumu bivšeg pripadnika JNA u kojem se govori baš o toj postrojbi i gdje je jedan od tadašnjih vojnika napisao da "od starešina iz PT čete sećam se vodnika Vukovića ili tako nešto... Naravno, komandant čete je bio tada poručnik Sreten Egerić...".

Dakle, nije sporno da je Egerić bio zapovjednik VP-a Dračevac, no nitko od svjedoka koje je ŽDO saslušao u istrazi ne veže ga uz spornu noć kada se "rešetalo" po Splitu iz svih oružja.