Osniva li se ‘Turudićev sud‘ da bi se moglo poništiti neke presude i da bi politika utjecala na pravosuđe?

Nazivaju ga Turudićevim sudom. Prigovaraju mu da je osnovan kako bi oslobodio Zdravka Mamića. Ili poništio eventualnu osuđujuću presudu Milanu Bandiću. Protiv njega su se izjasnili najugledniji hrvatski stručnjaci za kazneno pravo. Oporbeni političari pokušali su ga srušiti i na Ustavnom sudu.

No sve je bilo uzalud.

Visoki kazneni sud započinje sa radom za nepuna dva tjedna kao vjerojatno najkontroverzniji sud u povijesti hrvatske demokracije nakon kojega od 1. siječnja 2021. u domaćem pravosuđu više ništa neće biti isto.

- Osnivanje Visokog kaznenog suda duboko je pogrešan korak. Prema Ustavu, Vrhovni sud ima ovlast ujednačavati sudsku praksu nižih sudova u primjeni prava. Ispunjavanje te ustavne ovlasti na žalost više neće biti moguće – tvrdi to prof.dr. Zlata Đurđević, predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta koja je Ustavnom sudu dostavila mišljenje po kojemu se uspostavom i ovlastima Visokog kaznenog suda u potpunosti dokida uloga Vrhovnog suda propisana Ustavom.

Na potpuno ili djelomično dokidanje ovlasti Vrhovnog suda upozorili su i stručnjaci sa splitskog, riječkog te osječkog Pravnog fakulteta. Unatoč tome, Ustavni sud je u svojoj odluci u studenom ove godine utvrdio da osnivanje VKS-a nije u suprotnosti sa Ustavom.

- Trebali smo ojačati Vrhovni sud, a ne stvarati novi sud koji će preuzeti žalbenu nadležnost Vrhovnog suda. Trebalo se omogućiti da u što većem broju slučajeva Vrhovni sud donosi pravomoćne presude, a ne da ga se u toj hijerarhiji preskače. Ovako, još je u većoj mjeri otvorena mogućnost ponavljanja postupaka. Ne ide se u pravcu ni skraćenja, niti smanjenja broja predmeta – ocjenjuje ona.

Ovlasti Vrhovnog suda planiraju se jačati kroz njegove upravne kanale, odnosno kroz tzv. sjednice sudaca. Što je, tvrdi prof. dr. Zlata Đurđević, neprimjereno za demokracije.

{embed_photo}1774912{/embed_photo}

- Ti mehanizmi su ostali još iz socijalizma. Kada smo ulazili u Europsku uniju, to smo morali ukinuti, a sada se takva praksa vraća. Kao da smo se ugledali na Srbiju, od koje Europska komisija sada traži da to promjeni – zaključuje predstojnica zagrebačke Katedre za kazneno procesno pravo.

Peđa Grbin je, zajedno sa bivšim ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem prije godinu dana Ustavnom sudu podnio zahtjev za ocjenu ustavnosti odredbi kojima se osniva Visoki kazneni sud. Danas, sa pozicije predsjednika SDP-a i dalje smatra da je stvar problematična.

- Ako pogledamo strukturu predmeta na Vrhovnom sudu, jasno je da 90 posto zaostataka čine predmeti građanske, a ne kaznene prirode. Što ukazuje da zagušenje u radu Vrhovnog suda ne dolazi sa strane kaznene nego građanske grane sudovanja. Unatoč tome, osniva se Visoki kazneni sud, što dovodi u pitanje motive vladajućih za osnivanje tog suda – ističe Grbin. Naglašavajući da nije napravljena nikakva analiza koja bi pokazala potrebu za osnivanje Visokog kaznenog suda.

- Da stvar bude bolja, većina katedri koja konzultirana u postupku ocjene ustavnosti o njemu se negativno izjasnila. Što pokazuje da ni struka to ne podržava. Nakon svega zaključak može biti samo jedan: radi se o političkoj potrebi vladajućih. To konkretno znači da ćemo u hijerarhiji sudova dobiti još jedan sud sa upitnim učinkom na ubrzavanje sudovanja, ali sa blagotvornim učinkom za napredovanje pojedinaca – zaključuje Grbin.

Nada se da se neće ostvariti crne slutnje po kojima će Visoki kazneni sud plesati onako kako mu politika naloži.

I kada je o Mamiću i Bandiću riječ, ali i kada su u pitanju drugi zvučni slučajevi. Zato će, prema njegovim riječima, biti potrebno pažljivo pratiti odluke tog suda. Kako bi se razjasnila ključna dilema: hoće li politika kroz Visoki kazneni sud utjecati na pravosuđe.

{infobox-gray_full}223454{/infobox-gray_full}

{infobox-gray_full}223456{/infobox-gray_full}

{embed_photo}1774914{/embed_photo}