Odluka o široj primjeni COVID potvrda nije naišla na odobravanje svih naših sugrađana koji je moraju predočiti na radnom mjestu. Svjedočili smo otporu koji su neki od njih pokazivali pred svojim radnim mjestima, a nerijetko čujemo i da su oni koji se s takvom primjenom ne slažu odlučili otvoriti bolovanje.
Je li riječ o neprovjerenim informacijama ili pak u njima ima istine provjerili smo sa Zavodom za zdravstveno osiguranje. Pitali smo ih koriste lii zaposlenici iz Splitsko - dalmatinske županije bolovanje češće ove godine u odnosu na isti period prošle.
Prema službenim podacima HZZO-a koje su nam dostavili, u razdoblju od siječnja do rujna 2021. godine u Područnoj službi HZZO-a Split, odnosno Splitsko-dalmatinskoj županiji, ostvareno je više od milijun i pol dana privremene nesposobnosti za rad (bolovanja, op.a.), a dnevno je bilo gotovo šest i pol tisuća bolesnih osoba. Njihovo bolovanje u prosjeku je trajalo 18 dana, a stopa istih iznosila je 3,82.
U istom razdoblju 2020. godine ostvareno je oko milijun i tristo tisuća dana bolovanja. Dnevno je bilo malo više od pet i pol tisuća bolesnih osoba. No, tada je "privremena nesposobnost za sad" trajala nešto duže, odnosno oko 22 dana. Stopa bolovanja je 2020. godine za Područnu službu Split bila 3,43.
Lani smo bili duže bolesni
Dakle, 2020. godine je prosječno bolovanje trajalo četiri dana duže nego ove. Nadalje, u prošloj godini bilo je oko tisuću bolesnika dnevno manje u odnosu na ovu, a u 2021. je ostvareno dvjesto tisuća dana bolovanja više u odnosu na prošlu godinu.
- Od početka pandemije stopa privremene nesposobnosti za rad na razini cijele Hrvatske nije bitno porasla. Uzrok porasta stope svakako je i činjenica da zbog sprečavanja žirenja zarazne bolesti COVID-19 određeni broj građana koji su u izolaciji, također koristi pravo na privremenu nesposobnost za rad zbog izolacije- kazuju iz HZZO-a.
Dodaju i da osiguranici u Splitsko- dalmatinskoj županiji ne koriste bolovanja češće od ostalih županija, a najčešći razlozi zbog kojih osiguranici koriste bolovanje su ozljede, porast neoplazmi (svaka oteklina ili izraslina, op.a.) te bolesti lokomotornog sustava.
No, da se "lažni bolesnici" ne bi provukli tek tako, HZZO obavlja redovne i izvanredne kontrole bolovanja, a nekada takve zahtjeve pošalju i poslodavci.
- Prema analizi i evidenciji HZZO-a, u prosjeku se zbog završetka bolesti i prestanka medicinskih indikacija za dalji nastavak korištenja privremene nesposobnosti za rad zatvori oko 30 posto zatečenih privremenih nesposobnosti za rad, koje su opravdano na početku otvorene i bile su medicinski indicirane- poručuju iz HZZO-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....