Na ponovljeni natječaj koji je prošlog tjedna raspisala Opća bolnica Zadar traže se čak 22 specijalizanta kojima se nudi stalni radni odnos. Najveći broj traženih liječnika odnosi se na specijaliste...
...anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine, onkologije i radioterapije, interne medicine te ginekologije i opstetricije, gdje se traže po dva buduća kandidata.
Po jedan specijalist traži se za dermatologiju i venerologiju, psihijatriju, pedijatriju s užom specijalizacijom iz neonatologije, patologiju i citologiju, fizikalnu medicinu i rehabilitaciju, neurologiju, kliničku radiologiju, oftalmologiju i optometriju, transfuzijsku medicinu, traumatologiju i ortopediju, abdominalnu kirurgiju te otorinolaringologiju.
Ovo je već četvrti, gotovo istovjetni natječaj s kojima najveća zdrastvena ustanova petog po veličini grada u Hrvatskoj pokušava riješiti problem kroničnog nedostaka liječnika u pojedinim granama medicine. Za sada bez uspjeha jer na natječaj im se nitko ne javlja, pogotovo za specijalizacije koje mladim liječnicima više nisu atraktivne. Na ovom natječaju najviše je upravo takvih.
No nije to situacija specifična samo za Zadar. Ista je situacija u cijeloj Hrvatskoj.
Najviše specijalizacija za obiteljsku medicinu
Prema neslužbenim procjenama Hrvatske liječničke komore, jer točne brojke nitko ne zna, najpopularnije specijalizacije koje odabiru mladi liječnici su radiologija, oftalmologija, plastična kirurgija i dermatologija. Razlog za njihovu popularnost vrlo je prozaičan, da ne kažemo praktičan: ako odaberete ovu specijalizaciju, imate najveće šanse za rad u privatnom sektoru i najveću mogućnost kontrole nad vlastitim radnim vremenom. Također prema neslužbenim informacijama, jer, ponavljamo, službene brojke nisu dostupne javnosti, deficitarne specijalizacije su hitna medicina, obiteljska medicina, patologija, mikrobiologija i anesteziologija. Jasno je i zašto: veliko radno opterećenje koje mlade liječnike dočeka nakon završetka takve specijalizacije, slabija novčana kompenzacija i teška noćna dežurstva.
Sve ovo potvrđuje i lani donesen Nacionalni plan specijalizacija za razdoblje od 2025. do 2029. godine, kojim se, sukladno procijenjenim potrebama zdravstvenog sustava, predviđa ukupno 3714 specijalizacija za liječnike. Odnosno 720 specijalizacija godišnje. Najviše ih je planirano u obiteljskoj medicini, ukupno 600, ne samo zbog već postojećeg manjka liječnika u toj djelatnosti, nego i očekivanog vala odlaska u starosne mirovine koji je tek pred nama.
Isto vrijedi za druge deficitarne struke, gdje je plan specijalizacija prilagođen trenutnoj situaciji pa je tako predviđeno po 250 specijalizacija iz hitne medicine i pedijatrije, 200 iz ginekologije i opstetricije te 180 iz psihijatrije. Za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu planirano je 130 mjesta, dok je po 100 specijalizacija predviđeno za abdominalnu kirurgiju, endokrinologiju i dijabetologiju, kliničku radiologiju, neurologiju, onkologiju i radioterapiju, opću internu medicinu te patologiju i citologiju.
Estetska kirurgija je hit
S druge strane, u granama poput maksilofacijalne kirurgije, estetske kirurgije, sudske medicine i laboratorijske imunologije potrebe su manje, pa je i broj planiranih specijalizacija znatno niži. Primjerice, estetsku kirurgiju, koja je sad pravi hit, specijalizirat će moći samo 15 liječnika.
Svake godine u Hrvatskoj diplomira između 700 i 800 liječnika na pet medicinskih fakulteta: u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu i na Hrvatskom katoličkom sveučilištu (HKS). Isto tako, u razdoblju od 2013. do 2025. godine Hrvatsku je napustilo oko 1500 liječnika, od kojih je njih 800 u inozemstvo otputovalo u potrazi za specijalizacijom. Oni koji ostanu i uđu u sustav specijalizacija suočeni su s brojnim problemima.
– Za početak, cijeli proces specijalističkog usavršavanja, od raspisivanja i do ostvarivanja specijalizacija, obilježen je nedostatnom transparentnošću, zato točni brojevi nisu dostupni niti javnosti niti Hrvatskoj liječničkoj komori (HLK). To je jedan od razloga zbog kojih se zalažemo za reformu tog sustava i raspisivanje nacionalnih specijalizacija, proces koji bi bio značajno transparentniji. Komora je spremna preuzeti odgovornost za upravljanje ovim iznimno značajnim procesom usavršavanja liječnika – govori dr. Nikola Prpić, mladi anesteziolog na specijalizaciji i predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike. A to je samo početak priče o specijalizacijama u Hrvatskoj.
Kako je pokazao drugi val longitudinalnog istraživanja HLK-a “Studija hrvatskog liječništva”, specijalizanti često rade i u svoje slobodno vrijeme, i kad su bolesni, vrlo često rade na više radilišta u bolnici, a prosječno godišnje odrade više od 300 prekovremenih sati. Specijalizanti su, zbog prevelikog radnog opterećenja, kronično iscrpljeni. Unatoč značajno povećanom radnom naporu u odnosu na 40-satni radni tjedan, svaki drugi liječnik ne stiže sve radne obveze obaviti unutar radnog vremena i nezadovoljan je s vremenom koje ima na raspolaganju za pacijente. Taj osjećaj stalne utrke s vremenom koje mladi liječnici imaju u radu s pacijentima jedan je od glavnih izvora nezadovoljstva i premorenosti. Stoga ne iznenađuje niska razina njihova zadovoljstva ravnotežom privatnog i poslovnog života, koja je 5 na skali od 1 do 10.
Veliki problemi u malim gradovima
– Dodatan izvor višegodišnjeg nezadovoljstva leži u neodgovarajućem sustavu specijalističkog usavršavanja u kojem svaki drugi liječnik nikada nije razgovarao s glavnim mentorom o planu specijalizacije te je vrlo rijetko ili nikada dobio od mentora povratnu informaciju o kvaliteti svojeg rada. Mladi liječnici nezadovoljni su kako mogućnostima stjecanja novih praktičnih vještina, njih 41 posto, tako i kvalitetom dobivenih kompetencija, njih 53 posto. Rezultati su gotovo identični onima iz 2022., što pokazuje da su sustavni problemi u edukaciji i dalje neriješeni. Dubinu razočaranja današnjih specijalizanata najbolje ocrtava poražavajući podatak da bi medicinu ponovno studirao tek svaki treći specijalizant, njih 36 posto, što je značajan pad u odnosu na 2022., kada je to tvrdio svaki drugi specijalizant, odnosno njih 49 posto – govori nam ovaj mladi liječnik.
Za razliku od pojedinih država, Hrvatska nema jedinstveni nacionalni sustav specijalizacija kakav zagovara liječnička komora.
Bolnice samostalno raspisuju natječaje, što rezultira znatnim razlikama u interesu kandidata. Tako se za istu specijalizaciju u Zagrebu može prijaviti i 30 liječnika, dok se u manjim sredinama ponekad ne javi niti jedan. Nakon što bolnica odabere kandidata, potrebno je pričekati odobrenje Ministarstva i službeni dekret, a taj postupak može trajati mjesecima.
Početkom specijalizacije liječnici prolaze propisane rotacije unutar svoje struke. No problem nastaje kada matična bolnica nema sve potrebne odjele, pa se specijalizanti upućuju u druge ustanove radi stjecanja potrebnog iskustva, uglavnom je to u klinike. Iako sustav formalno predviđa točan plan i redoslijed edukacije, u praksi se on često prilagođava mogućnostima pojedinih bolnica. Nakon otprilike pet godina liječnici pristupaju specijalističkom ispitu, čime stječu status specijalista.
Veliki gradovi, osobito Zagreb, nemaju većih poteškoća s popunjavanjem specijalizacija, čak ni onih manje traženih. Ali Zagreb je iznimka. Ako nije riječ o atraktivnim gradovima na moru, koji su sami po sebi privlačniji za život, a time i za posao, bolnice u Karlovcu, Bjelovaru, Virovitici ili primjerice Požegi često teško pronalaze specijalizante.
Studenti medicine često preferiraju ostati u gradu gdje su studirali, gdje su se već smjestili ili pronašli partnera, pa preseljenje u drugi grad zbog specijalizacije, osobito trajno, predstavlja veliki izazov. Osim toga, potpisuju ugovore koji ih obvezuju da će raditi u toj bolnici tijekom trajanja specijalizacije, uz dodatni rok iste duljine, što je dodatni problem. To je razlog zašto bolnice u manjim gradovima često teško dolaze do potrebnih liječnika pa Liječnička komora i udruge poput HUBOL-a već neko vrijeme upozoravaju na važnost financijskih i logističkih poticaja, poput većih plaća ili osiguranog smještaja, kako bi se liječnike privuklo u manje gradove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....