Ovi građani više neće moći pristupiti poslovnicama lutrije, a kamoli kockarnicama! Velike promjene na pomolu

Novim Zakonom o igrama na sreću uveden je niz novih regulativa kojima je cilj smanjiti negativne utjecaje kockanja. Među njima se ističe jedna zanimljiva novina – Registar isključenih igrača.

Riječ je o nacionalnom sustavu koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo, a usmjeren je prevenciji ovisnosti o kockanju i zaštiti građana koji su razvili rizične oblike ponašanja povezanih s igrama na sreću. Kada osoba postane registrirani isključeni igrač, sustav joj onemogućuje sudjelovanje u igrama na sreću kod svih priređivača, što do sada nije bilo moguće.

Pristup registru moguć je na više načina, zahtjev se može podnijeti osobno, putem sustava e-Građani, ili preko trećih strana poput priređivača igara na sreću, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, zdravstvenih ustanova, ustanova za zaštitu obitelji ili nadležnih tijela u sudskim postupcima.

Isključenje može biti privremeno, na tri mjeseca, šest mjeseci, godinu, tri ili pet godina, ili trajno. Međutim, opoziv isključenja moguće je zatražiti tek nakon tri mjeseca, što znači da svaka osoba koja uđe u registar u njemu mora ostati barem toliko vremena.

Priređivači igara na sreću moraju osigurati da osobe upisane u registar ne mogu sudjelovati u igrama, pri čemu nemaju pristup osobnim podacima tih osoba. Sustav funkcionira binarno, odnosno priređivaču se prikazuje samo informacija smije li osoba pristupiti poslovnici ili ne.

/Shutterstock

Važno je istaknuti i da upis u registar ne nosi nikakve negativne posljedice za građane, oni i dalje mogu raditi, koristiti javne usluge ili se zapošljavati. Upravo ta zaštita privatnosti i prava čini sustav prihvatljivijim onima koji žele napraviti korak prema oporavku.

Kako je navedeno na stranicama Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo, rok za prilagodbu sustava uskoro istječe, a od 1. studenoga bi svi isključeni igrači trebali biti vidljivi svim priređivačima igara na sreću.

Što na sve kaže struka?

O Registru isključenih igrača porazgovarali smo s dr. sc. Željkom Ključevićem, specijalistom psihijatrije kojem je uža specijalizacija upravo adiktologija. Ključević je voditelj Službe za mentalno zdravlje u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i kroz rad se, među ostalim, susreće i s ovisnicima o kocki i igrama na sreću.

On nam je otkrio koliko je problem ovisnosti o kocki uopće raširen u Hrvatskoj, a osvrnuo se i na novi Zakon o igrama na sreću. Za početak nam je rekao da je ovisnost o kockanju i igrama na sreću u Hrvatskoj u kategoriji ponašajnih ovisnosti i da se zasad ne zna stvarni red veličine problema, već ga stručnjaci procjenjuju na temelju iskustvenih podataka jer je Registar na snagu stupio tek 1. kolovoza. Istaknuo je i jedan posebno negativan trend.

– Procjenjujemo da u Republici Hrvatskoj ima oko 250.000 do 300.000 ovisnika o kockanju i igrama na sreću. Podaci pokazuju da mladi kockaju vrlo rano, počinju u srednjoj školi. Nekada su ovisnici o kocki imali 35–40 godina. Danas se u svijetu i Hrvatskoj ta dobna granica spušta na 20 godina, pa i ispod. To je negativan trend, mladi ljudi su emocionalno nezreli, brže postaju ovisni, a i posljedice su teže – kaže nam Ključević.

Izmjenu Zakona i pojačavanje kontrole nad oglašavanjem pozdravlja jer smatra da je oglašavanje u terminima dok su maloljetnici i djeca još uvijek budni neprihvatljivo. Istog je mišljenja i po pitanju oglašavanja alkoholnih pića, odnosno u hrvatskom slučaju – piva. Iako su neki segmenti novim Zakonom dobro izregulirani, mjesta za napredak ima, posebice u odnosu na maloljetnike.

– No problem i dalje ostaje internetsko oglašavanje i dostupnost takvih sadržaja malodobnim osobama. Izmjene zakona imat će učinak onoliko koliko se zakon bude u stvarnosti primjenjivao i onoliko koliko će biti uspješna kontrola provedbe zakona. I najbolja zakonska rješenja ostaju neučinkovita ako nemaju adekvatnu primjenu i kontrolu primjene – dodaje.

Registar, kaže psihijatar, može imati učinak u sprječavanju pristupa kockanju i klađenju onoliko koliko je ovisnik spreman surađivati. Teret promjene upravo je na osobi koja je ovisna, a ne na terapeutu ili društvenoj zajednici.

– Ako ovisnik nije donio stvarnu odluku staviti svoju ovisnost pod kontrolu, onda će uspjeh biti minoran – ističe.

Što se samog procesa upisa u Registar tiče, kaže da je upis moguć samoinicijativno, a uz pristanak ovisnika to mogu pokrenuti Hrvatski zavod za socijalni rad, ustanove za zaštitu obitelji ili službe za liječenje ovisnosti. Jedini scenarij u kojem suglasnost ovisnika nije potrebna jest onaj kada zahtjev podnosi tijelo zaduženo za provedbu zaštitne mjere izrečene u sudskom postupku.

Prevencija je puno bolja opcija

Iako smatra da je Registar isključenih igrača korisna mjera, ističe da je ovisnost uvijek bolje prevenirati nego je liječiti kada već uznapreduje i uzme svoj danak.

– Za rješavanje problematike bilo koje ovisnosti, pa i ovisnosti o kockanju, potreban je široki društveni pristup, jer ovisnost je problem cijelog društva, svih slojeva društva, a ujedno i javnozdravstveni problem. Svaki dio društvene zajednice treba odraditi svoju zadaću – regulatornu, represivnu, tretmansku, ali prvenstveno preventivnu.

Prevencija bilo koje bolesti najučinkovitiji je mehanizam, pa tako i bolesti ovisnosti. Uglavnom se govori o tretmanu i liječenju. Kada smo u fazi da je potreban tretman i liječenje, znači da će rezultat biti neizvjestan jer se radi o kroničnoj recidivirajućoj bolesti. Ona je dugotrajna, razarajuća i za pojedinca, obitelj i društvo. Za liječenje treba stručno osoblje, a za školovati stručnjaka potrebno je vrijeme, minimalno pet godina, i uvijek ih je premalo. Zato smatram kako je učinkovita prevencija na svim razinama ono što nam treba. U prevenciji mogu sudjelovati i nestručnjaci te svaki pojedinac, udruga građana i slično – kaže nam Ključević.

Moderne tehnologije su otegotna okolnost

Ono što dodatno komplicira kockarsku problematiku, smatra Ključević, jest spoj s modernim digitalnim tehnologijama.

– Više nije potrebno ići u kladionicu ili kockarnicu, niti je važno koliko je udaljena. Sve je u pametnim telefonima 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, 365 dana u godini. Kamo god se pođe, doma, na poslu, bilo gdje.

A ovisnost o pametnim telefonima, bolje rečeno o adiktivnim sadržajima poput igrica i društvenih mreža, poseban je problem te se nadam da ćete ga jednom prilikom obraditi u vašim tekstovima – rekao nam je za kraj, i usput nam dao zadatak za razmišljanje.