Postoje ljudi čiji životi postanu globalno poznati. Njihovu životnu situaciju znaju mnogi, o njima se razgovara, o njima se pišu knjige i snimaju filmovi.
Jedan od njih je nedvojbeno iranski izbjeglica Mehran Karimi Nasseri, poznati kao Sir Alfred, koji je punih 18 godina, između 1988. i 2006. godine, živio na aerodromu "Pariz-Charles de Gaulle". O njemu je Steven Spielberg 2004. godine snimio film "Terminal" s Tomom Hanksom u glavnoj ulozi.
Nakon očeve smrti 1972. godine, Nasserijeva obitelj mu je rekla da je izvanbračni sin majke iz Škotske. Izbacili su ga iz kuće i on je počeo studirati jugoslavensku ekonomiju na sjeveru Engleske. Vratio se u Iran 1974., gdje ga je uhitio i mučio Savak, iransko ministarstvo sigurnosti. Nakon što je demonstrirao protiv šaha oduzeto mu je državljanstvo i protjeran je iz zemlje. Nekoliko godina lutao je Europom tražeći politički azil sve dok mu 1981. Belgija nije dodijelila status izbjeglice i izdala mu dokumente, koji oni su mu ubrzo ukradeni. Otputovao je u Francusku, gdje je nekoliko godina proveo u zatvoru pod optužbom za ilegalnu imigraciju. Godine 1988. htio se neuspješno vratiti u Veliku Britaniju, ali nije mogao napustiti Francusku jer nije imao papire. Tada se smjestio u Terminal 1 i od njega napravio dom, piše Stav.
Tada je počeo drugi, medijski poznatiji dio života Mehrana Karimija Nasserija. Za njega se zauzeo pariški stručnjak za ljudska prava, odvjetnik Christian Bourget i pokrenuo deset godina dugu pravnu borbu. Godine 1992. godine francuski je sud konačno presudio da je Nasseri legalno ušao na aerodrom kao izbjeglica i da ga ne mogu izbaciti s aerodroma. Belgija mu najprije nije htjela izdati dokumente, ipak 1995. godine vratili su mu ih pod uvjetom da bude pod nadzorom socijalnog radnika.
Kako se nije mogao vratiti u Britaniju, ostao je na aerodromu. Ljudi su mu kupovali hranu i davali novac. Međutim, njegovo zdravlje se pogoršalo 2006. nakon 18 godina života na aerodromu. Odveden je u bolnicu, a dogodine se preselio u prihvatni centar Emmaus, piše Stav.
Preselio se i u legendu. To se čini kao završetak koliko tužne, toliko i fascinantne priče "najdugovječnijega korisnika pariške zračne luke". Nedvojbeno, čista kafkijanska priča, vrijedna nekoliko filmova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....