Povijest ne spava, nego nas uči da bi kolaps rublja moga srušiti režim Vladimira Putina, upozorio je nekidan prestižni britanski dnevnik The Telegraph.
U povijesnoj pozadini ovih riječi je primjer vrlo bolnog i vrlo skupog poraza Njemačke u Prvom svjetskom ratu, nakon kojega je uslijedio ponor inflacije i ekonomske krize koje su za osvajanje vlasti iskoristili Adolf Hitler i nacisti.
Zato je pad ruske valute na razinu od 100 rubalja za jedan dolar upozorenje koje ruski predsjednik Vladimir Putin neće moći ignorirati jer je čitava stvar možda najava sloma Rusije koja danas više ne izgleda stabilna i jaka kao prije godinu dana.
Iako je rusko gospodarstvo od sredine prošle godine izgledalo kao brod koji uspješno plovi po valovima rastućih troškova invazije na Ukrajinu i neviđenih ekonomskih sankcija Zapada, nekidan se na tome brodu pojavila opasna pukotina.
Vidjevši tu pukotinu, ekonomski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina je 14. kolovoza 2023. svojim člankom na portalu državne informativne agencije TASS uputio javni politički mig ruskoj središnjoj banci kako je vrijeme za stezanje kaiša i obuzdavanje javne potrošnje. Na taj mig ruska središnja banka je podigla bankovne kamate i time ograničila potrošnju, a sve kako bi spriječila inflaciju i kolaps rublja.
Golema cijena Putinove invazije na Ukrajinu došla je na naplatu i nije izvjesno da će Rusija tu cijenu moći platiti bez velikih društvenih potresa i mogućeg sloma države. Situacija je to opasnija što se Vladimir Putin i dalje ponaša kao da mu ruski narod i ruska vojna industrija mogu dati dovoljno vojnika i dovoljno oružja kojima će oslabiti odlučnost Amerike i Europe i na koncu slomiti Ukrajinu. No, kako stvari sada stoje, to neće biti lako jer je Rusija pred golemim iskušenjima.
Prvo iskušenje je sve slabija prodaja ruske nafte koja je do sada plaćala troškove invazije na Ukrajinu i Rusiju činili otpornom na zapadne sankcije.
No ta je priča, po svemu sudeći, gotova jer su sankcije koje su Rusiji nametnule članice skupine G7 jako srezale prihode ruske državne blagajne. Da stvar bude gora, u trenutku kada Rusija treba svaki dolar, predsjednik Vladimir Putin mora održati obećanje dano strateškim partnerima u globalno važnoj skupini proizvođača nafte OPEC+ kako će smanjiti proizvodnju, što znači da zbog diplomatskih razloga Rusija mora odustati od pokušaja da većom prodajom nafte ojača svoje proračunske pričuve.
Vrlo težak i skup problem je ruska invazija na Ukrajinu, koja se od zamišljenog kratkog i pobjedonosnog pohoda pretvorila u najveći europski rat od 1945. godine. Činjenica da je predsjednik Vladimir Putin odlučan u ruskoj javnosti sačuvati fasadu normalnog mirnodopskog života čitavu stvar čini još skupljom jer službeni Kremlj vodi politiku bujanja javne potrošnje koja uključuje državne potpore i jeftine kredite za građane, ali i golema socijalna davanja za ruske vojnike koji ratuju u Ukrajini i njihove obitelji.
U situaciji kada su zapadne sankcije Rusiju odvojile od njezine prirodne upućenosti na europsko tržište i kada se ruska vanjska trgovina sve više pretvara u skupi uvoz krijumčarene zapadne robe, dolari i euri sve više dobivaju na cijeni, što dodatno potkopava vrijednost rublja, čiji je ustrajni pad vidljiv još od početka ove godine.
Uza sve ovo, problem je i bijeg nekoliko stotina tisuća radno i ratno sposobnih ljudi, ali i bijeg kapitala, iza čega se krije činjenica da obični Rusi osjećaju strah od budućnosti. To je bilo najočitije krajem lipnja ove godine kada je vojna kolona vođe ratne kompanije Wagner Jevgenija Prigožina krenula prema Moskvi i kada su ruski građani tražili zrakoplovne karte za bijeg iz zemlje, ali i pohitali iz banaka podignuti svoju ušteđevinu.
Zato ne čudi što su, prema podacima ruske središnje banke, Rusi tada iz zemlje iznijeli oko milijardu dolara. Iako Prigožinov prevrat nije uspio, za sobom je ostavio strah od političke nestabilnosti, pa čak i građanskog rata, što je priznao i sam predsjednik Vladimir Putin upozoravajući Ruse na opasnost od ponavljanja "Velike smutnje" koja je početkom 17. stoljeća zamalo uništila Rusko Carstvo.
Iako se rubalj nakon neuspjeha lipanjskog prevrata bio oporavio, ubrzo je nastavljeno njegovo ustrajno klizanje prema dolje koje traje od početka ove godine. Usprkos ovome, kako piše prestižni njemački magazin Der Spiegel, Rusija je globalna velesila koja se može osloniti na zaduživanje u inozemstvu i koja sebi može priuštiti još puno godina rata s Ukrajinom, ali i sa Zapadom. Uz to, Rusija raspolaže s nešto manje od 300 milijardi dolara deviznih rezervi koje mogu poslužiti za obranu stabilnosti rublja.
Ipak, rastući pritisak zapadnih sankcija, sve skuplji i riskantniji rat u Ukrajini, te nedostatak radne snage mogu se pokazati kao nerješivi problem.
"Inflatorni pritisak raste, pa rast cijena i daljnje padanje rublja izgledaju kao realna opcija", priznala je nekidan ruska središnja banka. Zato bi se u danima, tjednima i mjesecima koji su pred nama moglo pokazati da nije moguće zaustaviti rusku inflatornu spiralu i slom rublja, što ozbiljno može ugroziti vlast Vladimira Putina, ali i stabilnost Rusije.
Zato će, smatra The Economist, službeni Kremlj posegnuti za stezanjem kaiša.
To na prvome mjestu znači da će se ruski vojni stroj u Ukrajini financirati uzimajući iz džepova običnih Rusa, koji bi onda mogli shvatiti da je invazija na Ukrajinu bila vrlo, vrlo skupa pogreška jer Rusija nema ni novca ni realne vojne snage za Putinovu neoimperijalnu politiku. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do unutrašnjeg sloma i "Velike smutnje" na koju je Putin upozorio još prije dva mjeseca.
Da je tome tako svjedoči prestižni časopis Foreign Affairs koji upozorava na rastuću decentralizaciju moći u Rusiji u kojoj lokalne političke elite preuzimaju dio vojnih i financijskih resursa kojima je do sada raspolagao isključivo službeni Kremlj pa bi mogući kolaps rublja mogao izazvati prevrat, građanski rat ili sudbonosnu krizu.
Pored često spominjane privatne vojske Wagner, u Rusiji djeluju brojne privatne vojske raznih kompanija ili vojske koje regrutiraju, opremaju i financiraju brojne ruske federalne jedinice.
Te vojske mogle bi biti temelj buduće borbe za vlast jer je moguće da je Putin dovoljno oslabljen da bi netko od pripadnika vojnih ili civilnih elita mogao ponoviti pokušaj prevrata Jevgenija Prigožina iz lipnja ove godine.
Osim toga, ako rubalj nastavi padati, u Rusiji bi se mogla dogoditi strahovita hiperinflacija koja je prije jednog stoljeća potresla Njemačku i onemogućila joj normalan demokratski razvoj. Ta hiperinflacija bila je posljedica golemih troškova Prvoga svjetskoga rata koje je vlada u Berlinu financirala tiskanjem novca. Ta je njemačka kriza bila toliko strašna da je iznjedrila Adolfa Hitlera koji je, predstavljajući se kao politički mesija, na izborima osvojio vlast koju je kasnije uporabio za strahote Drugoga svjetskoga rata.
Zato bi njemačko iskustvo od prije stotinu godina Vladimiru Putinu i njegovim ljudima trebalo biti pouka jer rat, kriza i financijski kolaps mogu biti uvod u strahote koje će potresti Rusiji, ali i čitav svijet.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....