Maškarana povorka u Bibinjama prošlu je nedjelju spalila krnju s likom umirovljenog generala Ivana Čermaka. Bibinjci su tako, pišu novine, još jednom poslali poruku što misle o njegovim planovima o skladištenju dizelskog goriva i investicijama teškim 300 milijuna eura na prostoru zadarske teretne luke u Gaženici.
U skladu s karnevalskom tradicijom, Bibinjci su Čermaka označili kao "najgoreg neprijatelja mjesta". Mještani Bibinja pritom su zaboravili nešto jako bitno, a to je da general Čermak i njegova tvrtka "Delta terminali" u Gaženici ne rade ništa što ne smiju, na svoju ruku, bez dozvole i papira. General Čermak i njegovi novi poslovni partneri Ante Gotovina i Ante Kotromanović sve što planiraju raditi u Gaženici preko novoosnovane tvrtke "Delta Logistic International", planiraju uz pomoć zakona ove države, u skladu s prostornim planovima i potrebnim studijama. A te dokumente neophodne za svaku sličnu investiciju ne donose Čermak, Gotovina i Kotromanović, nego politička tijela, a za njihovo provođenje odgovaraju javni dužnosnici, konkretno ministar gospodarstva i održivog razvoja Ante Šušnjar, zadarski župan Josip Bilaver i zadarski gradonačelnik Šime Erlić. Bez političke volje koja kreira investicijsku klimu ne bi bilo ni Čermaka kao investitora, a možda ni bijesa Bibinjaca. Jer Čermak, kao i mnogi drugi poduzetnici poput njega, samo rade ono što im zakon dozvoljava.
Ako Bibinjci misle da Čermak takve stvari može raditi zbog reputacije stečene u Domovinskom ratu, onda pokazuju duboko nepovjerenje u vlastitu državu, njezine zakone i institucije. Ako se general Čermak nije ogriješio o pozitivne propise, a po svemu dosad poznatom ne postoje ozbiljne sumnje da je nešto krivo učinio, onda su Bibinjci u nedjelju trebali spaliti krnju s likom nekog iz politike koji je omogućio investitorima da 500 metara od dječjeg vrtića podižu spremnike za gorivo koji mogu raznijeti pola njihova mjesta.
Zbog svega toga važno je ukazati na okolnosti koje su dovele do ove emocijama nabijene situacije, propitati je li cijeli postupak proveden transparentno, je li bilo pogodovanja, odnosno detektirati tko je stvarno odgovoran za to što su Bibinjci u dvorište dobili "atomsku bombu", kako se slikovito izrazio Tomislav Bralić, naš proslavljeni pjevač i jedan od rijetkih podnositelja službenih primjedbi na Čermakov plan o prenamjeni korištenja rezervoara.
Ta šira slika uključuje nekoliko elemenata: Gaženicu kao teretnu i putničku luku, prostorne planove Zadarske županije i Grada Zadra te politički utjecaj pojedinaca na ključnim mjestima u hijerarhiji vlasti.
ULOGA GAŽENICE
Gaženica je zadarska teretna luka duže od 60 godina, a cijeli zaobalni prostor iznad nje, sve do Jadranske magistrale, žrtvovan je kao industrijsko područje. Naftni terminal kojeg je Čermak kupio preuzimanje "Tankerkomerca" na istom je mjestu od 1971. godine. U njima su se od prvog dana skladištili naftni derivati, a u obližnjem pogonu "Kepola", dijelu nekada moćne zadarske kemijske industrije, u velikim spremnicima čuvao se otrovni polistiren. Kupnjom "Tankerkomerca" i "Kepola" Čermak je dobio 13 spremnika koje je modernizirao, povećavši im ukupni kapacitet na oko 75.000 tona. U njima je dosad skladištio dizel i biljna ulja, no promjenom stanja na tržištu sada ih želi uglavnom koristiti za skladištenje dizela, za što mu je Ministarstvo gospodarstva dalo zeleno svjetlo bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš.
Druga važna činjenica vezana uz Gaženicu jest ta da zadarska politika u njoj oduvijek vidi najveći potencijal za pokretanje lokalne ekonomije. Prvi korak napravljen u tom smjeru nakon Domovinskog rata bila je odluka, zacrtana još osamdesetih, da se u Gaženicu preseli trajektni promet koji je dotad bio saturiran u povijesnoj jezgri. Taj davni zadarski san ostvaren je u mandatu ministra Božidara Kalmete, koji je osigurao 220 milijuna eura kredita za izgradnju najveće putničke luke na istočnoj obali Jadrana. Preseljenjem prometa u Gaženicu, koja je brzom cestom, famoznom Kalmetinom, ubrzo spojena s autocestom A1, Zadar je stvorio strateške pretpostavke za prometnu i gospodarsku preobrazbu.
Druga važna uloga Gaženice nakon Domovinskog rata tiče se oživljavanja njezinih gospodarskih kapaciteta, poglavito na području teretne luke i njezina zaleđa. No tamo se nikada nije dogodio onaj očekivani "bum" koji bi trebao biti kotač zamašnjak gospodarskog rasta grada i županije. Nije se to nažalost dogodilo ni nakon što su "Luku Zadar" d.d., kao koncesionara teretne luke, 2018. kupili Kinezi s kojima je koncesija prošle godine raskinuta. Strateški cilj lokalne politike, ali i države, da Gaženica postane konkurentna putnička i teretna luka na ovom dijelu Jadrana, ostvario se tek djelomično, što je za mnoge u vlasti bilo frustrirajuće.
Krucijalni element za priču oko razvoja Gaženice, poglavito teretne luke, modernizacija je željeznice. Bez rekonstrukcije pruge nije moguće privući ozbiljne investitore, a željeznica je, kao i sama luka, u vlasništvu države.
ŠUTNJA ŠUŠNJARA, BILAVERA I ERLIĆA
Govoreći o namjeri da preuzme koncesiju u Gaženici i tamo uloži 300 milijuna eura, general Čermak je u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju posebno istaknuo ulogu gradonačelnika Erlića i župana Bilavera.
"Mislim da Zadar sada ima šansu za jedan veliki iskorak i napredak s obzirom na mlade ljude koji su došli, mislim na gradonačelnika Šimu Erlića i župana Josipa Bilavera. Oni su željni dolaska i realizacije investicija, žele da se nešto pokrene i radi jer stara birokracija za to očito nije imala smisla."
Na nedavnoj javnoj raspravi u Bibinjama, gdje su mještani istresli žuč na predstavnike tvrtke "Delta terminali", projektante i načelnika Šimu Sekulu (HDZ), nije se pojavio nitko u ime Zadarske županije, Grada Zadra, ali ni Ministarstva gospodarstva. Tri ključna javna tijela o kojima ovisi budućnost Gaženice, Čermakove investicije, ali i samog mjesta, nisu došla pred Bibinjce.
Podsjetimo, Ministarstvo gospodarstva smatra da zbog prenamjene rezervoara nije potrebna izrada studije utjecaja na okoliš, Zadarska županija u svom prostornom planu već desetljećima ima ucrtanu zonu Gaženica sa svim njezinim sadržajima, a cijela Gaženica, uključujući sporne terminale i rezervoare, nalazi se unutar administrativnih granica Grada Zadra. Ali ni župan Bilaver ni gradonačelnik Erlić, ni ministar Šušnjara od prvog dana nisu javno komentirali nezadovoljstvo mještana Bibinja. Bilaver i Erlić drže se neutralno jer, formalno, u pitanju je državna odluka, a ne volja lokalne politike.
Pritom se zaboravlja da je HDZ u kampanji za lokalne izbore baš njih dvojicu isticao kao kandidate kojima je "državna vertikala" na brzom biranju, naročito kod Bilavera. Tog dugogodišnjeg državnog tajnika u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture koji je zaslužan za brojne projekte važne za Zadarsku županiju. No i on i bivši ministar Erlić sad su naglo utihnuli, nemaju što reći o nezadovoljstvu Bibinjaca, a jedini HDZ-ovac koji je otvoreno stao na stranu mještana je njihov načelnik Sekula. Usput je odmah i priznao da on ne može puno pomoći jer odluke koje se donose nisu u njegovoj nadležnosti, a pravna borba protiv odluke Ministarstva je praktički iscrpljena.
PROSTORNI PLAN
Jedini stvarni način da se Bibinjce trajno zaštiti od mogućih ugroza ne samo Čermakove investicije jest izmjena prostornog plana za Gaženicu. Bibinjci to mogu tražiti od Zadarske županije, a potom bi se izmjene morale unijeti i u prostorni plan Grada Zadra. Na tu činjenicu upozorio ih je gost na javnoj tribini, jedini neslužbeni predstavnik Grada Zadra, predsjednik MO Arbanasi koje se također nalazi u kontaktnoj zoni Gaženice. Ali istup Zvonimira Rogića (HDZ) ("nije prostorni plan sveto pismo") ostao je na razini simbolične podrške, bez stvarnog utjecaja na mogućnost promjene. Iako poznati kao vjerni glasači HDZ-a, Bibinjci su tako ostali bez podrške svojih političkih zastupnika. Što mogu donekle pripisati i svojoj političkoj naivnosti.
Naime, očekivati da će Županija, a onda i Grad, drastično mijenjati prostorni plan za Gaženicu, značilo bi odustajanje od razvojnih postulata na kojima počiva HDZ-ova politika zadnjih 35 godina. S druge strane, ni bibinjski načelnici prije Sekule - a odreda su svi bili iz HDZ-a - niti itko iz Bibinja nikad nije tražio izmjene prostornog plana Zadarske županije ili Grada Zadra kako bi izbacili ekološki i sigurnosno rizične djelatnosti na prostoru Gaženice. Ako je i bilo nekih gunđanja, ona su ostala unutar granica mjesta, nikad nisu artikulirana u političkom prostoru kao neka inicijativa, kao što se sada to događa. Zbog toga se po Zadru počelo govoriti da iza najave prosvjeda stoje nečiji interesi, no osim interesa samih Bibinjaca, opravdano zabrinutih za sigurnost i budućnost svoga mjesta, nitko nije iznio ništa što bi išlo tome u prilog.
ULOGA DRŽAVNOG TAJNIKA
Nadalje, ulazak Čermaka u priču s Gaženicom nije od jučer. Njegove tvrtke su tamo prisutne već desetak godina, a pripreme za investicije kakve najavljuje također traju godinama. Pogotovo ako planirate industrijska postrojenja ili se bavite trgovinom naftnih derivata. Ta su tržišta poznata kao bogata, ali i jako volatilna, zbog čega svaki investitor traži određenu institucionalnu sigurnost da će njegovi projekti biti praćeni odgovarajućom državnom i lokalnom podrškom. Krupni kapital će rijetko ići protiv zakonskih mogućnosti, ali će zato zakone nerijetko saviti u svoju korist. A tu uloga pojedinaca na istaknutim mjestima u državnom sustavu može biti presudna.
U zadnjim godinama mandata na mjestu državnog tajnika, dok ni sam nije znao da će biti kandidat za zadarskog župana, Bilaver je kao državni tajnik kontrolirao nekoliko važnih infrastrukturnih projekata za Zadar i Zadarsku županiju. Uz proširenje zračne luke u Zemuniku i obnovu zadarske rive, tu je svakako koncesija za marinu Zadar te, poglavito, obnova željezničke pruge od Zadra preko Benkovca do Knina. U dva od ta četiri projekta izravno se dodiruju Bilaverovi i Čermakovi interesi: marina Zadar i obnova željeznice.
MARINA ZADAR
Mnoge je iznenadila izjava generala Čermaka da se nisu natjecali za koncesiju za nautičku marinu Zadar, koja je godinama bila u vlasništvu "Tankerkomerca". Čermakovim preuzimanjem te zadarske tvrtke dobili su i atraktivnu, ali zapuštenu marinu u centru Zadra, koja odlično posluje. Država je, međutim, marinu oduzela "Tankerkomercu" zbog neplaćanja koncesije, a sve to događa se u vrijeme dok je državni tajnik za more Josip Bilaver. Uz pomoć DORH-a Bilaver marinu prebacuje u nadležnost državne Lučke uprave Zadar (LUZ) do izbora novog koncesionara. Tako propadaju i Čermakovi planovi da u zadarsku marinu uloži sto milijuna eura. Oko te investicije, kako je rekao, imao je otpora u Zagrebu, ali još više u Zadru.
Nekoliko mjeseci prije nego što država preuzima marinu i predaje je LUZ-u, dolazi do smjene predsjednika u Upravnom vijeću te državne ustanove. Župan Božidar Longin mora otići zbog sukoba interesa, a njegovo mjesto preuzima Darko Kasap, gradski pročelnik za graditeljstvo, koji je s Bilaverom, kažu, u dosta dobrim odnosima.
Ubrzo se raspisuje i novi natječaj za koncesionara, a najbolju ponudu, kako neslužbeno saznajemo, ima tvrtka "Marina Borik", iza koje stoji bogati međunarodni investicijski fond CVC Capital Partners. U svom portfelju CVC CP već ima nautičke marine na zadarskom Boriku i u Sukošanu/Bibinjama kao dio sustava D-Marine, koje su preuzeli od turske Dogus grupe.
Glavni konkurent CVC CP-u na natječaju bila je zajednička ponuda Dogus Croatia i TI-LU yachts, iza koje stoji zadarska "Tankerska plovidba" koja je 2023. godine kupila "Turisthotel". Na čelo "Turisthotela" dolazi Agron Beriša, s kojim je Bilaver imao poslovne odnose u gradnji i prodaji stambenih nekretnina na području Zadra. No, iako je najbolja ponuda za marinu izabrana u travnju prošle godine, ona još uvijek nije potvrđena na sjednici Vlade. Nekoliko je puta u zadnji čas povučena s dnevnog reda, a razlog su navodni pokušaji nekih kandidata da se odluka o najboljem ponuditelju izmijeni, u skladu s određenim političkim utjecajima iz inozemstva.
Marina Zadar samo je nekoliko metara udaljena od hotela "Hyatt" u vlasništvu Dogus grupe, koja iza svog hotela s pet zvjezdica započinje gradnju luksuznih rezidencija. Imati još i nautičku marinu u blizini, njihova je davna želja. Na prošlom natječaju za koncesiju prije desetak godina Dogus je imao najbolju ponudu, ali natječaj je poništen bez obrazloženja.
Mnogi se pitaju zašto se Čermak tako lako odrekao borbe za marinu u koju je prije osam godina bio spreman uložiti silne novce prema projektu izrađenom u Amsterdamu, a koji bi, kako kaže, Zadar digao na novu razinu? Je li tada pao dogovor: pusti marinu, dobit ćeš Gaženicu? Ne možemo znati, ali to ne znači da bi umirovljeni general trebao u Zadru ostati kratkih rukava.
OBNOVA PRUGE
Obnova željezničke trase od Zadra do Knina infrastrukturni je projekt od vitalnog značenja, ne samo za Zadarsku županiju. Bilaver je kao državni tajnik posložio projekt i osigurao financiranje iz europskih fondova, a svoje zasluge za početak radova jasno je isticao u kampanji za župana. Pruga do Benkovca danas je većinom obnovljena, a Bilaver se nedavno u medijima pohvalio da će željeznicom povezati Zadar, Gaženicu, zadarski aerodrom i Centar za gospodarenjem otpadom u Biljanima Donjim.
Plan zvuči savršeno, a ključ plana leži u Bibinjama, gdje bi pruga, koja je to mjesto nesretno raskolila prije 60 godina, konačno trebala biti izmještena, tako da će na izlasku iz Gaženice skretati sjeverno, tunelom prema Zemuniku. Tunel do kraja veljače treba dobiti lokacijsku dozvolu, a do kraja godine očekuje se i početak radova. Čermak u razgovoru za "Slobodnu" to jasno ističe kao ključan korak za ostvarenje njegovih planova u Gaženici. Bez moderne željeznice, koja neće prolaziti kroz Bibinje, nema transporta roba prema istoku i zapadu Europe. Zahvaljujući Bilaverovim aktivnostima, željeznica je osigurana još 2024. godine, što znači da je Čermak puno mirnije mogao pristupiti planiranju "preuzimanja" Gaženice.
KONCESIJA LUKE ZADAR
Na tom putu Čermakovim ambicijama u Gaženici stajala je još samo koncesija za teretnu luku koju od 2002. godine ima "Luka Zadar" d.d. na rok od 30 godina. No to se promijenilo prošle godine kada LUZ - prvi put u svojoj povijesti - jednostrano raskida koncesiju s tvrtkom koju su 2018. preuzeli kineski investitori. Uz opravdanje da su uložili svega 11 od ugovorenih 28,5 milijuna eura, Lučka uprava Zadar 2023. godine, dok je Bilaver još državni tajnik, pokreće proceduru raskida ugovora o koncesiji.
Raskid stupa na snagu 1. studenoga 2025., kada je Bilaver u ulozi župana, a Darko Kasap i dalje predsjednik Upravnog vijeća. Dvadeset dana nakon raskida LUZ raspisuje natječaj za novog koncesionara s rokom od 60 dana za predaju ponuda. Rok za predaju ponuda ističe 20. veljače, a otvaranje je zakazano za 27. veljače. Među njima će sigurno biti i ponuda tvrtke "Delta Logistic International" s namjerom da osigura koncesiju za gospodarsku luku Gaženica u idućih 30 godina.
Hoće li generalska ponuda imati konkurenciju, u ovom trenutku nije poznato. Ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević (vidi razgovor) za "Slobodnu" je izjavio da su nakon objave natječaja imali više upita različitih poslovnih subjekata, i svi su bili iz Hrvatske.
Neslužbene informacije pak govore da je rok od 60 dana za pripremu ponude prekratak s obzirom na složenost potrebne dokumentacije za takvu koncesiju, odnosno da je rok trebao biti najmanje četiri mjeseca. Čermakove izjave u kojima otvoreno najavljuje preuzimanje koncesije sugeriraju da je njegov tim očito na vrijeme počeo s pripremom.
U tom kontekstu, da je Ministarstvo gospodarstva od Čermaka i zahtijevalo izradu studije utjecaja na okoliš zbog prenamjene rezervoara, ona ni na koji način ne bi utjecala na natječaj za koncesiju. Zato što se Čermakovi spremnici nalaze izvan obuhvata lučkog područja za koje se koncesija izdaje.
Riječ je, naime, o 25,5 hektara velikom prostoru unutar kojeg se nalazi i imovina tvrtke "Luka Zadar" d.d., vrijedna više milijuna eura. Koju će kineski vlasnici najvjerojatnije prodati ako ne dobiju sudski spor koji su pokrenuli pred Upravnim sudom u Splitu. Kinezi su tužili LUZ jer smatraju da im je koncesija oduzeta protuzakonito. Tražili su i mjeru zabrane raspolaganja koncesijom do okončanja sudskog postupka, no sud o tome još nije odlučio. Tako da Čermak, ako ispuni uvjete natječaja, ne bi trebao imati većih problema oko preuzimanja Gaženice. No iznenađenja su uvijek moguća.
Jesu li sve ove okolnosti plod slučaja ili rezultat sinkroniziranog djelovanja politike i investitora? Što u takvom odnosu snaga mogu učiniti nezadovoljni mještani Bibinja?
Ako smatraju da netko treba odgovarati za ugrožavanje sigurnosti njihova mjesta, onda bi odgovorne možda trebali potražiti na biračkim listićima. Čermaka tamo sigurno neće naći, kao što ćete teško dočekati da krnjo u Bibinjama bude netko od ovdašnjih hadezeovaca. Bibinjci bi zato ipak mogli dočekati da u svom susjedstvu uskoro umjesto Gaženice dobiju - "Generalsku luku".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....